Ako želite naučiti bilo što, potrebne su vam dvije vrste znanja - znanje o samom području zanimanja (primjerice matematika, povijest, programiranje) te znanje o tome kako učenje zapravo funkcionira.

Loša stvar u procesu je da sustavi obrazovanja često preskaču ovu drugu vrstu znanja, a to je problematično jer je naša sposobnost učenja ogromni pretkazatelj uspjeha u životu - od uspjeha u školovanju do napredovanja na poslu. Stoga su psiholozi sa Sveučilišta Washington odlučili pomoći ljudima u razumijevanju procesa učenja, što naposljetku olakšava i učenje i pamćenje. 

1. Prisilite se na prisjećanje

Najmanje zabavni dio efektivnog učenja je činjenica da je ono teško. Stručnjaci se slažu da, što je učenje teže, to je ono kvalitetnije. Jednostavno je, iako nije lagano - prisilite se da se prisjećate činjenica. Psiholozi to nazivaju efektom testiranja. Kad se trudimo zapamtiti nešto, prekidamo proces zaboravljanja i pomažemo "zacementirati" sjećanje na tu informaciju u mozak. 

Još je bolji način, tvrde stručnjaci, pokušati zapamtiti što više informacija i otežate si, ali primjerice uz papiriće na koje su zapisane, jer nakon što ih zapamtite - bit će čvršće vezane. Nakon što ste naučili što ste namjeravali, prisjećajte se svega nekoliko puta, to je najučinkovitiji način pamćenja.

2. Nemojte biti preblagi prema sebi

Opet se sve svodi na ulaganje kognitivnog truda. Postavite li sami sebi pitanje oko nejasnoće vezane uz ono što učite te si ih predstavite kao zagonetku koju sami rješavate nakon što savladate činjenice, odnosno što se mozgu nešto teže čini, opet ćemo lakše zapamtiti.

Osim toga, mnemotehnika pomaže u boljem pamćenju gradiva. To je vještina povezivanja riječi, pojmova ili fotografija s informacijama. Tako se na primjer, umjesto skupa pojmova koriste kratice od njihovih početnih slova.

3. Neuobičajeno vježba mozak

Raditi stvari drukčije od uobičajenog, primjerice prati zube suprotnom rukom, početi učiti novi jezik ili vještinu, vježba mozak, ali i pamćenje. 

"Tako se stimuliraju dijelovi mozga koji inače ne obavljaju tu aktivnost, kao i oni koji potiču pozornost, jer se radnja više ne može obaviti automatski, kako je davno naučena", istaknula je dr. sci Elizabeta Radonić iz Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. Mlađi ljudi uglavnom zaboravljaju zbog manjka pozornosti, a nju poboljšavaju uopravo ovakve vježbe. 

4. Labud jedri na balonu dok ga igla ne probuši 

Kako su brojevi ljudska “izmišljotina”, mozak ih prilično teško pamti. No ako ih vežemo uz opipljive stvari, lakše ih prizivamo iz pamćenja, a zajedno ih možemo složiti u lako pamtljivu priču. Oblikom, 0 podsjeća na balon, 1 na iglu, 2 na labuda, 3 na grudi, 4 na jedro... Tako PIN 2401 može postati “labud koji jedri na balonu dok ga igla ne probuši. Uz bliske asocijacije mozak se više neće mučiti “dosadnim” znamenkama već zabavljati pričom u kojoj su znamenke uzročno-posljedično vezane.