Nakon deset godina vođenja države, ali i najveće hrvatske stranke HDZ-a, sve se češće u političkim kuloarima govori, i to nije prvi put, da premijer Andrej Plenković uskoro odlazi u Bruxelles na neku od visokih funkcija unutar EU. S obzirom na to da su se slične spekulacije o pozicijama već pojavljivale u ciklusima, sad se, pak, sve češće spominje funkcija predsjednika Europskog vijeća, piše Tea Kvarantan Soldatić za Express. 

- U politici je sve moguće, ali za sada ništa od toga. Andrej će odraditi ovaj mandat do kraja, a onda vjerojatno i voditi HDZ na novim izborima za četvrti i ući u povijest - kaže nam sugovornik blizak premijeru te dodaje da se premijerovo ime često spominje u raznim kombinacijama unutar EU i da ovo nije ništa novo. Tako se prije dvije godine spekuliralo da će biti specijalni povjerenik za Ukrajinu.

Kad bi se sve spekulacije o mogućem međunarodnom angažmanu Andreja Plenkovića na kraju doista obistinile, HDZ bi se našao pred nužnošću izbora novoga predsjednika. Iako se o njegovu nasljedniku već više puta nagađalo u političkim i medijskim krugovima, takve su procjene redovito gubile na težini i završavale bez konkretne realizacije. Posljednji val tih spekulacija pojavio se uoči lokalnih izbora, kad su neki očekivali slabiji rezultat stranke, no kako se takav scenarij nije ostvario, i priče o skoroj smjeni vodstva ponovno su utihnule.

Govoreći o mogućim nasljednicima aktualnog predsjednika Vlade i stranke, Andreja Plenkovića, ističe se kako se u vrhu stranke već razmatraju scenariji tranzicije, bilo da se ona dogodi nepredviđeno ili kroz redoviti proces. U tom kontekstu kao najizglednije prijelazno rješenje nameće se aktualni predsjednik Hrvatskog sabora, Gordan Jandroković, koji uživa reputaciju pouzdanog i institucionalno orijentiranog političara. Sugovornik pritom naglašava da bi Jandroković bio logičan izbor u situaciji izvanrednih okolnosti, dok se paralelno radi na profiliranju dugoročnog nasljednika koji bi se sustavno gradio unutar stranke.

- Jandroković je uvijek pri vrhu, uvijek neizostavni, ali nikad prvi - kaže naš sugovornik.

Jandrokovićeve najbolje godine u kojima je politički i kao osoba potpuno sazrio i postao osoba koja bi mogla biti broj jedan nastupile su prije zadnjih parlamentarnih izbora. Od nekoga tko je bio u vrhu, ali ga se u stranci, pa i javno, često podcjenjivalo, u off the record formi govorilo kao “pristojnom dečku”, ali nedoraslom funkcijama, Jandroković je izrastao u respektabilnog političara koji je ostvarivao zavidne rezultate na izborima i suvereno vodio Sabor.

Tijekom prošlog mandata Andreja Plenkovića na čelu Vlade periodično se, baš kao i sad, spekuliralo da premijer ima ambiciju političku karijeru nastaviti u nekoj od institucija Europske unije, pa se izrađivala nova konstrukcija HDZ-ova vodstva u kojoj se Jandrokovićevo ime nije moglo izostaviti u kombinacijama za preuzimanje kormila u postplenkovićevskoj eri HDZ-a. Tijekom prošlog mandata, kad je HDZ bio na vlasti uz pomoć stranaka centra i zastupnika nacionalnih manjina, na stranku se gledalo kao na umjerenu konzervativnu desnicu, a taj se epitet automatizmom prišivao i Jandrokoviću.

Zaboravile su se, ili gurnule u drugi plan, epizode koje su obilježile njegov put prema vrhu. Zato je u neku ruku iznenadio ljetos, kad je otišao na zagrebački koncert Marka Perkovića Thompsona i ustašku ikonografiju kojom je događaj obilovao proglasio domoljubljem, a osude korištenja ustaškog pozdrava proglasio “dušebrižništvom radikalne ljevice”.

- Predsjednik Sabora znao je koketirati s desnicom, ali nekako na kraju opet to popegla. Takav je, barem, dojam u stranci - govori nam naš sugovornik.

Kad je, pak, riječ o imenima poput ministra obrane Ivana Anušića i gradonačelnika Dubrovnika Mate Frankovića, naš sugovornik iznosi prilično rezervirani stav. Smatra kako njihovi politički profili, obilježeni snažnijim regionalnim utjecajem i izraženijim ideološkim pozicioniranjem, ne odgovaraju širini i umjerenosti koju HDZ nastoji zadržati na nacionalnoj razini.

- Anušić je poletio, ali ministarsko mjesto je za njega vrh političke karijere. Iako intenzivno uči engleski, to je sve nedovoljno. Evo, primjerice, Plenković je fluentan ne samo u engleskom, već i u francuskom, talijanskom i španjolskom jeziku, a da ne govorimo o znanju, manirima i ostalom - zaključuje naš sugovornik iz HDZ-a.

Cijeli tekst o Plenkovićevim mogućim nasljednicima možete pročitati OVDJE.