Agresivna kampanja protiv izbjeglica i migranata srž je političkog brenda Alternative za Njemačku (AfD). Međutim, čini se da ona nije bila presudna za odluku birača na izborima u saveznoj pokrajini Saskoj-Anhaltu. To pokazuju analize anketa među biračima koje je u na dan izbora provela njemačka istraživačka kuća Infratest Dimap, piše Deutsche Welle.

Prema tim podacima, pitanje migracija imalo je tek sporednu ulogu u izbornom odlučivanju građana. Mnogo značajnije bile su teme poput socijalne sigurnosti, mira u Europi i gospodarske politike.

Čak ni među biračima AfD pitanje migracija nije se nalazilo među najvažnijim temama.

Saska-Anhalt spada među njemačke savezne pokrajine s najnižim udjelom stranaca: oko 9 posto stanovništva čine stranci, znatno ispod njemačkog prosjeka od približno 15 posto. To je istodobno jedna od gospodarski najslabijih njemačkih pokrajina, s relativno niskim plaćama i manjkom radnih mjesta za visoko kvalificirane osobe. Regija već desetljećima trpi posljedice odlaska kvalificirane radne snage.

Posebno je upadljivo to što je AfD, koju je u Saskoj-Anhaltu Ureda za zaštitu ustava klasificira kao potvrđeno desnoekstremističku organizacija, uspjela potisnuti demokršćane aktualnog premijera pokrajine Svena Schulzea na gotovo svim političkim poljima.

Kad je riječ o borbi protiv kriminala ili politici azila, dvostruko više građana vjeruje da AfD može biti uspješnija od CDU-a. Čak i u gospodarskoj politici, tradicionalno jednoj od ključnih tema CDU-a, AfD ima prednost.

Čini se da AfD trenutačno uspijeva kod mnogih građana stvoriti osjećaj posebne bliskosti. U istraživanju instituta Infratest Dimap 67 posto ispitanih birača navelo je da je ta stranka bolje od drugih razumjela da se ljudi u Saskoj-Anhaltu više ne osjećaju sigurnima. Više od polovice ispitanika također smatra da je AfD bliža brigama građana od ostalih stranaka.

Mnogi građani očito ne samo da imaju dojam da ih AfD razumije, nego joj više nego drugima vjeruju i kad je riječ o rješavanju problema države. Na pitanje koja stranka trenutno nudi najbolje odgovore na izazove budućnosti, osobito su mladi često navodili AfD. No i među starijim biračima AfD je bila na prvom mjestu.

Nasuprot tome, rezultat vladajućih koalicijskih stranaka saveznog kancelara Friedricha Merza bio je poražavajući. Među mladim biračima svega pet posto smatra da demokršćani imaju najbolje odgovore na pitanja budućnosti, dok je takvo mišljenje o socijaldemokratima imalo tek tri posto ispitanika.

Mnogi građani Saske-Anhalta očito su na ovim izborima u pokrajini željeli poslati poruku i saveznoj vladi: 59 posto ispitanih izjavilo je da ona zaslužuje takvu opomenu. Nezadovoljstvo su najviše osjetili demokršćani kao veliki gubitnici izbora. Čak 58 posto ispitanika navelo je da ih je upravo kancelarova stranka najviše razočarala.

Zato ne iznenađuje što je Friedrich Merz bio angažiran samo u ograničenoj mjeri kao potpora pokrajinskoj organizaciji CDU-a tijekom kampanje. Mnogi građani nisu zadovoljni njegovim radom, a njegov ugled nalazi se na povijesno niskoj razini. U usporedbi popularnosti vodećih političara nalazi se znatno iza predsjednika AfD-a i čelnika socijaldemokrata, koji sudjeluju u saveznoj vladi.

AfD je u cjelini znatno ojačala u svim društvenim skupinama, osobito među radnicima i samostalnim poduzetnicima. Gotovo dvije trećine radnika glasalo je za nju, kao i više od polovine samostalnih.

Iako je stranka uspjela povećati podršku i među muškarcima i među ženama, njezino biračko tijelo i dalje je izrazito muško. Od muških birača dobila je 52 posto glasova, dok je među biračicama osvojila 32 posto. Ipak, i među ženama ostala je najjača politička snaga.

Za izborni uspjeh AfD vjerojatno je presudno bilo to što je uspjela mobilizirati posebno velik broj građana koji ranije nisu izlazili na izbore. Ni iz jednog drugog biračkog bloka nije dobila toliko novih glasova kao od onih koji dosada nisu sudjelovali na izborima. Time je stranka više nego bilo koja druga profitirala od visoke izlaznosti koja je iznosila gotovo 78 posto.