Veze između Republike Hrvatske i britanske kraljevske obitelji su mnogo čvršće no što bi se mislilo. Tijekom povijesti hrvatska obala je bila mediteranska oaza kamo su se sklanjali neki od Windsora, a veze Velike Britanije s našom zemljom sežu još iz doba Napoleona, kad je otok Vis nekoliko godina bio pod engleskom vlašću.  

Osim toga, i sama britanska kraljica Elizabeta II bila je u Hrvatskoj 1972. godine, a njezini potomci također su ovamo navraćali nekoliko puta. 

Stoga i ne čudi da će se neki hrvatski proizvodi naći na svadbenom stolu princa Harryja i Meghan Markle, a za jednim od stolova na vjenčanju desetljeća sjedit će i članica kraljevske obitelji koja je porijeklom Hrvatica. 

Budući da kažu kako ljubav ide kroz želudac, treba početi s hrvatskim delicijama kojima su bile oduševljene i okrunjene glave, a prije svega s božanskim napitkom. 

1. Iločki traminac - službeno piće na vjenčanju

Kasna berba proizvedena od grožđa napadnutog plemenitom plijesni ima karakterističan slatki okus koji se može dobiti samo na određenoj lokaciji. Stoga su ga na engleskom dvoru prepoznali još u 19. stoljeću, a točili su ga i na krunidbi kraljice Elizabete II 1953. godine. Tada se točio traminac iz 1947. godine, a kad je bio u Hrvatskoj, kušao ga je i kraljičin sin Charles i njegova supruga Camilla. Na dar su dobili i jednu butelju iz zbirke arhivskih vina Iločkih podruma. Procjenjuje se da jedna butelja tog vina danas vrijedi oko 7.500 eura.

Traminac je izložen i u kraljičinoj vinoteci. Zato ni vjenčanje princa Harryja i Meghan Markle neće proći bez butelja ovog predikatnog hrvatskog vina. Mladencima će iz Iloka stići berba iz 2015. godine, od grožđa s pozicije Principovac. 

Inače, ovo neće biti prvo vjenčanje na kojem će niz grla engleskog plemstva teći hrvatsko vino. Ono se služilo i na vjenčanju Harryjevog starijeg brata Williama i vojvotkinje Kate. 

2. Pelješki Dingač

Vinar mlađe generacije, Mateo Vicelić s Pelješca, nastavio je prekinutu obiteljsku tradiciju i vratio se čokotima starim i po 120 godina zasađenim na obroncima ovog našeg najjužnijeg poluotoka. I, nakon mnogo truda i učenja proizveo najpoznatiju sortu plavca malog, uz koji je rođendan proslavila upravo kraljica Elizabeta II. Kako se ovo vino našlo na njezinom svečarskom stolu?  

Najprije preko naše veze u Londonu. Riječ je o cijenjenom sommelieru Mariju Sehiću koji je dalmatinsko vino preporučio Berry Bros&Ruddu - ekskluzivnom dobavljaču vina za kraljevsku obitelj, čiji su kušači, u potrazi za dobrim vinima, tako stigli i do Pelješca i vinarije Vicelić. 

Njihov master of vine oduševio se Vicelićevim proizvodom i odmah je ispisao narudžbenicu, a ubrzo su ga kušali i drugi sommelieri koji su hvalospjeve ispisali u uglednim medijima poput The Independenta, The Economista i Boston Globea. 

Vino koje je pila kraljica Elizabetha II jedno je iz palete Vicelićevih proizvoda, a riječ je o Dingaču s istoimene lokacije na južnim padinama Pelješca. Martin Hudson master of vine koji garantira kvalitetu, opisao je ovo vino riječima: 'crveno vino punog tijela, od lokalnog grožđa plavac mali, jedno od mojih omiljenih iz našeg asortimana, robustan, zrele taninske strukture, prepun mirisa crne trešnje, pravi nalaz s prekrasne hrvatske kamene obale...'. A oda je u klubu Berry Bros & Rudd Elizabeta II. proslavila svoj rođendan s djecom i unucima... 

3. Slavonska rakija i med

Kad je princ Charles po četvrti put posjetio Hrvatsku 2016. godine u društvu vojvotkinje od Cornwalla, otišli su do Slavonije. Iako je ta regija, u odnosu na Istru i Dalmaciju, tradicionalno zapostavljena kad su u pitanju posjete uglednika, ovaj put bilo je nekoliko doista važnih razloga da se prijestolonasljednik i njegova draga otpute tamo. Osim što su posjetili ergelu lipicanera u Đakovu, Charles i Camilla otišli su i u Osijek. Kušali su najprije rakiju, ali su zaključili da je jača od škotskog whiskya.

Iako strogi protokol točno u minutu određuje koliko će se uvažene glave zadržati na nekom mjestu, Charles i Camilla probili su predviđeni tajming za više od pola sata. Naime, oduševila ih je osječka tržnica na kojoj nisu odoljeli domaćim kobasicama, slanini, siru, a na kraju su inzistirali da kupe domaći med i nekoliko mužara odnijeli kući. 

4. Pradjed Elizabethe II je rođeni Osječanin

Ipak, povod Charlesovom posjetu Osijeku zapravo je bio jedan faktografski podatak iz njegovog obiteljskog stabla. Franz Paul Karl Ludwig Alexander von Teck, pradjed kraljice Elizabethe II rođeni je Osječanin. Svojom ženidbom za sestričnu tadašnje kraljice Viktorije, četiri godine stariju kraljevnu Mary Adelaide od Cambridgea, dospio je u kraljevsku obitelj iako nije bio baš najpodobnija partija jer je rođen u tzv. morganatskom braku ili 'ljevorukom braku'. Naime, otac mu je bio plemić, ali majka nije, pa je bio lišen plemićkih privilegija.

Franz i Mary živjeli su iznad svojih mogućnosti pa su se pred vjerovnicima skrivali po Europi. Njihova kći Mary postala je spletom okolnosti zaručnicom budućeg kralja Georgea V, a u tom braku se rodio Elizabethin otac.

Vojvoda od Tecka ostao je udovac sa 60 godina i nije završio nimalo dostojanstveno. Umro je blaženo u Beču u nekom bordelu, pa je potajice tijelo preneseno u London koji se službeno navodi kao mjesto njegove smrti.

5. Dinarski sir

Princ Charles poznat je kao dobar poznavalac delicija, pa je pravi kompliment kad odabere neku namirnicu i ponese ju kući. Nakon što su posjetili Hrvatsku, Charlesu i Camilli u sjećanju je ostao Dinarski sir.

Mješavinu kozjeg i kravljeg tvrdog sira pronašli su i u Londonu. U šetnji Borough Marketom potražili su prodavaonicu s hrvatskim proizvodima i uživali u Dinarskom siru.

6. Kristian Kreković - slikar

U Hrvatskoj je slabo poznat iako je 1938. godine navodno završio na engleskom dvoru i na zahtjev kraljice majke naslikao njezin portret koji možda i danas visi negdje u Buckinghamskoj palači, u dijelu koji nije otvoren za javnost. Vjeruje se da je kreković rođen u okolici Modriče i da je bosanski Hrvat čija je obitelj porijeklom iz Like. Krajem Prvog svjetskog rata otišao je na studij u Beč, a zatim i Pariz. Sa suprugom se preselio u Peru i proučavao Inke, ali se često vraćao u Europu, pa je tako jednom prilikom završio i na engleskom dvoru. 

Navodno se vratio i u Hrvatsku, ali su ga jugoslavenske vlasti sudile zbog toga što su pronašli njegov potpis na portretu Ante Pavelića. Umro je na Mallorci 1985. godine, a četiri godine prije toga španjolska kraljica Sophia otvorila je njegov muzej u Palma de Mallorci.

7. Oscar Nemon - kipar

Osječanin Oscar Nemon rođen je 1906. godine u obitelji Mavra Nemona, židovskog farmaceuta i supruge Eugenije Adler. Iako ga je Ivan Meštrović nagovarao da ode studirati akademiju u Pariz, Nemon je odabrao Beč, a zatim nastavio živjeti u Belgiji. Početkom Drugog svjetskog rata seli u Veliku Britaniju i tamo je napravio niz skulptura uvaženih pripadnika političke i društvene elite, ali i pripadnika kraljevske obitelji. 

Tako je ovjekovječio i kraljicu majku, i Louisa Mountbattena, Prvog grofa od Burme. Pozirao mu je i Winston Churchill i Margaret Thatcher, te mnogi drugi. No, izradio je i bistu kraljice Elizabete II, a njegov rad danas stoji u Domu lordova.

Njegov posljednji monumentalni rad - spomenik kanadskim Kraljevskim zračnim snagama otkrila je osobno kraljica Elizabetha II, u Torontu 1984. godine. 

8. Esplanada - kulinarski šefovi

Tijekom posjeta Hrvatskoj 1972. godine, kraljica Elizabetha II bila je toliko oduševljena ribljim menijem u ovom najluksuznijem zagrebačkom hotelu da je nakon večere glavnom kuharu ostavila na dar zlatnik, iako je običaj da kraljica nikad ne daruje ljude koje ne poznaje. 

Za rapsodiju okusa u kojima su uživala kraljevska nepca pobrinula se prije dvije godine i Ana Grgić, šefica u Zinfandelu. Princ Charles i Camilla kušali su tako istarske bijele tartufe u kremastom rižotu sa šparogama, a niz je nastavljen s jadranskim brancinom. 

Inače, na našim otocima ljetovali su i zaljubljeni odmetnici - abdicirani kralj Edward VIII i Wallis Simpson. Skrivali su se na Rabu, a boravili su i u Starom Gradu na Hvaru, te ručali u "Jurinom podrumu" - restoranu koji je i danas drže potomci negdašnjeg vlasnika.

9. Hrvatska plemkinja u obitelji Windsor?

Ona je princeza Paola Doimi de Lupis Frankopan Šubić Zrinski, ili danas jednostavnije - Paola Windsor. Udala se za princa Nicholasa Windsora nakon što su se upoznali na dočeku novog tisućljeća. Iako je danas članica britanske kraljevske obitelji jer je njezin suprug najmlađi sin princa Edwarda, i pra-praunuk kralja Georgea V, te u drugom koljenu bratić aktualne britanske kraljice.

No, tko su preci njegove supruge, još nije baš sasvim jasno. Naime, njezina je majka Ingrid Detter, Šveđanka koja se još predstavlja i kao Ingrid de Frankopan, odnosno Ingrid Doimi de Lupis Frankopan, a kako tvrdi - plemkinjom je postala udajom za Louisa Doimija de Lupisa, podrijetlom s otoka Visa. No, povjesničari tvrde da između današnjih Frankopana i poznate hrvatske velikaške obitelji postoji 'gap' od kojih 400-injak godina jer je poznato da je posljednji od njih - Fran Krsto Frankopan dekapitiran 1671. godine.

U svakom slučaju, ovaj par je napravio presedan u kraljevskoj obitelji jer su prvi koji su se vjenčali u Vatikanu i to 2006. godine, a često navraćaju i u Hrvatsku, pa su ovdje posljednji put snimljeni 2015. na ATP-turniru u Umagu. 

10. Otok Vis - preporođen pod Englezima

Otok je početkom 19. stoljeća procvjetao pod Englezima iako je zapravo formalno bio pod francuskom upravom. Zahvaljujući trgovačkoj mornarici, pretvorili su otok u trgovačko središte, na kojem se kupovalo, prodavalo i švercalo s robom iz cijelog svijeta, od najboljih pića i cigara, do oružja. U samo nekoliko godina stanovništvo u gradu Visu se popelo na 12.000 ljudi, što je skoro tri puta više nego li danas ukupno živi na tom otoku.

Niknule su utvrde, prodavaonice, ambulante, a položen je i kamen temeljac za tvrđavu "George", na zapadnom ulazu u višku luku. Danas Fortica, tada je dobila ime po ondašnjem kralju Georgeu III, a nad ulazom je uklesana i engleska zastava. Iznad nje je kamena ploča s natpisom: "GEORG THE THIRD, BY THE GRACE OF GOD KING OF GREAT BRITAIN AND IRELAND ETC 1813". Iste godine počeli su ofenzivu i širenje na južne i pučinske otoke, no dvije godine kasnije, Bečkim ugovorom, vratili su Vis Austriji.

Englezi su se vratili na Vis tijekom Drugog svjetskog rata, jer im je ovaj otok bio iznimno važna baza. Ovdje je izgrađen i aerodrom, a tu su, sasvim sigurni od napada, mogli popravljati i savezničke avione oštećene u bitkama, pa je Vis bio presudan i za uspješne pothvate britanskih kraljevskih zračnih snaga - RAF-a, čiji je avion bio prvi vojni avion koji je sletio na otok.

11. Kravata i Windsor čvorovi

Hrvatski jedinstveni suvenir - kravatu - nakon Francuza prihvatili su i Englezi. I ne samo to. Razvili su cijelu nauku oko načina na koji se veže kravata, a budući da su ju prihvatili i članovi kraljevske obitelji, postoji nekoliko vrsta windsorskih čvorova - tzv. 'Full Windsor', ili 'Double Windsor' i Half Windsor. Iako se mislilo da je čvor ime dobio po kralju Edwardu VIII prije abdikacije, zapravo ga je navodno izumio njegov otac George V.

Windsor čvor nosi osoblje Royal Air Forcea, ali ga često vežu i druge državne službe, a preneseni su i u kanadske zračne snage. Princ William i Harry ne vole baš kravate, a kad ih i nose, onda najčešće nose jednostavniju varijantu - bržu za vezanje - tzv. Half Windsor.