Ništa od proboja fronte: Putin mijenja strategiju i ima novi 'plan pobjede'
Vladimir Putin, prema analizi njemačkog Frankfurter Allgemeine Zeitunga, više ne pokušava ostvariti odlučujuću pobjedu prvenstveno na bojištu. Nova ruska računica, tvrdi list, temelji se na ideji "rat protiv gradova" - sustavno razaranje energetike, industrije i infrastrukture kako bi Ukrajinu tijekom zime prisilila na kapitulaciju.
Još 2024. Putin je tvrdio da će ruske snage nastaviti napredovati duž cijele linije bojišta dok Ukrajina ne ostane bez dovoljno vojnika za nastavak obrane. No taj se scenarij nije ostvario. Ruska vojska posljednjih mjeseci bilježi vrlo mala teritorijalna pomicanja, dok gubici nastavljaju rasti. FAZ se pritom poziva na britanske vojne procjene prema kojima je Rusija tijekom rata izgubila oko 1,5 milijuna vojnika. Ukrajinski gubici, tvrdi list, vjerojatno su višestruko manji jer je napad u pravilu krvaviji od obrane. Upravo zato Moskva, prema toj interpretaciji, više ne računa prvenstveno na pobjedu klasičnim prodorom preko fronte. Umjesto toga, Putin pokušava rat preseliti duboko u ukrajinske gradove
Ideja je jednostavna i brutalna: masovnim napadima dronovima i projektilima povećavati štetu u dubini Ukrajine, uništavati elektrane, grijanje, industrijska postrojenja, prometnu infrastrukturu i druge sustave bez kojih moderna država teško može funkcionirati. Prema toj logici, Rusiji bi moglo biti jeftinije proizvesti i lansirati velik broj dronova nego mobilizirati stotine tisuća dodatnih vojnika i slati ih u frontalne napade. Upravo se na takvu kombinaciju sve više oslanjaju ruske snage: balističke i krstareće rakete, klasični jurišni dronovi te novi brži dronovi na mlazni pogon.
Kremlju bliski vojni blogeri tu ideju otvoreno zagovaraju. Jedan od njih, kanal Rybar, povezuje pojačane udare s pokušajem da se Ukrajina gospodarski i infrastrukturno toliko oslabi da zapadnim saveznicima njezina daljnja obrana postane sve skuplja i politički teža. To nije službena ruska doktrina objavljena u jednom dokumentu, ali je obrazac koji se sve češće vidi i u ruskim napadima i u javnoj propagandi.
Zima je ključ Putinove računice
Najopasniji dio te strategije mogao bi se razviti tijekom zime 2026./2027. godine. U hladnijim mjesecima šteta na elektranama, trafostanicama, toplinskim sustavima i plinskoj infrastrukturi mnogo je teža za civile nego ljeti. Bez grijanja i struje posljedice više nisu samo gospodarske nego izravno humanitarne. Institut za proučavanje rata ocjenjuje da Putinov izmijenjen "plan pobjede" sve više počiva upravo na masovnim udarima velikog dometa kojima bi Ukrajina trebala biti prisiljena na kapitulaciju prije proljeća 2027. godine. U toj analizi upozorava se i da sama Moskva vjerojatno zna kako takvu kampanju ne može beskonačno održavati istim intenzitetom. Zato bi cilj mogao biti koncentrirati udare upravo u razdoblju kada mogu izazvati najveću štetu. U posljednjim velikim napadima već se vidi takav obrazac. Rusija sve češće cilja energetsku infrastrukturu, dok istodobno pokušava povećati broj oružja koje može probiti ukrajinsku protuzračnu obranu.
Novi dronovi stvaraju dodatni problem
Posebnu brigu izazivaju novi ruski dronovi na mlazni pogon. Oni su brži od klasičnih Shaheda s propelerima, zbog čega ih je teže otkriti i presresti jeftinijim sustavima protuzračne obrane. Prema podacima koje je iznio Volodimir Zelenski, Ukrajina je u rujnu uspijevala oboriti oko 55 posto ruskih mlaznih Shaheda, dok je učinkovitost protiv klasičnih udarnih dronova bila veća od 90 posto. Ako Rusija uspije takvo oružje proizvoditi u velikim količinama, može pokušati preopteretiti ukrajinsku protuzračnu obranu i otvoriti prostor za znatno skuplje rakete. Zelenski je također rekao da Moskva planira potrošiti oko 12 milijardi dolara na proizvodnju mlaznih dronova i lebdećeg streljiva. To pokazuje koliko ozbiljno Rusija računa na zračni dio rata u sljedećoj fazi sukoba.
Rusija nema više vremena
No Rusija nema neograničeno vrijeme ni resurse. Rat iscrpljuje rusku ekonomiju, vojna proizvodnja zahtijeva goleme količine novca, a problemi s gorivom i troškovi ratne ekonomije stvaraju dodatni pritisak. Zato se i nova strategija može promatrati kao utrka s vremenom. Putin, prema toj interpretaciji, pokušava postići politički rezultat prije nego što troškovi rata postanu još veći. Ako istodobno oslabi zapadna pomoć Ukrajini, ruski izračun postaje povoljniji. Ako se, pak, ukrajinska protuzračna obrana ojača i zemlja uspije zaštititi energetsku infrastrukturu, nova strategija može završiti jednako kao i prethodna - bez odlučujućeg rezultata.
Zato FAZ naglašava da će u sljedećim mjesecima presudna biti upravo zapadna pomoć ukrajinskoj protuzračnoj obrani, ali i financiranje države te nastavak pritiska na ruske prihode. Njemački list zagovara korištenje oko 210 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine u Europskoj uniji kao temelja za zajmove Ukrajini. Time bi se istodobno smanjio teret za europske porezne obveznike i Rusiji otežalo financijsko iscrpljivanje Ukrajine.
Prema procjeni Instituta za svjetsko gospodarstvo, eventualna ruska pobjeda natjerala bi Njemačku na višestruko veća izdvajanja za obranu kako bi odvratila Moskvu od mogućih novih poteza prema Europi. No odgovornost nije samo na saveznicima. Ukrajina je od 2014. napravila značajan pomak u borbi protiv korupcije, ali reforme i dalje nisu dovršene. To već ima vrlo konkretne posljedice: Europska unija dio novca zadržava dok Kijev ne ispuni dogovorene uvjete i ne provede tražene promjene. Upravo se tu prelama nova faza rata. Putinu više nije nužan spektakularan proboj tenkovskih kolona ni velika pobjeda na fronti. Ako će ruski udari uništavati gradove, energetsku mrežu i gospodarstvo brže nego što ih Ukrajina može obnoviti, Kremlj bi mogao postići politički cilj bez klasične vojne pobjede - postupnim iscrpljivanjem cijele države.
*Uz pomoć AI