Neretvanskom ćukalicom lovili liske 120 godina, zbog zabrane izbila svađa

Liska ne leti u jatu pa nikada se nije niti masovno lovila. Leti samo noći pa ju je bez ćukalice nemoguće vabiti, a i lovi se samo kada prelijeće dolinu Neretve. Zašto? Pojasnio je zastupnik Mišo Krstičević...
Vidi originalni članak

Način na koji smo je mi lovili bio je jedini kvalitetan način da liska bude pogodna za konzumaciju. Na mjestima na kojima dugo obitava, živi u močvari i hrani se svačim pa joj je probavni sustav opterećen tom hranom i takva nije adekvatna za konzumaciju jer joj se meso ‘čuje’. Kad se priprema za migraciju, neko vrijeme prazni probavni sustav i jede kremeni pijesak, koji djeluje kao svojevrstan laksativ. Kad se takva jedinka odstrijeli, ima prazan želudac i pogodna je za konzumaciju.

Da biste je takvu ulovili, mora biti u preletu. Budući da je riječ o vrsti koja leti samo noću, ne možete je loviti drugačije nego da je vabite - opisuje nam saborski zastupnik Mišo Krstičević (SDP), koji je u okviru svojih zastupničkih mogućnosti pokušao u Saboru upozoriti na to da se zabranom neretvanske ćukalice uništava nematerijalna baština Dalmacije.

ŽRTVE SUSTAVA Kristian prvi i Kristian drugi: Periš i Vukasović. Horor ćelije 46 i sobe 11A

Gotovo 120 godina crna liska, vodena ptica iz porodice kokošica, tradicionalno se lovila u dolini Neretve, i to uz pomoć neretvanske ćukalice, koju su samo najveći lokalni majstori znali izraditi. Tradicija seže u 1900. godinu, kad je Stipe Veraja izradio taj čuveni mali instrument koji proizvodi zvuk kakav prepoznaje samo liska. No onda je došla 2026. godina, a Hrvatski sabor usvojio je izmjene Zakona o lovstvu kojima je zadržana zabrana lova odašiljačima zvuka. Istodobno, isti članak Zakona izrijekom dopušta uporabu rikalica, vapki i piski kao pomoćnih sredstava u pojedinačnom lovu na jelena običnog, jelena lopatara, jelena aksisa, srnu običnu, lisicu i čaglja.


Krstičević dodaje kako Direktiva o pticama zabranjuje magnetofone, reflektore i motorne čamce, odnosno sredstva i metode kojima se ptice mogu ubijati masovno i neselektivno. I doista, u Direktivi Europske unije o zaštiti divljih ptica 2009/147/EZ nigdje se izrijekom ne spominju niti zabranjuju tradicionalne ručno izrađene ćukalice od trske. Iako su se prije iz Ministarstva poljoprivrede pozivali na spomenutu direktivu sada nam priznaju da EU nije izrijekom zabranila tradicionalnu ćukalicu, ali da je njezina uporaba zabranjena hrvatskim zakonima jer se smatra odašiljačem zvuka.

Više na 24sata...
 

Posjeti Express