Prema šokantnim detaljima koji su procurili u javnost, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa spremna je prekršiti desetljećima stara diplomatska pravila i priznati rusku kontrolu over okupiranim ukrajinskim regijama. Ovaj potez, koji bi mogao redefinirati globalni sigurnosni poredak, izazvao je nevjericu i bijes u europskim prijestolnicama, dok Kijev poručuje da takav dokument niti jedna razumna osoba ne bi potpisala.

Britanski The Telegraph objavio je ekskluzivne informacije koje upućuju na to da je Washington spreman Moskvi ponuditi "de facto priznanje" ruske okupacije nad Krimom, ali i dijelovima regija Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižja. Ponuda je navodno dio sveobuhvatnog mirovnog plana na kojem Trump inzistira već mjesecima, a koji bi trebao okončati rat koji bjesni gotovo četiri godine.

Kako bi osobno predstavili ovaj radikalan prijedlog Vladimiru Putinu, u Moskvu su otputovali Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff i predsjednikov zet Jared Kushner. Njihova misija u Kremlju označava drastičan zaokret u američkoj vanjskoj politici, a poruka koju šalju saveznicima je brutalno jasna.

- Sve je očitije da Amerikance ne zanima europski stav. Oni govore da Europa može raditi što god želi - izjavio je za Telegraph izvor upućen u pregovore, opisujući atmosferu u diplomatskim krugovima.

Od 28 do 19 točaka razdora

Originalni mirovni plan sastojao se od čak 28 točaka. U njemu je SAD Moskvi nudio priznanje okupacije u nekoliko ključnih regija. Nakon kriznih pregovora između ukrajinskih i američkih delegacija u Ženevi, dokument je navodno skraćen na 19 točaka. Iako je nova verzija nešto manje povoljna za Moskvu, ključni i najsporniji dijelovi o teritorijalnim ustupcima i dalje su ostali dio strategije.

Ovaj plan ne predviđa samo gubitak teritorija. Prema nacrtu, Ukrajina bi se morala odreći članstva u NATO savezu, a samo širenje Saveza bilo bi zamrznuto. To bi bila velika pobjeda za Moskvu koja NATO smatra egzistencijalnom prijetnjom. Nadalje, ukrajinska vojska, koja trenutno broji oko 880.000 vojnika, morala bi biti smanjena na 600.000 pripadnika.

Osim vojnih i teritorijalnih ustupaka, plan otvara vrata ukidanju sankcija Rusiji i njezinom povratku u skupinu koja se nekad nazivala G8, a okuplja najveće svjetske ekonomije. Rusija je iz tog društva izbačena još 2014. godine nakon aneksije Krima. Kao svojevrsna utješna nagrada, predviđa se da bi se oko 95 milijardi eura zamrznute ruske imovine iskoristilo za obnovu Ukrajine.

Kijev odbija potpisati kapitulaciju

Za Ukrajinu je formalno odricanje od vlastitog teritorija apsolutno neprihvatljivo. Ukrajinski ustav izričito zabranjuje ustupanje teritorija bez provedbe nacionalnog referenduma, a raspoloženje javnosti takvo je da bi svaki pokušaj trgovine zemljom bio političko samoubojstvo za bilo kojeg lidera.

Andrij Jermak, šef ureda predsjednika Volodimira Zelenskog, bio je jasan u razgovoru za magazin "The Atlantic".

- Niti jedna razumna osoba danas ne bi potpisala dokument kojim se odriče zemlje. Dokle god je Zelenski predsjednik, nitko ne treba očekivati da ćemo ustupiti teritorij. On to neće potpisati. Ustav to zabranjuje. Nitko to ne može učiniti osim ako ne želi ići protiv ukrajinskog Ustava i ukrajinskog naroda - rekao je Jermak.

Unatoč ovim čvrstim stavovima, pritisak na Kijev je ogroman. Jermak i savjetnik za nacionalnu sigurnost Rustem Umerov trebali bi tijekom vikenda otputovati na Floridu, u Trumpovo odmaralište Mar-a-Lago, kako bi raspravili iduće korake. Najosjetljivija pitanja, posebice ona o teritorijalnoj reorganizaciji, vjerojatno će se rješavati tek u izravnim razgovorima između Trumpa i Zelenskog.

Tampon zona bez Amerikanaca

Jedan od elemenata plana koji je procurio u javnost jest i uspostava demilitarizirane zone duge gotovo 1300 kilometara (800 milja). Ono što posebno brine europske lidere jest prijedlog da tu zonu patroliraju europske i britanske vojne snage, dok američke trupe ne bi sudjelovale u toj misiji.

Time bi se teret održavanja mira prebacio isključivo na leđa Europe, dok bi Washington zadržao ulogu arbitra izdaleka. Trump bi, prema nacrtu, nadgledao "Vijeće za mir", ideju koju je preuzeo iz svog plana za Bliski istok. Ako bi Ukrajina ili Rusija prekršile primirje, suočile bi se sa sankcijama.

Sigurnosna jamstva koja se nude Ukrajini u zamjenu za neutralnost prilično su neodređena. Budući "značajan, namjeran i trajan oružani napad" Rusije smatrao bi se prijetnjom miru transatlantske zajednice, ali dokument ne obvezuje SAD ili europske saveznike na vojnu intervenciju, već samo na "određivanje potrebnih mjera".

### Europa u strahu od novog Münchena

Činjenica da je Washington spreman napustiti politiku nepriznavanja nasilne promjene granica izazvala je uzbunu u diplomatskim krugovima. Čak i nakon aneksije Krima 2014., SAD nikada nije razmatrao priznanje tog čina. Sada bi se mogao postaviti presedan koji bi poslao opasan signal diljem svijeta.

Republikanski zastupnik Don Bacon, veteran zračnih snaga, oštro je kritizirao plan usporedivši ga s jednim od najsramotnijih trenutaka europske povijesti.

- Neprihvatljivo. Ovo je München 1938. - napisao je Bacon na društvenim mrežama, referirajući se na sporazum kojim su zapadne sile prepustile dio Čehoslovačke Hitleru u nadi da će time kupiti mir.

Europski čelnici, koji su već mjesecima zabrinuti da ih Trumpova administracija zaobilazi, sada su suočeni s gotovim činom. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas upozorila je na opasnost ovakvog pristupa.

- Da bi bilo koji plan uspio, Ukrajinci i Europljani moraju biti uključeni. Nismo čuli ni za kakve ustupke s ruske strane - rekla je Kallas u Bruxellesu.

Ruski apetiti i "najam" Donbasa

Dok Washington kroji karte, Kremlj ne pokazuje znakove popuštanja. Vladimir Putin je jasno dao do znanja da bi pravno priznanje Krima i Donbasa kao ruskog teritorija bilo ključno pitanje u pregovorima. Ruska vojska trenutno kontrolira velike dijelove istoka i juga Ukrajine, ali ne i cijeli Donbas – otprilike 14 posto te regije još uvijek je u ukrajinskim rukama. Prema Trumpovom planu, Moskva bi dobila kontrolu nad cijelom regijom, uključujući i dijelove koje nije uspjela osvojiti na bojnom polju.

Pojavile su se i informacije o bizarnom konceptu "najma" teritorija. Prema nekim izvorima, Ukrajina bi formalno zadržala pravno vlasništvo nad Donbasom, ali bi ga "iznajmila" Rusiji na neodređeno vrijeme, pri čemu bi Moskva plaćala određenu naknadu. Donbas je bogat mineralima, a ovaj model bi trebao poslužiti kao smokvin list kojim bi se izbjeglo formalno kršenje ukrajinskog ustava.

Uz to, Rusi bi zadržali polovicu energije proizvedene u nuklearnoj elektrani Zaporižja, najvećoj u Europi, koju su okupirali na početku invazije. Ruski jezik postao bi službeni državni jezik, a Ruska pravoslavna crkva dobila bi poseban status na okupiranim područjima.