8. LISTOPADA Dan koji je promijenio Hrvatsku: Zašto više nije praznik?
Prije točno 35 godina, 8. listopada 1991., Hrvatski sabor donio je jednu od najvažnijih odluka u modernoj hrvatskoj povijesti. U ratnom Zagrebu, pod prijetnjom novih zračnih napada Jugoslavenske narodne armije, zastupnici su se okupili u podrumskim prostorijama Inine zgrade u Šubićevoj ulici i jednoglasno odlučili raskinuti sve državnopravne veze s bivšom Jugoslavijom. Bio je to konačan pravni raskid s državom u čijem je sastavu Hrvatska provela prethodna desetljeća. Taj se datum godinama obilježavao kao Dan neovisnosti i bio je jedan od državnih blagdana. Međutim, od 2020. godine 8. listopada više nije neradni dan, a nekadašnji Dan neovisnosti zamijenio je Dan Hrvatskoga sabora, koji ima status spomendana.
Da bi se razumjelo zašto je upravo 8. listopada toliko važan, potrebno je vratiti se nekoliko mjeseci ranije, u proljeće i ljeto 1991. godine. Hrvatska se tada nalazila na prekretnici, nakon referenduma o samostalnosti održanog 19. svibnja, na kojem se velika većina izašlih birača izjasnila za samostalnu državu. Hrvatski sabor 25. lipnja donio je Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske te Deklaraciju o proglašenju samostalne i suverene Republike Hrvatske. No međunarodna zajednica, posebno tadašnja Europska zajednica, nastojala je spriječiti daljnju eskalaciju jugoslavenske krize. Pod njezinim pritiskom, Brijunskom deklaracijom od 7. srpnja dogovorena je tromjesečna odgoda provedbe odluka o samostalnosti. Hrvatska je tako formalno krenula putem osamostaljenja, ali je primjena ključnih odluka privremeno zaustavljena.
Dan prije raketirani su Banski dvori
Tromjesečni moratorij istekao je 7. listopada 1991., u trenutku kada je rat u Hrvatskoj već poprimao dramatične razmjere. Vukovar je bio pod opsadom, Dubrovnik izložen napadima, a borbe su se vodile na brojnim drugim područjima. Istoga dana, nešto poslije 15 sati, zrakoplovi JNA raketirali su Banske dvore u Zagrebu, tadašnju rezidenciju hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. U zgradi su se u vrijeme napada nalazili Tuđman, predsjednik jugoslavenskog Predsjedništva Stjepan Mesić i predsjednik savezne vlade Ante Marković. Sva trojica preživjela su napad koji se smatra pokušajem likvidacije hrvatskog državnog vodstva. Poginuo je jedan civil, a četvero ljudi je ozlijeđeno. Napad je jasno pokazao da ni sam politički vrh Hrvatske više nije siguran u glavnom gradu.
Zbog opasnosti od novih napada, zastupnici se sljedećeg dana nisu mogli sastati u uobičajenoj saborskoj dvorani na Markovu trgu. Umjesto toga, povijesna sjednica svih triju saborskih vijeća održana je u zgradi Ine u Šubićevoj ulici 29. U tim izvanrednim okolnostima, dok su se diljem Hrvatske vodile borbe, Sabor je jednoglasno izglasao odluku kojom je Republika Hrvatska definitivno prekinula državnopravne veze s ostalim republikama i pokrajinama dotadašnje SFRJ. Sabor je istodobno uskratio legitimitet svim tijelima jugoslavenske federacije i odbacio valjanost pravnih akata koje bi ona ubuduće donosila u ime bivše zajedničke države. Na istoj sjednici doneseno je i 15 zakona potrebnih za funkcioniranje samostalne države. Hrvatska je time potvrdila odluku da svoju političku i pravnu budućnost nastavi izvan jugoslavenske federacije.
U povijesnoj odluci, objavljenoj u Narodnim novinama, već prva točka jasno je odredila da Hrvatska od 8. listopada 1991. raskida državnopravne sveze na temelju kojih je bila dio SFRJ. Sabor je također priznao suverenost ostalih republika bivše Jugoslavije te iskazao spremnost na razvijanje odnosa s onima s kojima Hrvatska nije bila u oružanom sukobu. Odluka je stupila na snagu odmah, u trenutku donošenja, bez novog prijelaznog razdoblja. Bio je to završetak procesa pravnog razdruživanja započetog u lipnju, ali ne i završetak borbe za međunarodno priznanje i teritorijalnu cjelovitost zemlje. Hrvatska je međunarodno priznata 15. siječnja 1992. godine, dok je rat trajao još godinama.
Zašto 8. listopada više nije državni blagdan?
Iako je riječ o jednom od ključnih datuma hrvatske državnosti, način njegova obilježavanja mijenjao se ovisno o zakonskim odlukama i političkim okolnostima. Prvih deset godina nakon osamostaljenja središnji državni blagdan bio je 30. svibnja, Dan državnosti, u spomen na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora 1990. godine. Međutim, 2001. godine, za vrijeme vlade Ivice Račana, izmijenjen je kalendar državnih blagdana. Dan državnosti premješten je na 25. lipnja, datum kada je Sabor 1991. donio odluke o samostalnosti, dok je 8. listopada postao Dan neovisnosti i neradni dan. Datum 30. svibnja tada je izgubio status državnog blagdana i postao Dan Hrvatskoga sabora. Takav raspored zadržao se gotovo dva desetljeća.
Nova promjena dogodila se 2019. godine, kada je Vlada Andreja Plenkovića odlučila ponovno reorganizirati kalendar blagdana i spomendana. Argument Vlade bio je da se Dan državnosti treba vratiti na 30. svibnja, datum koji je, prema Plenkovićevu obrazloženju, imao snažniju simboličku vrijednost u kolektivnom sjećanju građana. Vlada je također tvrdila da promjene iz 2001. nisu dovoljno zaživjele te da su pojedini datumi izazivali zabunu. Pritom je odlučeno da broj neradnih dana ostane isti, a novi raspored uključivao je i proglašenje 18. studenoga, dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, državnim blagdanom. Zbog toga su neki dotadašnji blagdani izgubili status neradnih dana, među njima i 8. listopada.
Hrvatski sabor prihvatio je novi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima 14. studenoga 2019., a on je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine. Prema tom zakonu, 30. svibnja ponovno se obilježava kao Dan državnosti i neradni dan, 25. lipnja kao Dan neovisnosti, ali samo kao spomendan, dok je 8. listopada postao Dan Hrvatskoga sabora, također spomendan. Drugim riječima, Dan neovisnosti nije ukinut, nego je premješten na datum donošenja prvih odluka o samostalnosti, dok se 8. listopada nastavlja obilježavati u znak sjećanja na konačan raskid s Jugoslavijom.
Tri datuma, tri različita događaja
Promjene kalendara stvorile su situaciju u kojoj se tri važna datuma iz hrvatske povijesti nerijetko poistovjećuju, premda svaki označava drukčiji događaj. 30. svibnja 1990. predstavlja početak djelovanja prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora, koji je otvorio put promjeni političkog sustava i stvaranju samostalne države. 25. lipnja 1991. datum je kada je Sabor donio temeljne odluke o suverenosti i samostalnosti Hrvatske, čija je provedba potom privremeno odgođena. Osmi listopada 1991. označava trenutak kada je, nakon isteka tromjesečnog moratorija, Hrvatska i formalno raskinula preostale državnopravne veze s Jugoslavijom. Sva tri datuma pripadaju istom procesu osamostaljenja, ali predstavljaju njegove različite faze.
*Uz pomoć AI