Rusija ponovno otvara slučaj ubojstva carske obitelji Romanov iz 1918. godine, nakon što je ruska pravoslavna crkva zatražila ispitivanje posmrtnih ostataka za koje vjeruje da su pripadali upravo njima. Dok dio rođaka podržava dodatna testiranja, drugi su nestrpljivi, jer žele da se ostaci čim prije pokopaju.  

Ovoga ljeta ruski premijer Dimitri Medvedev osnovao je i radnu skupinu koja treba istražiti i provesti dodatna istraživanja kako bi se provjerio identitet ostataka koristeći i ranije nedostupne dokaze. Istražitelji će testirati ostatke za koje se misli da pripadaju careviću Alekseju Romanovu i njegovoj sestri, najvojvotkinji Mariji, prema krvi s odore njihova pradjeda, cara Aleksandra II koji je poginuo u bombaškom napadu radikala u Sankt-Peterburgu 1881. godine. 

Ostaci će se, također, uspoređivati i s njihovom tetkom, najvojvotkinjom Jelisavetom Fjodorovnom, te će se proučavati novootkriveni materijali iz istraživanja koje je u razdoblju od 1918. do 1924. godine, provela Bijela garda, koja se borila protiv boljševika.  

Kao dio slučaja, tijela posljednjeg ruskog vladara, Nikole II i njegove supruge Aleksandre Fjodorovne, trebala bi biti ekshumirana iz njihove grobnice u katedrali Petra i Pavla u Sankt-Peterburgu, rekao je glasnogovornik ruske vlade Vladimir Markin. 

Grobnica je otvorena 1993. godine, nakon što su prvi ostaci pronađeni u Ekaterinburgu, a slučaj ubojstva zatvoren je 1998. godine, jer su počinitelji zločina ionako bili mrtvi. Ranije ovoga mjeseca, radna grupa predložila je pokop Alekseja i Marije zajedno s ostatkom njihove obitelji 18. listopada, ali su navodno odustali od toga nakon što je moćna ruska pravoslavna crkva dovela u pitanje autentičnost ostataka.

Naime, car Nikola II odrekao se prijestolja 1917. godine, a boljševici su ga zarobili nakon što mu je rođak George V., djed kraljice Elizabete II., odbio pružiti azil u Velikoj Britaniji iz političkih razloga. 

On i njegova obitelj, te četiri njihova zaposlenika strijeljanji su u ranim satima 17. srpnja 1918. godine, u kući u Ekaterinburgu, a njihova tijela bačena su u rudarsko okno.

Boljševici su kasnije uklonili ostatke, spalili ih, posipali kiselinom koja je izgrizla tijela te su ono što je ostalo ponovno zakopali na nepoznatom mjestu. Idućih osam desetljeća, kružile su glasine da je princeza Anastazija (ili neki drugi članovi obitelji) preživjela.  

Svi tvrde da je riječ o njima, osim crkve

Sumnjivi ostaci Romanovih, konačno su iskopani 1991. godine, a 2008., američki i ruski stručnjaci potvrdili su putem genetskog testiranja da pripadaju caru, njegovoj ženi i njegovim trima kćerima. 

Pa ipak, ruska pravoslavna crkva nikada nije prihvatila da su to ostaci kraljevske obitelji, a kad su pokopani u katedrali Petra i Pavla u St. Petersburgu 1998. godine, na ceremoniji, kojoj je bio nazočan i tadašnji predsjednik Boris Jeljcin, svećenik je izbjegavao izgovarati njihova imena. 

Više ostataka otkriveno je u pojedinačnim grobnicama u blizini prve, 2007. godine, a genetska testiranja potvrdila su da ona pripadaju Alekseju i Mariji, koji su imali 13 i 19 godina u vrijeme ubojstva. Ti ostaci čuvaju se u  državnom repozitoriju, čekajući pokop. 

Za genetičara ruske znanstvene akademije nema sumnje da pronađeni i testirani ostaci pripadaju svim članovima carske obitelji.  

Ipak, glasnogovornik ruske pravoslavne crkve, Vsevolod Čaplin, izjavio je da žele da se iduća testiranja obave na oba ostatka zakopana u katedrali Petra i Pavla kao i onih u državnom repozitoriju, tvrdeći da prethodna istraživanja o njihovoj autentičnosti nisu potpuno čista. Naime, za pravoslavnu crkvu, ne dolazi u obzir da se slučajno dogodi zamjena identiteta. 

„Ljudi postavljaju pitanja. Želimo daljnu istragu kako bi svi testovi bili napravljeni u nazočnosti crkvenih službenika“, rekao je Čaplin napominjući da su ti ljudi kanonizirani, a njihovi pronađeni ostaci smatraju se relikvijama kojima će se vjernici moliti. „Zbog toga je jako važno da smo sigurni da su to oni", dodao je on.  

Crkvin zahtjev podupire i jedan niz potomaka Romanovih, na čelu s praunukom Nikole II, princezom Marijom Vladimirovnom koja živi u Španjolskoj, dok je to kritizirala druga struja vođena princom Dmitrijem Romanovičem, koji Mariju Vladimirovnu ne smatra potomkom carske obitelji, ali je pozdravio potez da se pokopa Alekseja i Mariju. 

Predstavnici posljednje struje izjavili su ranije ovoga mjeseca da su neki članovi obitelji planirali doći na pokop u Rusiju, te su dodali da su i dalje „ogorčeni činjenicom da crkva nije prepoznala ostatke“. 

Iako potomci Romanovih žive u inozemstvu, povremeno putuju u Rusiju gdje ih još uvijek štuju neki pravoslavni vjernici i skupine krajnje desnice. Regionalni zastupnik obje struje poslao je ovoga ljeta i pismo u kojima ih poziva da se presele u Rusiju ili pripojeni Krim, piše Guardian.