Milorad Dodik i politički vrh Republike Srpske godinama zagovaraju odcjepljenje tog entiteta od Bosne i Hercegovine, no sada se njihova borba za neovisnost sve intenzivnije vodi i u Washingtonu. Novcem iz proračuna Republike Srpske angažiraju se američki lobisti i politički savjetnici, među kojima su i ljudi bliski predsjedniku Donaldu Trumpu. Kako ekskluzivno piše Financial Times, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković upozorio je najviše američke dužnosnike na korištenje javnih sredstava Republike Srpske za izgradnju političkog utjecaja u Sjedinjenim Državama. Konaković smatra da takve aktivnosti mogu služiti interesima političkih struktura povezanih s Moskvom, prije svega Milorada Dodika, dugogodišnjeg saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina. Iako je Dodiku zabranjeno obnašanje političkih dužnosti, on je zadržao snažan utjecaj na vlast u Banjoj Luci. Konaković je jučer, 12. listopada, uputio čak 15 pisama američkim dužnosnicima. Među primateljima su državni tajnik Marco Rubio, ministar financija Scott Bessent i visoki dužnosnik Ministarstva pravosuđa Todd Blanche, kao i vodeći predstavnici demokrata i republikanaca u ključnim odborima američkog Kongresa. Cilj diplomatske ofenzive jest upozoriti Washington da se javni novac jednog bosanskohercegovačkog entiteta koristi za ostvarivanje ciljeva protivnih ustavnom poretku države. 

POLITIČKI SKANDAL Dobar posao na Balkanu: Kako su Trumpovi najbliži ljudi završili kod Dodika?

U središtu afere nalazi se odluka Ustavnog suda BiH kojom je zabranjeno financiranje inozemnog lobiranja za odcjepljenje Republike Srpske. Sud je razmatrao ugovor koji je predstavništvo RS-a u Beču sklopilo s kanadskom lobističkom tvrtkom Dickens & Madson Canada, na čijem je čelu kontroverzni međunarodni lobist Ari Ben-Menashe. Među izričito navedenim ciljevima tog angažmana bilo je ostvarivanje neovisnosti Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Prema javno dostupnim prijavama američkim vlastima, angažman je plaćen oko četiri milijuna dolara. Ustavni sud zaključio je da se javni novac Republike Srpske ne smije koristiti za aktivnosti koje su u suprotnosti s Ustavom BiH. Zabranio je daljnje isplate po spornom ugovoru, ali i financiranje drugih sličnih aranžmana kojima bi se pokušavali ostvariti neustavni ciljevi. Sud je pritom ponovno naglasio da Republika Srpska nema državni suverenitet ni pravo na jednostrano odcjepljenje. Konaković sada traži da američke vlasti ispitaju jesu li i drugi lobistički ugovori koje je Republika Srpska sklapala u Washingtonu služili istoj svrsi. 

Posebnu pozornost izazvali su angažmani Chrisa LaCivite i Jamesa Blaira, dvojice istaknutih ljudi iz Trumpova političkog kruga. LaCivita je bio jedan od glavnih stratega njegove pobjedničke predsjedničke kampanje 2024. godine, dok je Blair obnašao visoku dužnost u Bijeloj kući. Prema ranijim medijskim otkrićima, obojica su primala znatne iznose za savjetovanje vlasti Republike Srpske. Trump je nakon izbijanja afere poručio da je riječ o vanjskim suradnicima te najprije najavio mogućnost prekida suradnje ako se pokaže da postoji sukob interesa. Kasnije je izjavio da sukob interesa ne vidi. Ipak, važno je naglasiti da nema dokaza da su LaCivita i Blair osobno lobirali za odcjepljenje Republike Srpske. Njihovi angažmani nisu dio ugovora o kojem je odlučivao Ustavni sud BiH. Upravo zato Konaković traži provjeru njihovih poslova i eventualne povezanosti s drugim lobističkim aktivnostima vlasti iz Banje Luke. 

Kako je ranije otkrio Financial Times, Republika Srpska sklopila je i ugovor vrijedan 35.000 dolara mjesečno s američkom lobističkom tvrtkom Continental Strategy. U toj tvrtki radi Katie Wiles, kći Susie Wiles, predstojnice Trumpova ureda u Bijeloj kući. Tvrtka je sudjelovala u aktivnostima usmjerenima na poboljšanje položaja vodstva Republike Srpske u Washingtonu, uključujući nastojanja za ukidanje sankcija i promjene u odnosu prema Daytonskom mirovnom sporazumu. Continental Strategy tvrdi da Katie Wiles nije osobno lobirala kod američkih dužnosnika za Republiku Srpsku. 

Najkonkretniji zahtjev Konaković je uputio američkom ministru financija Scottu Bessentu. Pozvao ga je da razmotri ponovno uvođenje sankcija Dodiku i drugim osobama koje su financirale ili usmjeravale lobističke aktivnosti povezane s neovisnošću Republike Srpske. Pritom se pozvao na američke zakonske odredbe koje omogućuju sankcioniranje osoba koje ugrožavaju mir, stabilnost i teritorijalni integritet država zapadnog Balkana. Od Ministarstva pravosuđa zatražio je i provjeru prijava prema američkom Zakonu o registraciji stranih agenata, poznatom kao FARA, kako bi se utvrdilo tko je plaćao lobiste, za čiji račun rade i jesu li američkim institucijama prijavili sve relevantne podatke. 

Konaković je američkim dužnosnicima skrenuo pozornost i na još jedan važan aspekt Dodikove politike - energetsku povezanost s Rusijom. Dok Sarajevo i Washington razvijaju projekt Južne plinske interkonekcije s Hrvatskom, kojim bi se smanjila ovisnost BiH o ruskom plinu, Dodik zagovara oživljavanje projekta plinovoda preko Srbije kojim bi u Republiku Srpsku stizao upravo ruski plin. Konaković upozorava da se time produbljuje ovisnost zemlje o Moskvi u trenutku kada SAD nastoji ojačati energetsku sigurnost jugoistočne Europe. 

Za Sarajevo cijela afera nadilazi pitanje skupih lobističkih ugovora. Riječ je o strahu da Dodik, koristeći novac građana Republike Srpske i veze s utjecajnim ljudima u Washingtonu, pokušava međunarodno legitimirati projekt njezina odcjepljenja. Američka potpora bila je presudna za Daytonski sporazum kojim je 1995. zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini. Tri desetljeća poslije politički vrh strahuje da bi upravo u Washingtonu Dodik mogao pronaći saveznike za preispitivanje poretka uspostavljenog tim sporazumom. Zato Konaković pokušava uvjeriti američku administraciju da lobiranje za neovisnost Republike Srpske nije samo unutarnji bosanskohercegovački spor, nego potencijalna prijetnja stabilnosti cijele regije.