Na 250. obljetnicu američke neovisnosti, dok su Sjedinjene Države slavile '4. srpnja', predsjednik Donald Trump proveo je gotovo 90 minuta na telefonu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. U pozivu, za koji Kremlj tvrdi da je stigao na inicijativu Bijele kuće, Trump je ponovno ponudio američku pomoć u posredovanju za što skoriji završetak rata u Ukrajini. Razgovor se odvio u iznimno napetom trenutku - samo nekoliko dana uoči ključnog NATO summita u Turskoj i dok se na istoku Ukrajine vode žestoke bitke.

Prema opširnim izvještajima koje su objavili rusko ministarstvo vanjskih poslova i Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov, razgovor dvojice čelnika bio je "poslovan i vrlo konstruktivan". Putin je iskoristio priliku da osobno čestita Trumpu "i cijelom američkom narodu na značajnom prazniku". Ovo je bio njihov četvrti telefonski razgovor ove godine, što signalizira kontinuiranu, iako složenu, komunikaciju između Washingtona i Moskve.

Glavna tema bila je, očekivano, rat u Ukrajini. Ušakov je prenio da je američki predsjednik "ponovno potvrdio svoju spremnost da radi na brzom okončanju borbi i pronalaženju rješenja za prevladavanje krize". Trumpovi posebni izaslanici, Steve Witkoff i Jared Kushner, nastavit će s posredničkim naporima i spremni su za još jedan posjet Moskvi, dodao je Ušakov, citirajući Trumpa. S ruske strane, naglašena je sklonost "političkom i diplomatskom rješenju sukoba", ali uz uvjet da se uzmu u obzir "temeljni ruski pristupi", uključujući potpunu kontrolu nad ukrajinskom regijom Donbas.

Istovremeno, Kremlj nije propustio priliku optužiti Kijev i njegove europske saveznike. Ušakov je ustvrdio da oni "računaju na produljenje, pa čak i eskalaciju sukoba, te na terorizam protiv civila", misleći pritom na sve učestalije ukrajinske dalekometne udare na rusku energetsku infrastrukturu. Prema navodima Moskve, Putin je Trumpu "prikazao stvarnu situaciju na bojištu, gdje ruske oružane snage samouvjereno napreduju, oslobađajući jedno mjesto za drugim". Kao krunski dokaz tog napretka, Putin je spomenuo navodno zauzimanje strateški važnog grada Kostjantinivke. Na kraju razgovora, Putin je podsjetio Trumpa da ima otvoren poziv za posjet Moskvi.

MAMDANI I TRUMP Dvije Amerike na 250. obljetnicu: Dva govora, dvije istine i raskol nacije

Upravo je sudbina Kostjantinivke, grada u Donjeckoj oblasti koji čini dio ključne ukrajinske obrambene linije, postala središnja točka informacijskog rata. Ruski vojni zapovjednici izvijestili su Putina u petak da su njihove snage preuzele kontrolu nad gradom, a Putin je tu vijest, opisanu kao "važnu prekretnicu", prenio Trumpu tijekom subotnjeg poziva.

Međutim, ukrajinska strana tu tvrdnju odlučno odbacuje. Predsjednik Volodimir Zelenski nazvao ju je "još jednom ruskom laži, pokušajem da se stvori neka vrsta vijesti".

​- Naravno, to nije istina. Da je Kostjantinivka pod ruskom kontrolom, onda možda Putin ne bi imao problema sastati se sa mnom tamo kako bismo pronašli diplomatski put za konačni završetak ovog rata - poručio je Zelenski u objavi na društvenim mrežama.

Ukrajinska vojska potvrdila je za CNN da su se manje skupine ruskih vojnika infiltrirale u grad, ali da su protudiverzantske operacije u tijeku. "Ukrajinski branitelji i dalje drže svoje položaje duž određenih linija", stoji u njihovom priopćenju. Jedna od postrojbi koja se bori u gradu objavila je video svojih vojnika kao dokaz, navodeći da je ruska tvrdnja "dezinformacija osmišljena da stvori iluziju uspjeha". Analitičari s Instituta za proučavanje rata (ISW), think-tanka sa sjedištem u Washingtonu, smatraju da su "Putinove i preuveličane tvrdnje ruskog vojnog zapovjedništva o uspjesima na bojnom polju dio narativa koji nastoji prikazati rusku pobjedu u Ukrajini kao neizbježnu, a ukrajinske bojišnice kao da se urušavaju".

NAGLI PAD REJTINGA Alarm u Kremlju: Ovo se Putinu još nije dogodilo, Rusima je očito dosta

Znakovito je da je istog dana kada je razgovarao s Putinom, Trump održao i telefonski razgovor s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Zelenski je taj razgovor na svom Telegram kanalu opisao kao "vrlo dobar", ističući da su razgovarali o situaciji duž bojišnice duge 1200 kilometara.

​- Postoji stvarna perspektiva da se okonča ovaj rat, a američka odlučnost imat će ključno značenje - napisao je Zelenski.

Zahvalio je Sjedinjenim Državama na pomoći tijekom sukoba i "američkim srcima" koja misle na budućnost Ukrajine. Dvojica čelnika dogovorila su se da će razgovore nastaviti osobno tijekom nadolazećeg NATO summita u Ankari. U Kijevu je, kao znak zahvalnosti, spomenik Majci Domovini noću bio osvijetljen bojama američke zastave.

Dok se na diplomatskom polju vode razgovori, na terenu se rat intenzivira na nove načine. Ukrajina je posljednjih tjedana pojačala napade bespilotnim letjelicama i projektilima na ključnu rusku infrastrukturu, uključujući naftne rafinerije, luke i vojne tvornice. U subotu su ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, za koji je Zelenski rekao da "generira prihode za ruski rat". Prema podacima ukrajinske vojske, u proteklih mjesec dana napadnuto je osam ruskih rafinerija nafte, a više od 60 skladišnih spremnika je uništeno ili kritično oštećeno. Ovi udari izazvali su nestašice goriva u nekoliko ruskih regija. Pojačani su i napadi na Krim, poluotok koji je Moskva ilegalno anektirala 2014. godine. Zbog tih je napada Rusija na Krimu proglasila izvanredno stanje i obustavila prodaju goriva civilima, a sam Putin je nedavno u rijetkom priznanju rekao da ukrajinski udari uzrokuju "probleme" za Rusiju.

VEĆ ČETVRTI PUT Putin se boji atentata ili puča? Špijunira kuhare, zaposlio još tjelohranitelja

Telefonski maraton Donalda Trumpa dolazi uoči ključnog summita NATO-a u Turskoj, koji počinje u utorak i na kojem će američki predsjednik sudjelovati. Rat u Ukrajini bit će, bez sumnje, dominantna tema, a Trumpovi razgovori s oba zaraćena lidera predstavljaju uvertiru u moguće nove diplomatske inicijative. Cijela situacija dobiva na težini u svjetlu prošlomjesečne najave SAD-a da će "prilagoditi svoje doprinose modelu snaga NATO-a", uz obrazloženje da se Savez ne smije previše oslanjati na američke snage. Ova promjena u američkom stavu mogla bi značajno utjecati na dinamiku unutar NATO-a i na strategiju podrške Ukrajini. Dok se diplomati pripremaju za Ankaru, ostaje nejasno hoće li Trumpova obnovljena ponuda za posredovanjem, unatoč neuspjesima prijašnjih pokušaja, uroditi plodom ili će ostati samo još jedan manevar u složenoj geopolitičkoj igri u kojoj se prelamaju interesi Washingtona, Moskve i Kijeva.