U Parizu, Lyonu, Bordeauxu, Lilleu i Nici,  policijski sat je u ponedjeljak počeo između 20 i 22 sata i trajao je do zore, ali samo u određenim dijelovima tih gradova. U Lilleu, Bordeauxu i Nici, policijski sat se odnosi samo na maloljetnike. U glavnom gradu, Place de la République i četvrt Les Halles pod policijskim satom su bili od 23 sata. Demonstracije su tamo također zabranjene od 20 sati, kao i u drugim pariškim četvrtima (Champs-Élysées, Bastille, kolodvori...). Tijekom noći helikopter je prelijetao središnji Pariz sa širokim snopom svjetala, izvijestio je AFP.

Pod pritiskom, vlada planira novu seriju hitnih sastanaka u utorak, počevši sa sastankom s predstavnicima "glavnih platformi društvenih medija", dok  će Bercy  biti domaćin "izvanrednog poslovnog vijeća" u prisutnosti ministara Rolanda Lescurea  (gospodarstvo) i Davida Amiela (javni računi). "Objavit ćemo mjere podrške za trgovce i obrtnike koji su izravno pogođeni kako bismo osigurali brzi nastavak njihove aktivnosti “, rekao je Roland Lescure. 

SLUČAJ DAVID ROSSI Mafija ga htjela zastrašiti, ali im je bankar Monte dei Paschi ispao sa 6. kata?!

U Marseilleu, lokalna Trgovinska i industrijska komora (CCI) izvijestila je u ponedjeljak da je u drugom najvećem francuskom gradu nasilnim prosvjedima "pogođeno 500 tvrtki, uključujući 317 oštećenih i opljačkanih". Nakon subotnjeg nasilja, organi za provođenje zakona uhitili su 101 osobu u gradu, uključujući 74 odrasle osobe i 27 maloljetnika, priopćilo je u ponedjeljak tužiteljstvo.

Počinju već i suđenja za prosvjede koji su izmakli kontroli. Na optuženičkoj klupi, krupni muškarac u crnoj majici inicijala M.G. izbjegava pitanja i iznosi odgovore koji s njima nemaju nikakve veze. Došavši u Pariz iz Toursa na prosvjed tog jutra 17., uhvaćen je s devet malih praznih bočica, 90%-tnim alkoholom, velikom količinom marihuane i tri upaljača u ruksaku. "Molotovljev koktel  u komadićima“, kasnije će sažeti javni tužitelj, prenosi Le Figaro u detaljnom izvještaju sa suda.

Zasad, 21-godišnjak ostaje pri svome: "Bilo je to za roštilj kod prijatelja u 11. arondismanu, za moj rođendan. "Sudac postaje nestrpljiv: "Vaše suđenje je sada, ne za dva sata, ne za dvije godine." "Samo nisam imao vremena isprazniti ruksak prije odlaska u Pariz", nudi slab izgovor optuženik. Na ekranu sud gleda dva videa. M. G. je snimljen kako testira zapaljive koktele noć prije prosvjeda, okrenut prema željezničkoj pruzi - vidi se kako pali kresivo umetnuto u bocu i čeka da se zapali. Zatim glas u emisiji kaže: "Samo naprijed, dobro je ", prije nego što se lansira "zapaljiva i eksplozivna naprava",  kako je opisano u članku 322-11 kaznenog zakona. Naprava se razbije i odmah ugasi s druge strane bodljikave žice. "Moj cilj nije bio ozlijediti ljude", odgovara mladi optuženik, bivši vatrogasac bez prethodnog kaznenog dosjea. "Bez riječi sam", uzdiše sudac. Tužitelj traži kaznu od 10 mjeseci zatvora, koja se može odmah izvršiti.

LJUDI KORNJAČE Francuski CRS 8: Elitna postrojba, njih ne mogu slomiti. Običnu policiju gaze

Ovaj slučaj – samo jedan od četiri pojavljivanja pred pariškim kaznenim sudom u ponedjeljak – nije reprezentativan za profile onih koji su izvršili  pljačku 17. listopada. Premijer Sébastien Lecornu naglasio je ovu točku: velika većina uhićenih gotovo su isključivo muškarci - otprilike 80% - u dobi od 18 do 30 godina, mnogi s prethodnim kaznenim dosjeom. 
U međuvremenu, Francuska pokušava utvrditi tko stoji iza vala nasilja koji je tijekom vikenda zahvatio njezine najveće gradove. Među uhićenima su radikalni aktivisti, pripadnici organiziranih nasilnih skupina, ali i kriminalci kojima su prosvjedi poslužili kao prilika za pljačku.

Spaljene zgrade, razbijeni izlozi, opljačkane trgovine i stotine ozlijeđenih policajaca. Francuska se nakon prosvjeda 17. listopada suočava s pitanjem koje je postalo gotovo jednako važno kao i uzroci samih demonstracija: tko su ljudi koji su mirne prosvjede pretvorili u nasilne sukobe s policijom i razaranje gradskih središta?

Iako su na ulice izašle stotine tisuća građana nezadovoljnih rastom troškova života, stanjem javnih službi i politikom vlasti, nasilje je uglavnom dolazilo od znatno manjih skupina. One nisu nužno povezane ni zajedničkom ideologijom ni istim ciljevima. Dio izgrednika želi izravni obračun s državom, drugi koriste kaos za uništavanje imovine, a treći u razbijenim izlozima vide priliku za brzu zaradu.

Francuski konzervativni dnevni list Le Figaro u svojem izvještavanju o nasilju 17. listopada posebnu pozornost posvećuje upravo profilima izgrednika, od sitnih prijestupnika do iskusnih sudionika nasilnih pobuna. Takva raznolikost predstavlja ozbiljan problem za policiju jer se iza naizgled jedinstvene mase kriju skupine s različitim motivima i načinima djelovanja.

Što je Black Bloc?

Među najorganiziranijim sudionicima nasilja nalaze se pripadnici takozvanih black bloc skupina. Crni blok (eng. Black Bloc) nije službena, hijerarhijski organizirana organizacija ili politička stranka, već rposvjedna taktika. Dakle, nije riječ o jednoj organizaciji s jasno određenim vodstvom, nego o taktici koju koriste različiti radikalni aktivisti, najčešće povezani s anarhističkim i ekstremno lijevim pokretima.

Njihov je način djelovanja prepoznatljiv. Odjeveni u crno, skrivenih lica, kreću se u zbijenim skupinama kako bi otežali identifikaciju pojedinaca. Za razliku od većine demonstranata koji nose transparente i pokušavaju javno izraziti svoje zahtjeve, ove skupine često ciljano izazivaju sukobe s policijom.

Obično se ubacuju u veće, nekad i mirne prosvjede, izvode brze, ciljane akcije poput oštećivanja imovine banaka, multinacionalnih kompanija ili policije, a zatim se brzo rasprše natrag u mnoštvo.

Tijekom prosvjeda u Parizu, Marseilleu i Lilleu na zidovima su se pojavili anarhistički simboli i poruke usmjerene protiv policije. Sigurnosne službe zaplijenile su i improvizirano oružje te lažne policijske oznake, što upućuje na to da su barem neki sudionici došli pripremljeni za nasilje.

Takvim skupinama razbijanje izloga ili napad na policijsko vozilo nije nužno usputni incident. Nasilje može biti dio njihove političke strategije, kojom nastoje izazvati reakciju države, privući pozornost i pokazati da vlasti ne mogu kontrolirati javni prostor.

Međutim, pogrešno bi bilo sve nasilnike svrstati u istu kategoriju. Francuske vlasti upozoravaju da se među njima nalaze i pojedinci koji nemaju nikakve veze s radikalnim političkim pokretima.

Drugu skupinu čine mladi izgrednici kojima je primarni cilj krađa. Prema izvještavanju francuskog RTL-a, među njima su brojne osobe u dobi od 16 do 25 godina, koje djeluju u skupinama od desetak do tridesetak ljudi. Neki su organizirani, dok se drugi pljačkama priključuju spontano, kada primijete da policija više ne kontrolira određenu ulicu.

Njihove mete nisu slučajne. Najčešće provaljuju u trgovine sportske opreme, odjeće, elektronike, kozmetike i luksuzne robe. Riječ je o proizvodima koje mogu zadržati za sebe ili relativno lako preprodati. U Lyonu su pojedine skupine koristile skutere i električne romobile kako bi što brže odnijele ukradenu robu.

PARIZ U PLAMENU BOJNO POLJE FRANCUSKA Dok oni večeraju, grad gori. Pljačkaju Lacoste i Ray Ban

Među pljačkašima su zabilježeni i maloljetnici mlađi od 15 godina. Prema podacima pariškog tužiteljstva koje prenosi RTL, četvrtinu osoba zadržanih u policijskom pritvoru u Parizu činili su maloljetnici. Posebno zabrinjava uloga društvenih mreža. U danima prije nereda širile su se snimke i poruke koje su najavljivale upade u poznate trgovačke lance. To otvara pitanje koliko je pljački bilo unaprijed dogovoreno, a koliko ih je nastalo kao posljedica iznenadnog raspada sigurnosnih kordona.

Le Figaro upozorava na veliku razliku između pojedinaca koji su se prvi put našli pred kaznenim sudom i iskusnih nasilnika kojima su ulični sukobi već poznat teren. U njegovu prikazu pojavljuju se profili od sitnih prijestupnika do svojevrsnih 'profesionalaca' pobune. 

Opremnljeni i spremni za obračun

Ta je razlika važna za razumijevanje onoga što se dogodilo. Dok dio mladih sudionika reagira impulzivno, druge skupine dolaze opremljene i spremne za obračun. Njihovo djelovanje može biti usmjereno na određene ciljeve, primjerice policijske postaje, gradske vijećnice ili druge institucije koje predstavljaju državnu vlast.

Za sigurnosne službe upravo je kombinacija takvih skupina posebno opasna. Sukob koji započne kao organizirani napad na policiju može vrlo brzo otvoriti prostor pljačkašima. Kada policijske snage budu prisiljene intervenirati na više mjesta istodobno, nadzor nad ostatkom grada slabi. Tako relativno male skupine mogu izazvati nerazmjerno veliku štetu, posebno kada se nasilje proširi izvan službenih prosvjednih povorki.

Razmjeri posljednjeg vala nasilja pokazali su koliko se brzo sigurnosna situacija može pogoršati. Prema podacima koje je 19. listopada objavio Europe 1, nakon nereda uhićeno je 2397 osoba, a gotovo tisuću policajaca i žandara bilo je ozlijeđeno, uključujući sedmero teško.

Premijer Sébastien Lecornu odgovornost za dio nasilja pripisao je radikalnoj ljevici i kriminalcima koji koriste prosvjede za vlastite interese. No takvo objašnjenje ne rješava pitanje propusta u policijskom djelovanju. Pojedini stručnjaci upozoravaju da su način raspoređivanja snaga i rane intervencije pridonijeli raspršivanju nasilnih skupina po gradskim ulicama.

Francuska se zato suočava s dva odvojena problema. Prvi je kako identificirati i kazniti počinitelje napada i pljački. Drugi je kako spriječiti da se legitimne demonstracije pretvore u priliku za organizirano nasilje, a da se pritom ne ograniči pravo građana na prosvjed.

U pozadini svega ostaje duboko nezadovoljstvo građana zbog životnog standarda, javnih usluga i odnosa prema vlastima. To nezadovoljstvo ne može se poistovjetiti s nasiljem, ali ono stvara okolnosti u kojima različite radikalne i kriminalne skupine lakše pronalaze prostor za djelovanje.

Upravo zato pitanje tko su francuski izgrednici nema jednostavan odgovor. Iza crnih maski nisu samo politički ekstremisti, kao što iza razbijenih izloga ne stoje isključivo obični lopovi. Riječ je o različitim skupinama koje su se našle na istim ulicama i ne smeta im što su tamo s potpuno različitim krajnjim ciljevima. U onom osnovnom su uspjeli, školske prosvjede pretvori su u višednevni kaos.