Do 15. kolovoza bojali smo se da ćemo imati problema s berbom zbog suše. Potom su stigle dvije lijepe kiše. Na najboljim je položajima palo između 20 i 30 litara po četvornome metru i grožđe se sasvim oporavilo. U ravnici će urod biti malo manji, no svejedno očekujemo da ćemo imati i više od pet milijuna litara vina. Ovaj jezgrovit “izvještaj” podnio je Ivan Marinclin, glavni enolog vinarije Kutjevo, i najavio kako će prva vina rekordno brzo stići na tržište: mlade graševine u prodaju će već početkom studenog.

Tijekom rujna u vinogradima nije bilo mira. Strojevi su obirali grožđe noću, a berači ujutro nastavljali posao. Na trsovima bijelih sorata ostale su samo bobice za predikatne berbe, Kutjevo je glasovito po finim slatkišima od traminca i graševine, a od crnih cabernet sauvignon. Njegov otac, cabernet franc, je obran, a nakon što završi fermentacija, i slavni će sin u vinifikatore.

Posjet vinogradu na položaju Vinkomir obuhvaćao je i finu okrepu kutjevačkim “tapasima”. Mast, čvarci i luk na komadiću kruha koji taman stane u usta doista su odlični zalogaji, posebno kad su popraćeni pjenušcem Maximo Brut od graševine. Nakon druge fermentacije i odležavanja na finom talogu u boci, a neposredno prije zamjene krunskog čepa prepoznatljivim plutenim “šampanjskim”, dodaju mu ekspedicijski liker od predikatnog vina, ledene graševine, pa se tim elitnim proizvodom utječe i na slatkoću te arome samog pjenušca. A u starom kutjevačkom podrumu grijala je vrhunska graševina prošlogodišnje berbe.

- Prvo se osjeti slast, koju daje svilenkasti alkohol. Slijede svježina pa na kraju ugodna gorčina. A da priča ne bi gorko završila, tražimo slast u novom gutljaju - lijepo ju je opisao Drago Humski, dugogodišnji sommelier Kutjeva i prezenter njihovih vina.

U toj je graševini grožđe s tri vrhunska kutjevačka položaja, Vinkomira, Vetova i Hrnjevca. Vinkomir je izdaleka, već s ceste koja od Pleternice vodi prema Kutjevu, prepoznatljiv po kuli s koje su navodno u povijesti Kutjevčani gledali prema jugu prilaze li im neki napadači. Na Vetovu raste grožđe od kojeg rade i Graševinu de Gotho, vino čija je berba 2018. osvojila Decanterovu platinastu medalju, što znači 97 od mogućih 100 bodova. Hrnjevac je, pak, nekad bio voćnjak, pa se i danas mikrolokacije zovu trešnja odnosno višnja. Ipak, od plodova se ne rade kompoti nego vina, među kojima je i Maximo Nero, kupaža cabernet sauvignona, merlota i cabernet franca. Višnja se osjeti u mirisu ovog finog crnjaka, no to nema veze s uzgojem voća nego je sortna osobina merlota. Nero iz berbe 2017. ove je godine osvojio zlatnu medalju i titulu najboljeg hrvatskog vina na ocjenjivanju Mundus Vini u Njemačkoj. Inače, Kutjevo je među rijetkim našim vinarijama koje ponosno ističu položaje s kojih je grožđe za njihova vina. S razlogom, zato što je vino rezultat terroira, a taj francuski vinski pojam sažima utjecaj tla, klime, sorte, pa i čovjeka, na kapljicu u čaši.

Vrijeme korone, posebno posljednju godinu, u Kutjevu su iskoristili i za građevinske radove. Novi podrum obnovili su konstruktivno i tehnološki, novim vinifikatorima, a dugo zapušteno istočno krilo staroga preuredili u vinski trezor. Njegove će dijelove moći zakupiti kolekcionari i ondje čuvati svoje butelje. A do trezora vodi dugi hodnik prepun novih drvenih bačava u kojima će dozrijevati i vina ovogodišnje berbe.

 

Mundus Vini voli miks chardonnaya i naše graševine

Maximo Oro 2018. vinarije Kutjevo osvojio je 2020. zlato na ocjenjivanju Mundus Vini u njemačkom Neustadtu an der Weinstrasse, koje je s više od 12.000 uzoraka među najvećima na svijetu.

Ove godine pozlatila se berba 2019. Izvrsna mješavina naše najznačajnije sorte graševine i chardonnaya, jedne od najglasovitijih bijelih na svijetu, ima nježne cvjetno-voćne arome te finu ravnotežu punoće i mineralnosti, odnosno svježine. U osječkoj vinoteci Vinita butelja je 88 kuna.