'Maksimir? Žiri je danima vijećao, ministar Glavina nije htio inatiti se struci'
Maksimir je u posljednjih nekoliko dana od arhitektonskog natječaja prerastao u ozbiljno političko pitanje. Nakon što je javnosti predstavljeno pobjedničko rješenje talijanskih arhitekata za novi maksimirski stadion, sve je stalo. Kolokvijalno rečeno, nije bilo čovjeka u zemlji koji nije imao potrebu izreći svoj stav i mišljenje o novom zagrebačkom nogometnom hramu, za koji je i ministar Tonči Glavina šutke dignuo ruku. Kad se javnost uzbunila, Vlada je zaigrala na kartu “rekli pa porekli” jer ipak su oni tu zbog većinske volje naroda, kojem na kraju treba ugoditi. Barem nam tako pojašnjava sugovornik iz Vlade.
Naime, premijer Andrej Plenković nakon reakcija javnosti poručio je da bi trebalo pronaći drugo rješenje, čime je pitanje Maksimira iz arhitektonskog natječaja prešlo u novu fazu. Sad se, osim o projektu, mora razgovarati o pravnim mogućnostima poništenja natječaja, a iz Vlade poručuju da će se o tome razgovarati s Gradom Zagrebom. Sugovornik iz vrha Vlade objašnjava kako je Vlada gledala na izbor pobjedničkog rada, kakvu je ulogu u žiriju imao ministar Tonči Glavina i zašto se sad, nakon reakcija javnosti, traži novo rješenje.
Ministar Glavina nije htio inatiti se arhitektima
- Točno je da je naš ministar Tonči Glavina bio član žirija u ime Vlade. Traženo je ranije da u žiriju bude većinom struka, mi smo na to pristali. Arhitekti koji su u žiriju birani su konsenzusom jer nismo htjeli podjele. Trebam reći to da Glavinin glas ne bi ništa promijenio i zato se išlo na to da iz respekta prema arhitektima bez podjela budemo za ovo rješenje. Ministar Glavina i mi u vrhu Vlade bili smo svjesni da je ovo rješenje koje je iznjedrila struka. Nakon reakcije javnosti sve je jasno, rješenje su ljudi dočekali loše, a mi predstavljamo narod i moramo pronaći novo rješenje. Koliko mi je poznato, arhitekti su ovo rješenje ocijenili inovacijom i ministar Glavina nije htio inatiti se. Javnost je u svakom slučaju reagirala opravdano. Točno je da premijer nije bio upoznat s tijekom razgovora žirija. To je sve bilo vrlo tajno, vidite da ništa ranije nije iscurilo u javnost, to mnogo govori. Žiri se zatvorio na nekoliko dana i satima su vijećali o tom rješenju koje su izabrali. Pazili su da se natječaj ne kompromitira jer bi to bila velika sramota. Kako je velik dio ljudi sad protiv toga, mi kao Vlada nećemo podržati ovo rješenje, ići ćemo u razgovore kako tome pristupiti pravno. Ići će se na rješenje u kojem će se tražiti argumentacija za poništenje natječaja. Mora se sastati povjerenstvo koje čine predstavnici investitora, odnosno Vlade i Grada, i vidjet ćemo što ćemo dalje - objasnio je sugovornik iz Vlade.
Iz ove perspektive sad je posebno zanimljivo pitanje kako će se postupak nastaviti. Natječaj je proveden, žiri je donio odluku, pobjednički rad je javno predstavljen, a zatim je nakon snažne reakcije javnosti politički otvorena mogućnost traženja novog rješenja. Upravo zato eventualno poništenje natječaja neće biti samo pitanje političke odluke. Trebat će utvrditi postoje li pravni temelji za takav potez, što bi on značio za već provedeni postupak i kakve bi to posljedice moglo imati za Grad Zagreb i Vladu kao investitore. Dodatno pitanje jest je li premijer bio upoznat s tijekom rada žirija. Prema riječima sugovornika iz Vlade, nije. Žiri je, kaže, radio bez javnosti, a cilj je bio zaštititi natječajni proces od pritisaka prije nego što bude donesena odluka. Upravo zbog toga sad ostaje otvoreno pitanje kako će se objasniti činjenica da je politički vrh prihvatio odluku stručnog žirija, a potom, nakon reakcija javnosti, od nje praktički odustao. Članovi žirija projekt su odabrali kao najbolje rješenje među pristiglim radovima, a dio javnosti nakon njegova predstavljanja reagirao je izrazito negativno. Talijanski arhitekti koji su pobijedili na natječaju u međuvremenu su poručili da prate kritike i da ono što je javnosti predstavljeno nije nužno konačna slika svega što bi projekt mogao sadržavati. Njihov je stav važan i zbog toga što bi eventualno poništenje natječaja značilo da se projekt koji je prošao međunarodni natječaj zaustavlja prije nego što je dobio priliku biti dalje razvijan kroz razgovore s Gradom, klubom, navijačima i drugim zainteresiranim skupinama.
Kustić ima povjerenje Plenkovića
No Maksimir nije jedina tema koja se posljednjih dana otvorila u razgovorima s ljudima iz vrha Vlade. Uz pitanje stadiona, razgovor se dotaknuo Hrvatskog nogometnog saveza, njegova predsjednika Marijana Kustića, mogućnosti da Luka Modrić jednog dana preuzme vodeću funkciju u HNS-u, ali i pitanja transparentnosti poslovanja saveza. O tim se temama posljednjih dana ponovno počelo govoriti u kontekstu odnosa Vlade i HNS-a, posebno zato što država financijski sudjeluje u hrvatskom sportu. U javnosti se pojavila i tvrdnja da je premijer Plenković izgubio povjerenje u Kustića, no sugovornik iz Vlade to izričito odbacuje.
- Tu treba biti jasan, stara je priča da Luka Modrić, kad se umirovi, ima šanse postati šef HNS-a. Prvo je pitanje želi li on takvo što. Nije točna informacija da je Plenković izgubio povjerenje u Kustića. Vlada, koja financira HNS i druge sportove, traži da svaki savez transparentno posluje. Nama je važno da HNS jasno otkloni indicije kako dolazi do podjele zarade od sponzorstava. Ako je to tako, to je najvažnije da se napravi. Kustić, s kojim imamo dobre odnose, nije izgubio povjerenje premijera Plenkovića, nama je, ponavljam, važno da se HNS ogradi od nelegalnih radnji - kaže sugovornik iz Vlade.
Time se pitanje HNS-a vraća na ono što Vlada ističe kao svoj glavni interes - transparentnost poslovanja sportskih saveza koji primaju javni novac. A taj glavni interes pojavio se nakon što su istražitelji od saveza zatražili dokumentaciju o sponzorskim ugovorima. No sugovornik nam govori o potrebi da se otklone indicije i da savez jasno odgovori na pitanja koja su se pojavila o podjeli prihoda od sponzorstava. I dok se oko HNS-a nastavlja politička i sportska rasprava, Maksimir ostaje mnogo konkretniji problem pred Vladom i Gradom. Ovdje više nije riječ samo o tome kako bi stadion trebao izgledati nego o tome može li se već provedeni natječaj poništiti i pod kojim uvjetima. Ako se krene prema novom natječaju, bit će potrebno objasniti zašto se odustaje od odluke žirija i kako će se izbjeći da novi postupak završi u istoj situaciji.