Svi smo danas preplavljeni informacijama, istraživanja kažu da prosječan čovjek dnevno čuje i pogleda ili pročita informacija koliko je njegov predak prije sto godina - bez novina, televizije, radija ili interneta - primio za cijeloga života. Informacije su tad stizale polako, usmeno ili poštom, ograničene uglavnom na lokalnu zajednicu. Naš mozak evolucijski nije prilagođen tolikom broju podražaja, pa kad tome priključimo i goleme količine dezinformacija, teorija zavjere i ideologija, potpuno je jasno da živimo u informacijskom kaosu u kojemu nije teško čovjeka “zarobiti”. Gubimo sposobnost kritičkog razmišljanja, sve nam se “servira”, bavimo se trivijalnim, dok se oko nas stvara nova religija - religija podataka i algoritama koji će vladati. U svijetu u kojemu podaci i algoritmi mogu postati nova religija, čovjek mora redefinirati svoju ulogu, upozorava Yuval Noah Harari, današnji glas razuma. Pišući i govoreći jednostavno, razumljivo i jasno, ovaj nas izraelski povjesničar i filozof tjera na razmišljanje o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, otvara nam oči i uči nas što možemo poduzeti za bolju budućnost. On nije glasnik loših vijesti, jer mi te loše vijesti već živimo, već je glas razuma koji nas tjera da - progledamo. Autor intelektualnih bestselera “Sapiens: Kratka povijest čovječanstva” iz 2011., “Homo Deusa: Kratke povijesti sutrašnjice” i fenomenalne “21 lekcije za 21. stoljeće” dolazi u Zagreb danas, 23. listopada. U Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog održat će predavanje “Izgradnja povjerenja u doba dezinformacija - kakva nas budućnost očekuje?”, u sklopu moderiranog razgovora pred publikom.

Povijesnu će perspektivu povezati s najvećim izazovima današnjice: širenjem dezinformacija, utjecajem umjetne inteligencije, pa i pitanjem održivosti demokracije u digitalnom dobu. Hararijevo predavanje u Zagrebu inspirirano je njegovom najnovijom knjigom “Nexus: kratka povijest informacijskih mreža od kamenog doba do AI-ja”, koja se također već uspela na vrhove svjetskih top - lista. Tko je Harari? Intelektualac i intelektualni influencer koji nam govori ono što možda ne želimo, ali trebamo čuti jer je jako važno. Iznimno je obrazovan povjesničar i istraživač, nekoliko koraka ispred nas, čovjek koji nam nagovješćuje nelijepu budućnost, ako se sami prije toga ne “resetiramo”. Algoritmi nas već sad poznaju bolje od vlastite obitelji, znaju o nama više od nas samih, i samo je pitanje dana kad će umjesto nas donositi i važne odluke - kako glasati na izborima, kako razmišljati... Pokorit će nas umjetna inteligencija, satkana od vlastite, ljudske pameti, samo mudrija i sposobnija, i sa zadatkom. Tko će, u toj misiji, držati konce u rukama, upravljati čovječanstvom, najvažnije je pitanje i razmišljanje na koje nas Harari navodi. Planetarno poznat postao je nakon objave “Sapiensa” 2011. Prati evoluciju Homo sapiensa od neupadljivog afričkog sisavca do dominantne vrste na planetu. Objašnjava kognitivnu i i agrarnu revoluciju, nastanak religija, a na kraju i kapitalizma te imperija. Knjigu su urbi et orbi preporučili svjetski lideri poput Baracka Obame, zatim Bill Gates i Mark Zuckerberg, a to je dodatno pridonijelo njezinoj popularnosti. Harari svjetske čelnike i savjetuje, razgovara s njima, i pravi je privilegij zato ga ugostiti ovdje kod nas, u Zagrebu, čuti ga uživo. U drugoj svojoj knjizi “Homo Deus: Kratka povijest sutrašnjice” iz 2015. više ne gleda unatrag, kao u “Sapiensu”, već unaprijed, postavljajući najvažnije pitanje današnjice: što čovječanstvo još želi? U odnosu na bake i djedove, a posebno u odnosu na pretke otprije 200 i više godina, mi smo bogati ljudi - imamo dovoljno hrane, ugodan dom, lijepo smo obučeni, brinemo o svom zdravlju, a ne moramo brinuti toliko o ratovima, zaraznim bolestima, suši, nestašici hrane, živimo dulje. I što sad? Što u tome materijalnom komforu koji je postao naš smisao života još želimo? Uz pomoć umjetne inteligencije, biotehnologije i algoritama želimo nadmašiti sebe, svoje biološke granice - još nam je samo preostalo da postanemo - bogovi, piše Harari. Ima li mjesta za osam milijardi bogova? Ili će njih nekoliko upravljati našim životima...

Uslijedila je, tri godine kasnije, njegova “21 lekcija za 21. stoljeće”, eseji fokusirani na sadašnjost, na ono što definira naše živote: širenje lažnih vijesti i političkog populizma, klimatske promjene, nacionalizam, zakidanje slobode... Tom je knjigom Harari potvrdio da je globalni glas razuma koji nam otkriva kako i gdje idemo te u čemu griješimo. Piše to i govori jasno, stvarajući razumljive intelektualne mape koje nam pokazuju put. Te mape povezuju prošlost, sadašnjost i budućnost, odgovaraju i na najteža pitanja, a na nama je da teške odgovore prihvatimo ili potrpamo pod tepih. Religija, vjerovanje, ideologija, nacionalizam, manipulacija kroz sve to - sve nam Harari stavlja “pred nos”, a na nama je da vidimo koliko smo spremni za istinu, onu koja prokazuje sve naše slabosti. Nebitno je, pritom, koji jezik govorimo ili koje smo rase, u istom smo košu. Ili kaši.

“Ljudi misle da su danas slobodni jer mogu birati između tisuća proizvoda i sadržaja. To nije sloboda, istinska sloboda je razumijevanje sebe”, poručuje nam ovaj vrhunski intelektualac. Kad budemo dovoljno poznavali i razumijevali sebe, razumjet ćemo i manipulacije pomoću kojih se nad nama pokušava preuzeti kontrola. Postat ćemo kritični i samokritični, svjesni onoga što je laž, a što istina, pomno ćemo birati izvore informacija. Harari se zato aktivno zalaže za obrazovanje koje će razvijati kritičko mišljenje među mladima, sve izloženijima lažnim informacijama. U tome je ključ, poručuje nam, u kritičkom razmišljanju, ono je, smatra, najvažnija sposobnost za preživljavanje u 21. stoljeću.

“Ne razvijemo li sposobnost razlikovanja istine od fikcije, nećemo moći preživjeti kao slobodni pojedinci. Laž putuje svijetom brže nego istina. Jedina obrana je kako misliti, a ne što misliti”, poručuje nam Harari.

Informacija je sveprisutna i najčešće besplatna, no znanje i mudrost su rijetki i sve rjeđi. U ovakvom svijetu, prepunom algoritamski filtriranih istina, kritičko razmišljanje je jedina obrana protiv manipulacije, zaključuje Harari. Zato je 2022. objavio i “Unstoppable Us: How Humans Took Over the World” (“Nezaustavljivi mi: Kako su ljudi zavladali svijetom”, op. a.), namijenjenu osnovnoškolcima, djeci od osam do 14 godina, no mogu je čitati i stariji, ponavljajući gradivo o ljudskoj povijesti.

Još jednostavnijim, djeci prilagođenim jezikom, Harari odgovara na pitanje zašto su baš ljudi, tako nesavršena bića, zavladali planetom i kako su nam priče, mitovi i zajednička vjerovanja omogućili suradnju, grupiranje - do te mjere da su nastajale nacije. Djeci i mladima prošlost stvarnost opisuje kroz priče i anegdote, primjere iz svakodnevnog života, i bogate ilustracije. Knjiga razvija kritičko razmišljanje u mladih, potiče ih da zavole povijest i razumiju svijet oko sebe - kakav je, kako je nastao i tko smo zapravo - mi.