Europske vlade od Reykjavika do Haaga počinju se ozbiljno pripremati za mogući slom ključnog sustava oceanskih struja u sjevernom Atlantiku. Prekid cirkulacije donio bi ekstremne zime, suše i nagli porast razine mora, a znanstvenici upozoravaju da bi se to moglo dogoditi puno ranije nego što se mislilo.

Duboko u sjevernom Atlantiku, masivan sustav struja poznat kao Atlantska meridionalna preokretna cirkulacija (AMOC) donosi toplu tropsku vodu prema sjeveru i tako štiti Europu od smrzavanja. No, zbog kontinuiranog ispuštanja stakleničkih plinova, ta oceanska toplinska pumpa slabi. Područje neuobičajeno hladne vode južno od Grenlanda, poznato kao hladna mrlja, potiče strah znanstvenika da je zabrinjavajuće usporavanje već počelo.

KUGA U 21. STOLJEĆU Karta kuge: Smrtonosna bakterija pobjegla je iz laboratorija u Sibiru?

AMOC nije samo europski "radijator". Riječ je o jednom od ključnih sustava za raspodjelu topline na planetu, pa bi njegovo ozbiljno slabljenje imalo posljedice daleko izvan Atlantika. Promjene bi mogle utjecati na obrasce oborina u Africi i Južnoj Americi, poremetiti monsunske sustave i dodatno povećati razinu mora na dijelovima atlantskih obala. Politico navodi da bi u slučaju kolapsa učinci bili toliko široki da se ne bi mogli svesti samo na pitanje hoće li Europljani trebati toplije zimske kapute.

Prema podacima programa Copernicus, grenlandski ledeni pokrivač gubi tisuće gigatona leda. Zbog masovnog topljenja leda i obilnih kiša, sjeverni Atlantik prima goleme količine slatke vode. More tamo postaje toplije i manje slano, što otežava tonjenje vode u dubinu i usporava cijelu cirkulaciju. Međuvladin panel o klimatskim promjenama procjenjuje da bi snaga struja mogla pasti za 24 do 39 posto do kraja stoljeća. Neke nove studije smjestile su prag potpunog preokreta i sloma struja već oko sredine ovog stoljeća, što bi donijelo ozbiljne poremećaje cijelim putem.

Znanstvenici predviđaju dramatičnu sliku Europe nakon potencijalnog sloma. Zimi bi kontinent pogađale snažne oluje potaknute ogromnom razlikom u temperaturi, a arktički led mogao bi se proširiti na jug sve do Škotske. Amsterdamski kanali mogli bi se potpuno zalediti, uz pad temperatura na minus 20 u Nizozemskoj i minus 40 u Skandinaviji. Ljeta bi donosila ekstremne vrućine, ali bi manjak oborina donio katastrofalne suše, pri čemu bi se u Ujedinjenom Kraljevstvu površina pogodna za uzgoj usjeva smanjila s današnjih 32 na samo sedam posto.

PRIJETI KATASTROFA Dramatično upozorenje znanstvenika: 'Ovo može izbrisati čitave gradove!'

Zbog svega toga europske zemlje ovu prijetnju više ne gledaju kao daleku distopiju, prenosi Politico. Island je opasnost od kolapsa proglasio rizikom za nacionalnu sigurnost, Nizozemska provjerava obalne obrane zbog mogućeg dodatnog rasta mora od pola metra, a Finska ispituje potencijalne udare na vitalne sektore poput prometa i energetike.

​- Bilo bi neodgovorno čekati apsolutnu sigurnost prije početka priprema. Jednom kad posljedice postanu neporecive, moglo bi biti prekasno da ih spriječimo - rekao je islandski ministar klime Johann Pall Johannsson.

ŠOK U MOSKVI Pao bombarder. Poginuli su važni Putinovi ljudi. Šefovi ruskih eskadrila

Vlade ulažu milijune u sustave za rano upozoravanje kako bi uhvatile trenutak kada se kritični dijelovi cirkulacije približe točki preokreta. Britanska vlada uložila je 81 milijun funti u istraživački program, a znanstvenici traže stalni, međunarodno financirani sustav praćenja oceana, sličan onome koji postoji za svemirska istraživanja.

Mreža za praćenje na oceanima previše ovisi o kratkoročnim potporama, što se zorno pokazalo početkom godine kada je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa pokušala smanjiti financiranje i ukloniti mjerne plutače, od čega su odustali tek nakon snažnih reakcija struke. Europska komisija napravila je prvi korak s najavom ulaganja od 220 milijuna eura za promatranje oceana, ali stručnjaci ističu da za pouzdan sustav na razini cijelog Atlantika treba puno više novca. Ipak, stručnjaci se slažu da je, neovisno o brzini hlađenja, glavna i najvažnija mjera brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi se spriječio najgori scenarij za cijeli kontinent.