Unatoč internetu, mi i danas, kao i nekad, podatke za emisiju pronalazimo u najrazličitijim izvorima. Vadimo ih iz stručne literature, biografija, autobiografija, enciklopedija, leksikona i raznih priručnika, od čega gradimo arhivu i bazu podataka u čijoj nam gradnji puno pomažu i naši vjerni gledatelji koji nam često šalju informacije, objašnjava Vladimir Brnardić, urednik “TV kalendara”. 

Brend domaćeg medijskog prostora

Ta HRT-ova emisija, kao mala riznica znanja, već gotovo četiri desetljeća u vizualno atraktivnoj i kratkoj formi, od 10 do 12 minuta, kroz priloge i sličice te rubriku “Nepoznato o poznatome” obilježava značajne obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti. 

Prvi je put emitirana 3. siječnja 1976. i odmah je privukla gledatelje. Danas je brend, institucija ne samo HTV-a, nego domaćeg medijskog prostora. 

Tomu su, kaže Brnardić, pridonijeli odabir i kvalitetna obrada tema, objektivnost, obnavljanje starih i stalno uvrštavanje novih sadržaja te vječna potraga za informacijama. 

Jedini obilježavaju neke događaje

‘TV kalendar’ hrabro otvara mnoge teme, one manje poznate, pa i namjerno prešućivane. Često je jedini medij koji uopće obilježava neke događaje, a nerijetko smo mijenjali neke ustaljene povijesne činjenice, poput prvoga govora na hrvatskom jeziku u Saboru, najstarijeg filma snimljenog u Hrvatskoj ili najstarijih hrvatskih zastava", upozorava Brnardić. 

Znali su nekad, dodaje, i pogriješiti. 

Znalo je biti i grešaka

"Jednom smo objavili da je prvi pilot u Hrvatskoj bio Slavoljub Penkala, da bi se kasnijim istraživanjima utvrdilo da je to bio njegov pomoćnik Dragutin Novak. Poslije toga saznali smo da nije ni on, nego Viktor Klobučar, koji je u Hrvatskoj prvi dobio službenu pilotsku dozvolu. Sjećam se i da nas je naš diplomat i vjerni gledatelj Neven Pelicarić upozorio na pogrešku imena američkog predsjednika Roosevelta koji je odlikovao kongresnom medaljom časti hrabrog Hercegovca Petra Hercega Tomića za junaštvo kod Pearl Harboura. Kod nas je pisalo Theodore umjesto Franklin Delano Roosevelt. Ali tako je to. Tko radi, taj i griješi", podsjeća Brnardić. 

'Obavezno štivo' za one prijamni ispit na Filozofskom

Propusta ipak u dugoj povijesti emisije nije bilo previše jer je redakcija i u starija vremena i u doba interneta ostala posvećena pomnoj provjeri informacija, čime je izgradila reputaciju pouzdanog izvora, odabranog i kao “štivo” onima koji se spremaju za prijamni ispit na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kaže Brnardić. 

On je na čelo “Kalendara” stupio 2011. godine naslijedivši legendarnog Obrada Kosovca, jednog od idejnih začetnika emisije na ondašnjoj RTZ. Isprva je Kosovac “TV kalendar” uređivao s Vladimirom Fučijašem, potom otišao raditi u Dokumentarni program, vrativši se opet 2001. godine, kad se Fučijaš umirovio. 

Tu su svoje karijere počeli i danas neki poznati novinari

"Kosovac je u ‘TV kalendaru’ imao više političkih događaja, dok je Fučijaš naginjao umjetnosti", iz prve ruke otkriva Brnardić koji je imao priliku raditi s obojicom. 

U “TV kalendaru” su surađivali brojni stručnjaci, poput likovnog kritičara Matka Peića i sportske novinarke Milke Babović. Karijere su tu započeli i neki danas poznati djelatnici HTV-a, primjerice Domagoj Božidar Burić. 

O tome koliko je dugovječna ova emisija govori i podatak kako u njoj trenutačno rade novinari koji se nisu ni rodili kad je “Kalendar” startao, što je slučaj Vedrana Kursara, zaključuje Vladimir Brnardić.