Umro je dizajner najpoznatijeg simbola Hladnog rata

Pinterest
U 95. godini umro je Robert W. Blakeley, autor znaka za sklonište od radioaktivnog zračenja
Vidi originalni članak

Nikad nije mislio da će ga pamtiti kao grafičkog dizajnera, a osmislio je jedan od najdojmljivijih simbola čije značenje danas razumije većina čovječanstva - tri okrenuta pravokutna žuta trokuta na crnoj podlozi. Robert W. Blakeley, autor znaka za javna skloništa od radioaktivne kiše, umro je ovih dana u 95. godini života. 

Histerija i panika

Iako je bio nižerangirani američki vojni službenik, obilježio je drugu polovicu 20. stoljeća znakom koji je postao simbol Hladnog rata i utrke u nuklearnom naoružanju. Znak je nastao početkom 60-ih, u doba kad je Amerikom zavladala histerija od nuklearnog napada i kad je predsjednik John F. Kennedy dao izraditi program izgradnje i uređivanja skloništa širom zemlje. 

Ljudi su masovno počeli uređivati podrume za dugotrajni boravak u njima, a oni koji nisu imali podrume, počeli su u vlastitim vrtovima kopati i graditi skloništa za cijele obitelji. Časopis 'Life' te 1961. godine objavio je veliki prilog o preživljavanju nakon nuklearnog napada, a američka vlada je objavila priručnik na 46 stranica 'Zaštita od nuklearne kiše: što treba znati o nuklearnom napadu". Omiljena serija 'Zona sumraka' u jednoj je epizodi obradila priču o susjedima i prijateljima, koji postaju beskrupulozni rivali u borbi oko mjesta u zaklonu. 

Zaboravni Pentagon

Program izgradnje skloništa počeo je nacionalnim istraživanjem o broju mogućih skloništa, a to je naročito bilo važno u velikim gradovima u kojima je bila velika koncentracija stanovništva.
- Naši građani moraju znati što trebaju raditi i kamo bi trebali ići ako započne napad, rekao je Kennedy. 

U cijeloj toj strci, svi su - od Bijele kuće do Pentagona, sasvim zaboravili da se skloništa moraju nekako označiti, pa je Keith R. Barney, jedan od zapovjednika inženjerske vojne jedinice, koja je bila zadužena za skloništa, u posljednji trenutak ovaj zadatak povjerio Blakeleyu, koji je bio tek civilni direktor zadužen za administrativne poslove. 

- Odlučio sam da će znakovi biti izrađeni od metala jer su morali biti izdržljivi, a boje i dizajn su morali biti jednostavni i lako pamtljivi da bi ih ljudi mogli prepoznati u slučaju kaosa, u mraku, u slučaju nestanka struje, ispričao je prije nekoliko godina Blakeley.

Eksperiment u podrumu

- Zamislio sam kako bi to izgledalo u središtu New Yorka, primjerice na Manhattanu, kad bi tisuće ljudi trčalo ulicama i ne bi znali kamo da krenu. Znak je dakle, morao biti nešto što privlači ljudima pažnju i daje im smjernice da lakše pronađu zaklon i u takvim uvjetima. 

Počeo je eksperimentirati s fluorescentnim bojama u vlastitom podrumu i na kraju se odlučio za narančasto-žutu boju, koja se svidjela i njegovoj djeci iako nisu znali čemu će služiti. Tri okrenuta trokuta stavio je na crnu podlogu, a ispod znaka je na svakoj tabli bio ispisan kapacitet skloništa. Kad je znak odobren od nadležnih vojnih institucija, počela je proizvodnja.

Ukupno je proizvedeno oko 400.000 vanjskih i oko 1.000.000 manjih, unutarnjih znakova. Samo u New Yorku ovaj se znak mogao vidjeti na čak 230.000 mjesta.

Suvenir za hladnjake

- Nikad nisam sanjao da ću napraviti nešto što će prepoznati cijeli svijet. U trenutku kad sam dizajnirao znak, bio je to za mene najobičniji posao koji sam obavio i krenuo na nove zadatke, rekao je prije nekoliko godina Blakeley, čiji se znakovi i danas, nakon više od pola stoljeća, mogu naći na ulicama američkih gradova. 

Znak je u međuvremenu postao toliko popularan u kontrakulturi koja je taj simbol koristila da bi ismijala hladni rat. Znak se počeo koristiti u antiratnim demonstracijama, kazališnim predstavama, filmovima pa je pretvoren i u suvenir - magnet za hladnjake. Među prvima ga je iskoristio Bob Dylan na omotu albuma 'Bringing It All Back Home' iz 1965. godine. 

Nažalost, zbog prijetnji Sjeverne Koreje SAD-u, Blakeleyev znak mogao bi se uskoro vratiti na pročelja zgrada diljem Amerike.
 

Posjeti Express