Ukrajinski dronovi pogodili su tri od šest poznatih velikih podatkovnih centara ruskog tehnološkog diva Yandexa. Posljedice osjećaju milijuni korisnika, od Moskve do Beograda. Ruski stručnjaci upozoravaju da će za zamjenu uništene opreme trebati i šest mjeseci. Istodobno Moskva nastavlja napade na ukrajinske gradove, a Donald Trump prijeti Kijevu zbog udara na ruske rafinerije.

Ruski taksiji ostali su bez narudžbi, dostavljači bez pristupa aplikacijama, kupci nisu mogli obaviti internetska plaćanja, a milijuni korisnika suočili su se s problemima u svakodnevnom životu. U nedjelju, 11. listopada, velik dio ruskog digitalnog sustava počeo je otkazivati, a posljedice su se osjetile i daleko izvan granica Rusije, uključujući Srbiju, Kazahstan, Armeniju i Bjelorusiju. Uzrok nisu bili hakerski napadi ni običan tehnički kvarovi, nego ukrajinski dronovi koji su pogodili infrastrukturu Yandexa, najveće ruske internetske kompanije. 

Prema izvještaju nezavisnog ruskog portala Meduza, ukrajinske bespilotne letjelice u samo nekoliko dana napale su tri od šest poznatih velikih Yandexovih podatkovnih centara. Posljednji udar dogodio se u Vladimirskoj oblasti, istočno od Moskve, gdje je oštećena infrastruktura ključna za funkcioniranje brojnih digitalnih usluga. Yandex je potvrdio oštećenja svojih objekata i upozorio korisnike na moguće prekide u radu servisa, uključujući sustave korisničke podrške. Kompanija je privremeno ograničila i preuzimanje datoteka sa svoje usluge Yandex Disk kako bi očuvala funkcioniranje ostalih dijelova sustava. Razmjeri fizičke štete još nisu u cijelosti poznati, ali poremećaji pokazuju koliko je ruska digitalna ekonomija ovisna o relativno malom broju velikih infrastrukturnih objekata. 

Ruski Google na udaru ukrajinskih dronova

Yandex se često opisuje kao ruski Google, no ta usporedba ne otkriva njegovu stvarnu važnost. Kompanija nije samo internetska tražilica. Ona upravlja jednim od najvažnijih digitalnih ekosustava u Rusiji, koji obuhvaća taksi-prijevoz, dostavu hrane, elektroničko plaćanje, navigaciju, internetsku trgovinu, pohranu podataka, glazbene usluge i pametne kućne uređaje. Njezini sustavi duboko su povezani s poslovanjem drugih kompanija, koje se oslanjaju na Yandexovu računalnu infrastrukturu. Upravo zbog toga udar na jedan podatkovni centar može proizvesti lančanu reakciju koja se proteže daleko izvan same kompanije. Prvi ozbiljniji problemi pojavili su se rano u nedjelju. Korisnici nisu mogli naručivati taksije preko Yandex Goa, obavljati plaćanja preko Yandex Paya niti koristiti usluge dostave hrane. Probleme je imao i Yandex Pro, aplikacija preko koje vozači i dostavljači primaju i organiziraju svoje poslove. Poremećaji su pogodili Yandex Music, Yandex Market te sustav pametnih kućnih uređaja povezanih s glasovnom asistenticom Alisom. Ruski servisi za praćenje internetskih kvarova bilježili su velik broj prijava iz Moskve, središnje Rusije, ali i udaljenih regija poput Sverdlovska, Novosibirska i Irkutska.

Kako piše Meduza, poteškoće su zahvatile i niz kompanija koje nisu izravno povezane s Yandexovim potrošačkim aplikacijama. Prijavljeni su prekidi u radu internetskih trgovina, restoranskih lanaca, ljekarničkih servisa i fitness-centara. Problema su imali veliki trgovci Magnit i Lenta, servis za prodaju nekretnina Cian, lanac restorana Vkusno i točka te dostavna služba Dodo Pizza. Privremeno je bila nedostupna i internetska stranica zračne luke Pulkovo u Sankt Peterburgu. Poteškoće su prijavljene i u državnom veterinarskom informacijskom sustavu VetIS, čija se računalna infrastruktura također našla među pogođenim uslugama. Za sve pojedinačne prekide nije neovisno potvrđena izravna tehnička veza s napadima, no vremensko podudaranje i raširenost problema upućuju na šire posljedice oštećenja digitalne infrastrukture. 

Posebno je zanimljivo što se digitalni kaos nije zaustavio na ruskoj granici. Korisnici u Kazahstanu, Armeniji, Bjelorusiji i Srbiji prijavljivali su poteškoće s naručivanjem taksija i korištenjem usluga koje se oslanjaju na Yandexove sustave. U Kazahstanu je lokalni ogranak kompanije službeno potvrdio da pojedine usluge nisu dostupne ili rade s prekidima, dok su prijave iz Srbije i drugih država stizale preko korisnika i lokalnih komunikacijskih kanala. Problemi su zabilježeni i s uslugom dostave hrane u Kirgistanu.
To je važan pokazatelj prekogranične prirode suvremene digitalne infrastrukture. Kompanija koja svoje podatkovne centre ima u Rusiji može pružati usluge u više država, a aplikacija koju korisnik otvara u Beogradu može ovisiti o poslužiteljima udaljenima stotinama ili tisućama kilometara. Kada takav sustav otkaže, geografska udaljenost prestaje biti zaštita. Za razliku od udara na elektranu ili željeznički most, čije su posljedice uglavnom lokalizirane, oštećenje velike računalne infrastrukture može istodobno pogoditi stanovništvo u više država. Upravo u tome leži posebnost nove ukrajinske kampanje. 

Šest mjeseci za obnovu uništene opreme

Još neugodnija vijest za Moskvu stigla je u ponedjeljak, 12. listopada. Ruski poslovni list Kommersant objavio je da bi nabava zamjenske opreme za oštećene podatkovne centre mogla trajati do šest mjeseci. To ne znači da će sve Yandexove usluge biti nedostupne pola godine, nego da bi zamjena uništenih komponenti i povratak pune infrastrukturne sposobnosti mogli biti dugotrajan i vrlo skup proces. Rusko tržište računalne opreme već je suočeno s ograničenjima međunarodne trgovine, logističkim problemima i posljedicama sankcija, a situaciju dodatno otežava velika svjetska potražnja za snažnim računalnim sustavima.

Prema Kommersantu, Yandex će zamjenske komponente vjerojatno morati nabavljati različitim kanalima, uključujući strane dobavljače. Sugovornici lista upozoravaju da će kompanija novu opremu kupovati u trenutku kada je tržište računalne infrastrukture jedno od najskupljih posljednjih godina. Posebno su poskupjeli snažni poslužitelji i računalni akceleratori koji se koriste u umjetnoj inteligenciji. Sergej Kudrjašov iz konzultantske kompanije Strategy Partners upozorio je da je riječ o vrlo velikim podatkovnim centrima te da će njihovo ponovno opremanje biti skupo i dugotrajno. Dodatni troškovi mogli bi se naposljetku preliti na korisnike poslovnih i računalnih usluga u oblaku. 

Za Ukrajinu je to važan aspekt ove taktike. Dron čija je cijena neusporedivo manja od vrijednosti velike računalne infrastrukture može izazvati štetu za čije su uklanjanje potrebni mjeseci. Takve je gubitke teško nadoknaditi ako su uništeni specijalizirani poslužitelji, sustavi napajanja, mrežna oprema ili druga kritična infrastruktura. Pritom sankcije i ograničena dostupnost pojedinih tehnologija dodatno otežavaju Rusiji nabavu potrebnih komponenti. Međutim, javno dostupni podaci zasad ne omogućuju pouzdanu procjenu ukupne materijalne štete ni potvrdu da su pojedini centri potpuno uništeni.

Tri napada u samo četiri dana

Napadi su započeli u noći na 8. listopada, kada je pogođen Yandexov podatkovni centar u Sasovu, u Rjazanskoj oblasti. U objektu je izbio požar, a ubrzo su prijavljeni i prvi ozbiljniji poremećaji u radu internetskih usluga. Samo dan poslije, 9. listopada, ukrajinski dronovi pogodili su centar u Kaluškoj oblasti, gdje je nekoliko računalnih modula stavljeno izvan funkcije. Treći napad uslijedio je u noći na 11. listopada, ovoga puta na centar u Vladimirskoj oblasti. Nakon tog udara kompanija je upozorila da je preostala računalna infrastruktura nestabilna te da bi poteškoće mogle zahvatiti još veći broj korisnika. Napadi su se dogodili u vrlo kratkom razdoblju i izazvali ozbiljne poremećaje u radu kompanije. Posebno je zanimljiv podatkovni centar u Sasovu, smješten u nekadašnjoj tvornici alatnih strojeva Sasta, gdje je Yandex počeo razvijati svoju infrastrukturu još 2014. godine. Riječ je o jednom od najvećih objekata te vrste u Yandexovu sustavu, s desecima tisuća poslužitelja. Ukrajina je tako u manje od tjedan dana pokazala da može dosegnuti tehnološke objekte duboko u ruskom teritoriju, ali i da fizička šteta na njima može izazvati poremećaje koji se šire kroz brojne sektore gospodarstva. 

Napad u Vladimirskoj oblasti imao je i dodatne posljedice. Regionalni guverner Aleksandar Avdejev izvijestio je da su nakon udara bespilotnih letjelica dvije električne podstanice ostale izvan pogona, zbog čega je oko 5000 stanovnika privremeno ostalo bez električne energije. Stanovnici kuća u blizini pogođenog objekta bili su evakuirani, a vlasti su poslije izvijestile da je opskrba električnom energijom većim dijelom obnovljena. Iste noći ukrajinski dronovi napali su i druge dijelove Rusije, uključujući područja Sočija i Rostova, gdje su zabilježena oštećenja zračne luke, željezničkog mosta i drugih objekata. 

Ukrajinski napadi na Yandex uklapaju se u širi obrazac uzajamnog gađanja infrastrukture koji je obilježio posljednje faze rata. Rusija je proteklih tjedana gađala ukrajinske podatkovne centre, uključujući objekte u Kijevu, a prema navodima ukrajinskih izvora, takvi napadi izazvali su ozbiljne poremećaje u internetskim uslugama. Zelenski je napade na rusku digitalnu infrastrukturu opisao kao odgovor na ruske udare. Moscow Times navodi da je od kraja rujna pogođeno najmanje osam velikih podatkovnih centara u Kijevu. Neovisna potvrda svih tih navoda, uključujući razmjere štete, zasad nije dostupna. 

Logika takvog ratovanja sve je vidljivija. Kada Rusija gađa ukrajinske elektroenergetske objekte, Ukrajina odgovara napadima na rusku energetsku infrastrukturu. Kada Moskva napada prometnu i logističku mrežu, Kijev pokušava pogoditi mostove, željeznice i skladišta na ruskoj strani. Sada se taj obrazac prenosi i na računalnu infrastrukturu. Cilj nije nužno samo uništiti jedan objekt, nego prisiliti protivnika da ulaže velika sredstva u popravke, premješta zaštitne kapacitete i suočava se s gospodarskim posljedicama udara.

Novi krvavi ruski napadi na Harkiv

Istodobno s ukrajinskim napadima na rusku digitalnu infrastrukturu nastavlja se rusko bombardiranje ukrajinskih gradova. U nedjelju, 11. listopada, Harkiv i njegova okolica ponovno su se našli pod udarima. Ruske snage koristile su navođene zrakoplovne bombe, a jedna od njih pogodila je stambeno područje grada. Prema izvještaju Deutsche Wellea, poginula je 35-godišnja žena koju su spasitelji izvukli ispod ruševina obiteljske kuće, ali je preminula od zadobivenih ozljeda. U drugom napadu, u Harkivskoj oblasti, ruski dron pogodio je kamion poljoprivrednog poduzeća i usmrtio još jednu osobu. Ozlijeđeni su i drugi stanovnici, među kojima je bilo djece. 

U večernjim satima 11. listopada uslijedio je još jedan težak udar na područje Harkiva. Prema informacijama regionalnih vlasti koje su prenijeli Reuters i drugi mediji, projektil je pogodio trgovinu prehrambenim proizvodima. Izbio je požar koji je zahvatio približno 300 četvornih metara, oštećena su vozila i obližnje stambene zgrade, a poginule su tri osobe. Broj ozlijeđenih u prvim izvještajima razlikovao se, a među stradalima su bila i djeca. Napadi su zabilježeni i na zapadu Ukrajine, u Ivano-Frankivsku, gdje su također prijavljene civilne žrtve. 

Ruski udari nastavili su se i u trenutku kada je američki predsjednik Donald Trump objavio da su Moskva i Kijev navodno pristali na prekid napada na energetsku infrastrukturu. Zelenski je odgovorio da o takvom dogovoru nije bio obaviješten, ali je izrazio spremnost da Ukrajina obustavi napade ako isto učini Rusija. Prema izvještajima Associated Pressa i Guardiana, ruski udari na ukrajinske energetske objekte nastavili su se i nakon Trumpove objave, uključujući napad na elektranu u Harkivu. 

Trump prijeti Zelenskom zbog napada na rusku naftu

Dok Ukrajina pokušava povećati gospodarski pritisak na Rusiju, Zelenski se suočava s još jednim problemom: protivljenjem američke administracije napadima na ruske rafinerije. Prema pisanju britanskog Financial Timesa, Trumpova administracija zaprijetila je ograničavanjem razmjene obavještajnih podataka i blokiranjem mehanizma kojim europske države kupuju američko oružje za Ukrajinu ako Kijev ne prestane napadati rusku naftnu infrastrukturu.

Riječ je o programu PURL, preko kojeg europske saveznice financiraju nabavu američkog naoružanja namijenjenog ukrajinskim snagama. Ako bi Washington doista ograničio pristup tom sustavu, Kijev bi mogao imati ozbiljne probleme u nabavi dijela ključne vojne opreme. Financial Times navodi da su američke poruke o pritisku na Ukrajinu potvrdili europski dužnosnici. Ipak, zasad je riječ o prijetnjama koje prenose izvori lista, a ne o potvrđenoj potpunoj obustavi isporuka. 

Za Trumpovu administraciju posebno su problematični ukrajinski udari na ruske rafinerije jer utječu na proizvodnju i opskrbu naftnim derivatima u trenutku nestabilnosti svjetskog energetskog tržišta. Washington pokušava potaknuti pregovore, a istodobno je otvorio mogućnost povećanja dostupnosti ruskog dizela na američkom tržištu. Ukrajina, međutim, ruske rafinerije smatra važnim dijelom ratne ekonomije Kremlja. Prihodi od nafte i plina financiraju ruski državni proračun, dok gorivo ima ključnu ulogu u opskrbi vojske.
Prema analizi Washington Posta, ukrajinski napadi na rafinerije postali su sve precizniji i usmjereni su na skupe industrijske komponente čija zamjena zahtijeva mnogo vremena. Time se pokušava postići učinak sličan onome koji sada izazivaju napadi na podatkovne centre: relativno ograničenim sredstvima prouzročiti dugotrajne gospodarske poremećaje. Razlika je u tome što Rusija nema funkcionalnu rafinerijsku infrastrukturu u Ukrajini koju bi mogla pogoditi na isti način, jer su ukrajinski rafinerijski kapaciteti već ranije pretrpjeli velika ratna razaranja. Moskva zato nastavlja napadati druge energetske, prometne i industrijske objekte.

*Uz pomoć AI