Više od 20 tisuća Ukrajinaca našlo je u Hrvatskoj dom nakon ruske invazije, među njima je vjerojatno najbogatija ali i najkontroverznija Tetjana Glyniana ili Tetiani Hlynianoj, kako je pišu ukrajinski mediji. "Ukrajinskoj poduzetnici Tetjani Glynianoj, danas 65–godišnjakinji koja prebiva na području Hrvatske, a protiv koje ukrajinske vlasti provode istragu zbog pronevjere i pranja novca vezano za prodaju hrane Ministarstvu obrane Ukrajine po višestruko većim cijenama od tržišnih, šibenski Županijski sud blokirao je raspolaganje nekretninom za koju je tek sad javnost saznala da ju je uopće kupila – hotel "Krku", simbol šibenskog gospodarskog i društvenog života prošlog stoljeća", piše Slobodna Dalmacija. 

Ukrajinska poduzetnica je preko svoje tvrtke "Nazarii", registrirane u Splitu kupila kompanije "Mimoza", "Pigment" i "Zen Adria" koje su u svom portfelju imale hotele "Luxe" i "Sia" te hotel "Mirari", nabraja Slobodna. Glyniana je dakle bila tajna vlasnica zapuštenog hotelskoga bisera, nekoć simbola šibenskog gospodarskog i društvenog života prošlog stoljeća na samoj rivi. Riječ je o zaštićenom kulturnom dobru i cijena obnove bit će veća od cijene same nekretnine, procjenjivali su stručnjaci. 

No tko je zapravo Tetjana Glyniana, žena koja u Hrvatskoj mahnito kupuje hotel za hotelom, a istovremeno se pojavljuje na stranicama crne kronike? Kao recimo u siječnju 2024. godine kad joj je netko pred kućom u Brelima ukrao torbu s laptopom, USB-om, pet mobitela, osobnim dokumentima, bankovnim karticama i torbom sa 16.000 eura. Istraga je pokazala da su lopovi bili radnici lokalnog komunalca. Puno ozbiljnije stvari oko Glyniane vrte se međutim mjesecima na stranicama crne kronike u Ukrajini. Ona je možda i najvažnija meta tijela antikorupcijskih tijela u Kijevu oko kojih je zadnjih dana žestoko kritiziran Vladimir Zelenski. Htio je staviti šapu na rad te institucije jer je među 31 sadašnjim i bivšim zastupnikom u parlamentu koji su pod istragom antikorupcijskih tijela čak 15 zastupnika njegove stranke. No morao je reterirati. 

U prtljažniku računovodkinje 4,7 milijuna eura?!

Kako se Glyniana uopće našla na meti institucija za borbu protiv korupcije?  U kolovozu prošle godine ukrajinski censor.net donio je fotografije prtljažnika iz automobila računovođe tvrtke Tetiane Hlyniane. Detektivi iz Teritorijalne uprave Ureda za ekonomsku sigurnost pronašli i zaplijenili više od 4,7 milijuna eura neprijavljene gotovine. "Novac je u prtljažniku automobila prevozila računovotkinja tvrtke. Nije mogla objasniti porijeklo novca. Detektivi su tijekom istrage razotkrili pokušaj krijumčarenja i skrivanja crnog novca. Odlučuje se o pitanju oduzimanja oduzetih sredstava“, priopćila je press služba BES-a (Biro ekonomske sigurnosti Ukrajine). Za prebrojati milijune morali su donijeti brojač novca. 

Naziv tvrtke nije spomenut u priopćenju za javnost, ali neki su mediji naznačili da se radi o računovođi tvrtke Meat Prom koja pripada Glynianinoj grupi. Kasnije je sama tvrtka neuvjerljivo demantirala da je to bio njezin računovođa. No to će morati dokazati u sudskom procesu na kojeg se Glyniana zasad ne odaziva. Inače, Meat prom Ministarstvu obrane isporučio proizvode u vrijednosti od 14,5 milijardi ukrajinskih grivnja s PDV-om.

Još početkom 2023. ukrajinski mediji su počeli izvještavati o snažnim indikacijama da Ministarstvo obrane Ukrajine sklapa sumnjive ugovore s tvrtkama iz takozvanog bjelocerkivskog klana. Katalog nabave obuhvaćao je 409 proizvoda, no samo 10 % čine osnovni artikli poput povrća, mesa i žitarica. Ostalo – uključujući jaja, začine, želatin, bobice – nabavljano je rjeđe, no potencijal za manipulaciju cijenama bio je ogroman, pisali su ukrajinski mediji Slovo i dilo te TCH.ua.

Portal Censor.net donio je detalje o prijevari, primjerice u vojnoj jedinici u Vasilkivu. U početku je šef naložio kuharu da "izda 30 posto manje hrane kantini od količine navedene u primarnim računovodstvenim dokumentima". To je zapravo značilo da je dio hrane koji se davao vojsci u vojnoj jedinici postao za trećinu manji. A onda se "ušteđena" hrana prodavala za novac. Konkretno, na crno su rpodali 60 kg šećera, 15 kg tjestenine, 4 vreće smrznutog oslića težine gotovo 60 kg, 110 kg smrznute svinjetine, gotovo 30 kg bataka brojlera, 20 konzervi koncentrata rajčice i drugih proizvoda, piše Censor. 

No kasnije su odlučili da je opasno držati višak robe u bazi, pa su "poboljšali" shemu. Kao rezultat toga,organizirali su nezakonitu shemu koja se sastojala od fiktivnih izvornih računovodstvenih dokumenata o navodnoj isporuci prehrambenih proizvoda vojnoj jedinici Active Company LLC, koja je u to vrijeme isporučivala prehrambene proizvode vojnoj jedinici BROJ_1 na temelju Ugovora br. 286/2/22/75 od 23.12.2022. sklopljenog s Ministarstvom obrane Ukrajine", stoji u sudskoj presudi. 

U siječnju 2023. mediji poput Dzerkalo Tyzhnia izvijestili su da su jaja za vojsku plaćena po 17 grivnji komad (0,34 eura) – dok je u maloprodaji u Kijevu cijena bila između 7 i 9 grivnji. Isto tako, kilogram krumpira naručivan je za 22 grivnji (o,44 eura), dok je tržišna cijena bila 8–9. Ministarstvo obrane je osporilo ove navode, tvrdeći da je riječ o tehničkim pogreškama - primjerice, greška kod jedne od jezgri cijene ‑ nije za 10 jaja, nego za kilogram. Ipak, ova zapažanja pokrenula su istragu i smijenjeni su ključni dužnosnici – zamjenik ministra za logistiku Vjačeslav Šapovalov i šef Nabavnog odjela Bogdan Hmelnyckyj, zbog nesavjesnog nadzora nad objavljenim anomaličnim ugovorima, pisao je ukrajinski Obozrevatel.

Bjelocerkivska grupa i slučaj "jaja po 17"

Takozvana bjelocerkivska grupa, povezivana s Glynianom, djelovala je preko niz povezanih tvrtki: Premium Company, Vizit, Ukrprodakord VR, Grand Consult i Aktiv Company. Preko njih su stizali enormno precijenjeni dobavljački ugovori, vrijedni više od 8 milijardi grivnji (162 milijuna eura)  samo između 2020. i 2023., tvrdi TCH.ua. Detaljno: u drugoj polovici 2023. kavu je isporučivala, primjerice, po 66 grivnji/kg – dok je u trgovinama stajala 32–48 grivnji; početkom 2024. Posebno šokantan primjer se odnosi na "jaja po 17 grivnji i krumpir po 22": ugovor vrijedan 13 milijardi grivnji potpisao je Aktiv Company krajem 2022. To je tvrtka u vlasništvu Aleksandra Dmitrevicha – poslovnog partnera unuka Glynianine, Nazariya Bereziuka.

Kako je pisao Obozrevatel, slučaj je dobio ime “jaja po 17”, a dinamika pregovora otkrila je da su ključna sredstva prebacivana pod plaćenim “dividendama” i povratnim zajmovima srodnim kompanijama – što je omogućilo izvlačenje više od 733 milijuna grivnji (oko 15 milijuna eura) nerealne dobiti u razdoblju od kolovoza do prosinca 2022. Taj mehanizam manipulacije paketnom nabavom i prosječnom cijenom obuhvaćao je sve – od želatine do konzervirane hrane, no jasno je da su najveći lanac dobiti generirala upravo jaja i krumpir.

Dodatak optužbama cijena bile su i tvrdnje o kvalitativnim nepravilnostima. Djelomična ili potpuna zamjena sastojaka u konzerviranoj robi utvrđena je putem tajnih preslušavanja objavljenih od strane ukrajinskih tajnih službi. Na primjer, paketima s govedinom dodavana je svinjetina, a šalše za paštu obogaćivane jeftinijim mastima. Osim toga, prikupljeni su dokumenti i transkripti telefonskih poziva koji otkrivaju paniku među dobavljačima, gdje su odmah nakon početnog otkrivanja skandala pokušavali znatno smanjiti specifične cifre, jasno pokazujući pokušaj zataškavanja, pisali su ukrajinski mediji.

Međunarodna potjernica za Glynianom

Krajem ožujka 2025. Nacionalno anticorupcijsko ured (НАБУ) i Državna Antikorupcijska Uprava (САП) podižu optužbe za pronevjeru veću od 733 milijuna hrivni. A 3. travnja 2025. НАБУ započinje međunarodnu potjeru za Glynianom, koja živi u Hrvatskoj. Sud traži ekstradiciju i zatvorsku mjeru kroz postupak za neodazivanje pozivu na sud. Od 18. travnja 2025. Viši antikorupcijski sud Zapadne Ukrajine (ВАКС) razmatra zahtjev za pritvor Glyniane u odsustvu. U lipnju je potvrđeno da je održano pet ročišta do 16. lipnja, ali postupci idu sporo zbog odgoda.

Sud promatra tri pripadna kaznena članka Ukrajinskog kaznenog zakona: od uzimanja imovine (čl. 191, dio 5), preko pranja novca redom (čl. 209, dio 3), do organiziranog kriminala – s prijetnjom kazne do 12 godina zatvora i konfiskacijom imovine te zabranom rada u određenim sektorima. Kalendarski afera izgleda ovako: siječanj 2023. - prvi izvještaji o jajima po 17 hrivni i početak opozivâ unutar Ministarstva obrane; kraj 2023. - Glyniana napušta zemlju. Tek 3. travnja 2025. ukrajinske institucije pokreću međunarodni uhidbeni nalog.

U međuvremenu, Glyniana je prema pisanju portala Oštro u mahnitoj kupnji hotela na Jadranskoj obali dosad portošila više od 25 milijuna eura, ne računajući šibenski hotel Krka za koji se tek sad saznalo i koji će prave troškove tek donijeti jer je obnova zaštićenog kulturnog dobra izuzetno skupa. Točnije, 25,9 milijuna eura za kupnju splitskih hotela, poslovnih prostora, zemljišta na Klisu te kuće u Brelima. 

Svoju prvu tvrtku u Hrvatskoj Nazarii, Hlyniana osnovala je u siječnju 2016. godine. Već dva mjeseca kasnije tvrtka je za 1,2 milijuna eura kupila kuću veličine 573 metra četvornih (m2) u Brelima pokraj Makarske. U kolovozu iste godine Glyniana je za isti iznos od Nazariija kupila kuću u kojoj danas ima prijavljeno mjesto prebivališta u Hrvatskoj. Nazarii je potom 2021. godine za 2,85 milijuna eura kupio splitski hotel Mirari, koji je tada još bio u izgradnji.

Većinu nekretnina – splitske hotele Sia i Luxe, poslovne prostore u Splitu te zemljište na Klisu, Glyniana je kupila tijekom 2023. godine. Upravo te godine počele su istrage ukrajinskih vlasti za navodno ratno profiterstvo, odnosno prodaju hrane vojsci po dva ili tri puta većoj cijeni od tržišne, pisao je portal Oštro. 

A nakon što je 7. siječnja 2024. u hrvatskim medijima objavljena vijest o njezinim nekretninama, Glyniana je sljedeći dan prodala svoje tvrtke, vlasnice tih nekretnina. Tvrtke Nazarii, Zen Adria, Mimoza i Pigment prodala je Dijanu Jahjefendiću za ukupno 24,6 milijuna eura, piše Oštro.  Glyniana je zadržala pravo nazadkupnje prema kojem u roku od tri godine ima pravo ponovo kupiti udjele u tvrtkama za istu cijenu. Belgijska tvrtka Glynianine kćeri Irine Kut, bivše suvlasnice Nazariija - pisao je prošle godine portal Oštro - u Belgiji je bila pod istragom za navodno pranje novca u sklopu koje su zaplijenili dva milijuna eura.

Afera oko Tetjane Glyniane otkriva širi problem u ukrajinskoj vojnoj nabavi: skupocjena roba loše kvalitete, pravni vakuum i odvraćanje pažnje od glavnih krivaca. Pitanje ostaje hoće li recimo forma koju ima američki Office of Defense Contract Management – uključujući neposredno provjeravanje paketa na frontu – poslužiti kao model za reformu. A do tada, sudbina desetaka milijuna eura i stotina milijuna grivnji leži u rukama organa pravde. Oni su srećom po Glynianu u Ukrajini, kao i u Hrvatskoj, vrlo vrlo spori.