Komunistička partija Austrije (KPO) ojačala je vlast u Grazu nakon što je postala najveća stranka na općinskim izborima u gradu, osiguravši 35,6 posto glasova, oko 7 posto više nego na prethodnim izborima. Rezultat označava još jednu značajnu pobjedu za gradonačelnicu Elke Kahr, čija administracija vlada drugim najvećim gradom u Austriji od 2021. putem koalicije. Konzervativna Austrijska narodna stranka (OVP) završila je na drugom mjestu, a slijede je Zeleni, dok je krajnje desna Slobodarska stranka (FPO), trenutno najjača stranka na nacionalnoj razini, zauzela četvrto mjesto u Grazu. Socijaldemokratska stranka (SP) završila je na petom mjestu. Ishod je u oštroj suprotnosti sa širim političkim krajolikom Austrije, gdje se FPO pojavila kao najjača politička snaga u zemlji. Također jača ugled Graza kao najjače općinske baze KPO-a, pišu baustrijski mediji. No kako su uopće "crveni" zavladali  drugim najvećim gradom u Austriji?

Prije pet godina, u noći 26. rujna 2021. godine, dok su se prebrojavali glasovi na lokalnim izborima u Grazu, drugom najvećem austrijskom gradu, čak je i novinar koji je trebao objaviti rezultate bio zatečen. S druge strane linije bila je Elke Kahr, dugogodišnja čelnica lokalne Komunističke partije Austrije (KPÖ), uvjerena da će još jednom izgubiti od moćnog konzervativnog gradonačelnika koji je grad vodio 18 godina. - Bio je potpuno zbunjen, a ja sam mislila da je šala - prisjetila se Kahr. No, nije bila šala. Komunisti su odnijeli neočekivanu i povijesnu pobjedu s 29 posto glasova, a Elke Kahr postala je prva žena i prva komunistkinja na čelu Graza. Europske novine prozvale su grad "Leningraz", no za stanovnike Graza, priča o uspjehu KPÖ-a nije ideološki manifest, već rezultat desetljeća predanog rada na terenu, usredotočenog na najosnovnije životne probleme, prvenstveno stanovanje.

Da bi se razumio politički fenomen Elke Kahr, potrebno je vratiti se u njezino djetinjstvo, koje je duboko oblikovalo njezin svjetonazor. Rođena 2. studenog 1961., prve godine života provela je u dječjem domu prije nego što ju je u trećoj godini posvojio radnički par - bravar Otto i prodavačica Edith Kahr. Odrastala je u Griesu, siromašnom radničkom okrugu Graza, u skromnim uvjetima koji su uključivali život u kući s vanjskim zahodom i tjedne odlaske u javna kupališta. Sjećanja na igru s djecom koja su po snijegu hodala u sandalama i razdoblja kada su njezini roditelji bili nezaposleni usadila su joj duboko suosjećanje s izazovima s kojima se suočavaju obični ljudi.

​- Ako odrastete u ovakvom društvenom okruženju, možete se samo boriti za socijalno pravedan svijet - izjavila je jednom prilikom.

Ta temeljna empatija usmjerila ju je prema politici. S 18 godina, potaknuta time što su je drugi nazivali komunistkinjom, odlučila je istražiti o čemu se radi. Pronašla je adresu lokalne partije u telefonskom imeniku i jednostavno se pojavila na vratima. Njezin mentor i prethodnik na čelu KPÖ-a u Grazu, Ernest Kaltenegger, opisao ju je kao "dar s neba", prepoznavši njezinu ozbiljnost i predanost. U Komunističku partiju Austrije službeno se učlanila 1983. godine. Dok je radila u banci, izvanredno je završila trgovačku akademiju, a 1989. provela je nekoliko mjeseci na studiju u Moskvi, usred rasprava o reformama koje su prethodile raspadu Sovjetskog Saveza.

Uspjeh KPÖ-a u Grazu nije došao preko noći. Dok je stranka na nacionalnoj razini bila marginalizirana još od pedesetih godina, u Grazu je gradila svoju bazu na jedinstvenoj strategiji usmjerenoj na konkretnu pomoć građanima. Ključan potez bio je osnivanje linije za pomoć podstanarima (Mieter-Notruf) 1992. godine. Kahr je bila jedna od onih koji su se javljali na telefon, nudeći besplatne pravne savjete i posredujući u sporovima između podstanara i stanodavaca. Ta je usluga postala legendarna, a glas o komunistima kojima je stalo proširio se gradom. Kroz desetljeća, izgradili su reputaciju stranke koja rješava stvarne probleme, od previsokih stanarina do prijetećih deložacija.

Nakon što je 1993. godine prvi put izabrana u gradsko vijeće, Kahr je nastavila graditi svoju političku karijeru na istim principima. Od 2005. do 2017. bila je gradska vijećnica zadužena za stanovanje, gdje se borila za proširenje fonda javnih stanova i uvođenje pravila da svaka stambena jedinica mora imati kupaonicu i WC. Njezina politika nije se temeljila na apstraktnoj ideologiji, već na onome što stranka naziva "pogledom odozdo". Taj pristup uključuje i legendarna javna savjetovanja u njezinu uredu, gdje građani opterećeni računima i strahom od ovrha dolaze po pomoć i nadu. Za mnoge od njih, ona nije "najbolja gradonačelnica svijeta" - titula koju je službeno dobila 2023. godine osvojivši World Mayor Prize - već jedina političarka koja ih je spremna saslušati.

Marksizam s ljudskim licem u gradskoj upravi

Na pitanje je li marksistkinja, Elke Kahr bez oklijevanja odgovara potvrdno. - Da, sto posto, ja sam uvjerena marksistkinja - rekla je u jednom intervjuu, sjedeći u svom uredu koji je opremila rabljenim policama iz Ikee umjesto raskošnog namještaja svog prethodnika. Ipak, njezin pristup vlasti daleko je od stereotipnih predodžbi o komunizmu. Umjesto revolucije, Kahr se fokusira na preraspodjelu bogatstva unutar ovlasti koje joj gradonačelnička funkcija pruža. Jedna od najpoznatijih praksi KPÖ-a jest dobrovoljno ograničavanje plaća svojih dužnosnika. Kahr od svoje gradonačelničke plaće zadržava oko 1.950 eura mjesečno, što je blizu prosječne radničke plaće, a ostatak donira u fond za pomoć građanima u nevolji. Tijekom svoje političke karijere na taj je način donirala više od milijun eura.

​- Uvjerena sam da političari zarađuju previše -, njezin je jednostavan odgovor na optužbe političkih protivnika da time kupuje glasove.

Po dolasku na vlast u koaliciji sa Zelenima i Socijaldemokratima (SPÖ), njezina administracija odmah je povukla konkretne poteze. Otkazala je nekoliko skupih "prestižnih" projekata bivše vlasti, uključujući plan za izgradnju gradske podzemne željeznice. Umjesto toga, novac je preusmjeren u socijalne i stambene usluge. Zamrznute su cijene komunalnih usluga poput odvoza smeća i kanalizacije, kao i stanarine u gradskim stanovima. Proširen je krug korisnika za subvencionirani javni prijevoz i smanjene su cijene vrtića.

Kritike i izazovi crvene utvrde

Unatoč velikoj popularnosti među građanima, koja je prema anketama dosezala i 65 posto, administracija Elke Kahr suočava se s ozbiljnim kritikama i izazovima. Glavna oporbena stranka, konzervativni ÖVP, koji je vladao gradom gotovo dva desetljeća, optužuje je za izazivanje "stagnacije". Kurt Hohensinner, novi čelnik ÖVP-a u Grazu, predviđa da "Graz neće patiti od komunizma, već od zastoja". Kritičari tvrde da otkazivanje velikih infrastrukturnih projekata i fokus na socijalna davanja koče ekonomski razvoj.

Osim toga, Kahr se suočava s financijskim nasljeđem prethodne vlasti. Kada je preuzela dužnost, gradski dug iznosio je vrtoglavih 1,7 milijardi eura. Iako je njezina koalicija uspjela privremeno smanjiti dug, ekonomske krize i smanjeni prihodi na nacionalnoj razini ponovno su ga počeli povećavati. Politička desnica, kako na lokalnoj tako i na pokrajinskoj razini, koristi ovu situaciju za napade, optužujući je za ekonomsku nekompetentnost. Situaciju dodatno komplicira činjenica da je Štajerska, pokrajina čiji je Graz glavni grad, jedina u Austriji kojom vlada krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ), što stvara sve veći politički jaz između progresivnog grada i konzervativnog okruženja. Pokrajinska vlada već je izmijenila sustav fiskalnog izjednačavanja na štetu Graza, vršeći dodatni pritisak.

Na ideološkoj razini, kritičari joj zamjeraju povijesne asocijacije, povezujući njezinu stranku sa zločinima komunističkih režima 20. stoljeća. Njezino divljenje prema nesvrstanoj Jugoslaviji kao državi koja je bila najbliža socijalističkom idealu neki vide kao "povijesnu tvrdoglavost" i selektivno pamćenje. Kahr na takve optužbe odgovara da su za neuspjehe komunizma u prošlosti krivi loši vođe, a ne sama ideologija, te da se KPÖ zalaže za demokratski i humani pristup usredotočen na stvarne ljude.

* uz korištenje AI-ja