U Europskoj uniji nema profitabilnijih banaka od onih u Hrvatskoj, evo zašto

Autor: Ljubica Gatarić
Profimedia This photograph taken on February 8, 2022 shows the national bank of Croatia in Zagreb, which announced on February 8, 2022 a new tender for the country's one-euro coin design after the first one was withdrawn over plagiarism in Zagreb, as it aims to introduce the euro currency in a year. Croatia, which joined the European Union in 2013, plans to switch its current kuna currency to the single European one in a year. The Croatian national bank (HNB) last week awarded the authors of the best designs of national motives on its future euro coins. They included Stjepan Pranjkovic whose design of one-euro coin featured a marten standing on a branch and earned the prize of some 9,300 euros ($10,619). Croatia's currency is named after the marten, a weasel-like carnivore whose fur was used as currency in the Middle Ages. But, local papers and social networks immediately commented that the one-euro coin marten looked the same as the one on a picture taken by Scottish photographer Iain H. Leach, who specialised in bird and wildlife photography. One of his photos features a pine marten standing in the same position on a branch.,Image: 660628258, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no
Lani je prosječni ROA, prinos na uloženu imovinu skočio na vrtoglavih 1,9 što je vlasnicima ZABA-e, PBZ-a, Erste, RBA i drugih banaka donijelo lukrativnu zaradu. U Njemačkoj je 0,6, Austriji 1,1, Sloveniji 1,6...
Vidi originalni članak

Dvije i pol godine od uvođenja eura s tržišta su nestale mnoge privatne mjenjačnice, no bankama je s eurom sjekira pala u med jer im je narodna banka počela isplaćivati kamate na neplasirana sredstva. U odnosu na posljednju godinu kune, bankari su udvostručili dobit, a ne može se reći da su se pri tome ubili od posla. Štoviše, financijska branša jedina smanjuje broj zaposlenih (u tri godine je 1200 zaposlenih manje), gase se i poslovnice te, zasad, jedino ne pada broj bankomata. I njih će vjerojatno masovno zatvarati progura li ministar financija Marko Primorac plan o zajedničkim bankomatima i ukidanju provizije! Kreditna aktivnost banaka živnula je tek ove godine, piše Ljubica Gatarić za Express.

U prve dvije godine eura, 2023. i 2024., banke u Hrvatskoj su ostvarile gotovo tri milijarde eura dobiti te postale najprofitabilnije banke u EU! Profitabilnost svakog sektora ili poduzeća, pa i bankarskog sektora, mjeri se preko prinosa na uloženu imovinu (ROA) i prinosa na kapital (RoE). Oba ta pokazatelja bankarskog sektora udvostručila su se nakon ulaska u eurozonu. Svaki ROA u bankama iznad jedan smatra se više nego solidnim poslovnim uspjehom, a on se u Hrvatskoj, u godinama uoči ulaska u eurozonu, kretao od 0,6 do 1,3. ROA mjeri koliko učinkovito banka koristi svoju imovinu za stvaranje dobiti. Lani je prosječni ROA skočio na vrtoglavih 1,9 što je vlasnicima ZABA-e, PBZ-a, Erste, RBA i drugih banaka donijelo lukrativnu zaradu. Primjera radi, isti pokazatelj je za njemačke banke lani bio samo 0,6, austrijske 1,1, slovenske 1,6, dok je prosječan prinos europskog bankarskog sustava bio samo 0,7! Slično je i s prinosom na kapital (RoE) koji se u Hrvatskoj od eura kretao od 15 do 17, dok je prosječan povrat (RoE) europskog ili američkog bankovnog sustava na uloženi kapital bio deset.

Hrvatska narodna banka navodi da su tijekom 2023. prekonoćni depoziti banaka na njihovim računima kod HNB-a prosječno iznosili 14,3 milijardi eura, a u 2024. 14 milijardi eura. U prvih pet mjeseci 2025. godine prekonoćni depoziti banaka lagano su skliznuli na 13,5 milijardi eura. Količina neplasiranog kapitala banaka koji im leži u središnjoj banci odgovara približnoj vrijednosti svih kredita odobrenih tvrtkama. Na te su depozite banke dosad dobile od Hrvatske narodne banke više od 1,1 milijarde eura kamata!

Cijeli tekst o profitabilnosti hrvatskih banaka pročitajte OVDJE.

#banke #HNB
Posjeti Express