Švedska se nakon jednih od najneizvjesnijih izbora posljednjih desetljeća probudila s mogućom promjenom vlasti. Oporbeni blok predvođen socijaldemokratima bivše premijerke Magdalene Andersson drži vrlo tijesnu prednost pred dosadašnjom desnom koalicijom premijera Ulfa Kristerssona, ali konačni rezultat još nije potvrđen i zemlju bi mogli čekati tjedni, pa i mjeseci pregovora o novoj vladi.

Nakon prebrojanih oko 95 posto glasova, stranke lijevog i lijevog centra prema projekcijama osvajaju 176 zastupničkih mjesta u parlamentu, dok blok desnice ima 173. Razlika među blokovima iznosi svega oko 28.600 glasova, a dio glasova tek treba stići u konačni obračun.

Kako navodi Guardian, oko 200.000 glasova, među kojima su i oni pristigli iz inozemstva, trebalo bi biti prebrojano tek u srijedu. Švedska javna televizija SVT ipak procjenjuje da postoji oko 90 posto izgleda da će blok koji predvode socijaldemokrati na kraju zadržati većinu.

To bi otvorilo put Magdaleni Andersson prema povratku na mjesto premijerke. Andersson je već vodila Švedsku od 2021. do izbora 2022., kada je vlast preuzeo konzervativac Ulf Kristersson uz podršku Švedskih demokrata, radikalno desne stranke koja je tijekom protekle četiri godine dobila dotad nezamisliv utjecaj na politiku zemlje.

Pobjeda s gorkim okusom

Iako su socijaldemokrati ponovno uvjerljivo najveća pojedinačna stranka, izborna noć za njih nije bila potpuni trijumf. Prema rezultatima nakon prebrojavanja većine glasova osvojili su oko 28,1 posto, više od bilo koje druge stranke, ali manje nego na izborima 2022., kada su imali 30,3 posto.

Riječ je, štoviše, o njihovu najslabijem rezultatu otkako je u Švedskoj 1921. uvedeno opće pravo glasa. Dosadašnji negativni rekord bio im je rezultat od 28,3 posto iz 2018. godine.

Andersson se u izbornoj noći nije željela previše baviti padom potpore. Za nju i vodstvo stranke trenutačno je daleko važnije pitanje mogu li od tijesne parlamentarne većine napraviti funkcionalnu vladu.

A to neće biti jednostavno.

Problem je u tome što stranke koje bi trebale omogućiti smjenu Kristerssonove vlade imaju vrlo različite političke interese. Posebno je osjetljiv odnos između Stranke ljevice i Stranke centra. Ljevica je nakon dobrog izbornog rezultata najavila da će tražiti veći utjecaj na politiku buduće vlade, dok centristi ne žele da upravo ona diktira smjer nove administracije.

Stranka centra već je poručila da budući partneri moraju gledati "širu sliku" te da birači nisu glasali ni za veliki zaokret ulijevo ni za veliki utjecaj Švedskih demokrata.

Udarac za krajnju desnicu

Možda je politički najvažnija posljedica izbora rezultat Švedskih demokrata Jimmieja Åkessona.

Stranka koja vuče korijene iz švedske krajnje desnice i čiji su pojedini osnivači bili povezani s neonacističkim krugovima posljednjih je desetljeća praktički neprekidno rasla. Na izborima 2022. postala je druga najveća stranka u zemlji te je, iako formalno nije ušla u kabinet, omogućila Kristerssonovoj manjinskoj vladi dolazak na vlast.

Zauzvrat je dobila iznimno velik utjecaj na politiku prema migracijama, kriminalu, azilu i integraciji.

Ovoga puta Åkesson se nadao još većem koraku. Kristersson je tijekom kampanje čak otvorio mogućnost da Švedski demokrati, pobijedi li desni blok, prvi put dobiju ministarska mjesta.

No taj se scenarij sada udaljio. Švedski demokrati pali su s drugog na treće mjesto među strankama, a ako lijevi blok zadrži sadašnju prednost, ostat će i bez prilike da izravno uđu u vladu.

Guardian ocjenjuje da je time, barem zasad, zaustavljen njihov marš prema samom središtu izvršne vlasti. Ipak, četiri godine snažnog utjecaja ostavile su trag: mnoge teme koje su Švedski demokrati nekoć gotovo sami gurali, osobito stroži odnos prema migracijama i kriminalu, u međuvremenu su postale dio političkog mainstreama.

Kristersson još ne priznaje poraz

Premijer Ulf Kristersson zasad odbija govoriti kao da su izbori izgubljeni. Poručio je da namjerava pričekati konačne rezultate prije nego što donese zaključke te najavio razgovore s čelnicima stranaka svojeg dosadašnjeg bloka.

Istodobno je dao naslutiti da bi mogao pokušati pronaći neku novu parlamentarnu većinu.

Jedna od teoretskih mogućnosti bilo bi privlačenje Stranke centra, no takva kombinacija nailazi na veliki problem: centristi godinama odbijaju vladu u kojoj bi važnu ulogu imali Švedski demokrati.

Kristersson je priznao koliko je situacija komplicirana, upozorivši da Švedska možda uopće neće moći dobiti vladu ako sve stranke budu inzistirale na svojim dosadašnjim crvenim linijama.

Ni Andersson zato, čak i ako konačno brojanje potvrdi njezinu pobjedu, neće automatski postati premijerka.

Švedski parlament trebao bi se ponovno okupiti 28. rujna i najprije izabrati predsjednika parlamenta. Tek nakon toga može početi formalni postupak pronalaženja kandidata koji može osigurati dovoljnu podršku zastupnika za sastavljanje vlade.

Zbog rascjepkanog parlamenta taj bi proces mogao potrajati.

Švedska tako nakon dramatične izborne noći možda zna tko je osvojio najviše glasova i koji blok ima malu prednost, ali još dugo neće nužno znati tko će njome vladati. Tri mandata razlike zasad su dovoljna za slavlje Magdalene Andersson, ali daleko od toga da joj jamče miran povratak u premijersku fotelju.