Prijedlog zakona vlade Giorgije Meloni prema kojem bi se trebao limitirati broj učenika stranog porijekla u talijanskim školama naišao je na žestoke reakcije u tamošnjoj javnosti. Predsjednik Republike Sergio Mattarella otvorio je školsku godinu u Amatriceu i govorio o školi kao "najučinkovitijoj poluzi za integraciju onih iz drugih zemalja". 

- Škola je otvorena za sve i mora ujediniti. Ona je najveća poluga integracije. Ne getima - rekao je talijanski predsjednik. 

Talijanska premijerka Giorgia Meloni otvara novu političku frontu pred izbore. Vlada priprema paket mjera kojim bi se u školama zabranilo nošenje burke i nikaba, a istodobno uvela ograničenja vezana uz broj stranih učenika u razredima. Tema koju je dosad osobito snažno gurala radikalnija desnica tako ulazi izravno u program vlade, pisao je jučer Corriere della Sera. 

U talijanskom Monfalconeu, industrijskom gradu nedaleko od Trsta, školske klupe možda najbolje pokazuju koliko se posljednjih godina promijenila demografska slika grada. U jednoj od tamošnjih osnovnoškolskih ustanova ove je godine upisano 734 učenika, a čak 560 njih stranog je podrijetla. U nekim razredima omjer je još izraženiji – među 25 učenika samo su dvojica Talijani.

Riječ je o gradu s oko 33.000 stanovnika u kojem danas oko 31 posto populacije čine doseljenici. Velik dio stigao je iz Bangladeša i Pakistana, a mnogi rade u velikom brodogradilištu Fincantieri, jednom od najvažnijih gospodarskih pogona na tom području.

Od 734 učenika, 560 stranci

Kako piše "Corriere della Sera", posebno je upečatljiva situacija u osnovnim školama koje pripadaju školskom institutu „Ezio Giacich“. Od ukupno 734 učenika upisana ove školske godine, njih 560 dolazi iz obitelji stranog podrijetla.

Takav odnos nije posljedica samo velikog broja doseljeničkih obitelji. Škole se istodobno suočavaju s dva procesa – nižim natalitetom među talijanskim obiteljima te sve većim brojem roditelja iz Monfalconea koji djecu upisuju u škole u okolnim mjestima.

Ravnateljica instituta Maria Chiara Liardo upozorava da je jedan od najvećih izazova upravo zaustaviti odlazak lokalne djece. Strani učenici, kaže, već su postali većina, a ni veliki napori koje škole ulažu u interkulturalne programe nisu uspjeli promijeniti trend.

ISLAMOFOBIJA Italija ograničava broj učenika-stranaca. Nema više burke i nikaba u školi

Problem nije samo u brojevima nego i u vrlo različitom poznavanju talijanskog jezika među učenicima. U istom razredu mogu sjediti djeca druge generacije koja bez problema govore talijanski te učenici koji su u Italiju stigli nedavno i jedva se mogu sporazumijevati. To nastavnicima znatno otežava organizaciju nastave i dodatno povećava pritisak na škole.

Tema je već godinama i jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u Monfalconeu. Bivša gradonačelnica, danas europarlamentarka Lige Anna Maria Cisint, zagovarala je raspoređivanje dijela učenika stranog podrijetla u škole susjednih općina, poput Ronchija dei Legionari, Staranzana ili San Canziana d'Isonzo. Grad je, prema njezinim riječima, bio spreman platiti i troškove prijevoza učenika, no plan nije proveden.

Sličnim putem želio bi krenuti i sadašnji gradonačelnik Luca Fasan. Cisint upozorava da bi, nastavi li se postojeći trend, škole u gradu za nekoliko godina mogle imati gotovo isključivo učenike stranog podrijetla.

Rasprava u Monfalconeu odavno je izišla iz okvira obrazovne politike i postala dio šire talijanske polemike o migracijama, integraciji i islamu. Cisint je još kao gradonačelnica gurala propise kojima je zabranjeno potpuno prekrivanje lica u školama pod gradskom nadležnošću.

Corriere della Sera navodi i slučaj srednje škole Sandro Pertini, u koju je prošle školske godine pet učenica dolazilo s nikabom. Kako škola ne bi izgubila učenice, tadašnja ravnateljica organizirala je proceduru prema kojoj bi djelatnica škole svakog jutra u zasebnoj prostoriji provjerila njihov identitet. Slični slučajevi, navodi list, pojavili su se i početkom nove školske godine.

Laboratorij Monfalcone

Monfalcone je tako postao svojevrsni laboratorij problema s kojim će se, zbog demografskih promjena i migracija, vrlo vjerojatno susretati sve više talijanskih gradova. Pitanje više nije samo koliko je stranih učenika u pojedinom razredu, nego kako istodobno osigurati normalnu nastavu, integrirati djecu koja ne poznaju jezik i spriječiti da lokalne obitelji škole počnu izbjegavati.

U gradu u kojem su migracije desetljećima povezane s potrebama industrije, upravo se u školskim klupama danas najjasnije vidi koliko se Monfalcone promijenio, piše Corriere.

U Mestreu je situacija vrlo slična. Pred školom Cesare Battisti svakoga poslijepodneva susreću se različiti jezici, kulture i obiteljske priče. Među roditeljima koji čekaju djecu ima Bengalaca, Moldavaca, Indijaca, Ukrajinaca i Talijana. No upravo su talijanske obitelji danas manjina.

Demografska promjena posebno je vidljiva u najmlađim razredima. U prvim razredima osnovne škole čak devetero od desetero učenika ima strano prezime, a najveći dio djece potječe iz obitelji koje su doselile iz Bangladeša. Situacija je još izraženija u vrtićkim skupinama povezanim sa školom.

Kako piše Corriere del Veneto, od 102 upisana djeteta predškolske dobi njih čak 100 ne govori talijanski kao materinski jezik. Slična je slika i među starijom djecom: u srednjoj školi istog obrazovnog kompleksa među 118 učenika samo ih deset ima talijansko prezime.

Takva struktura učenika školu stavlja pred ozbiljan obrazovni izazov. Pitanje više nije samo odakle učenici dolaze, nego koliko dobro poznaju talijanski jezik kada prvi put sjednu u školsku klupu.

Jedna od majki, Moldavka Tatiana, čije troje djece dobro govori talijanski i koja je udana za Bengalca, upozorava da se svake godine pojavljuju novi učenici koji gotovo uopće ne poznaju jezik.

Prema njezinim riječima, upravo je znanje talijanskog osnovni uvjet uspješne integracije. Škola mora biti dostupna svima, ali nastavnicima je iznimno teško raditi kada dio djece ne može razumjeti ono što se govori na nastavi.

Rasprava je posljednjih dana dobila i političku dimenziju. Ispred škole pojavio se transparent sa sloganima protiv integracije i simbolom ekstremno desne organizacije Veneto Fronte Skinhead. Poruka je izazvala osude, a uprava i predstavnici roditelja upozorili su da se problem strukture učenika ne smije pretvoriti u diskriminaciju djece.

Problemi u Mestreu

Predsjednik školskog vijeća Carlo Pagan smatra da je riječ o složenom pitanju koje se ne može rješavati jednostavnim kvotama ili razvrstavanjem učenika prema prezimenima.

Posebno se raspravlja o ideji prema kojoj bi udio učenika stranog podrijetla u pojedinim školama trebalo ograničiti na oko 30 posto. Međutim, Pagan upozorava da prvo treba jasno odrediti što uopće znači kategorija "stranog učenika".

Corriere del Veneto prenosi njegovu poruku da među učenicima ima mnogo djece migrantskog podrijetla koja su rođena u Italiji, odlično govore talijanski i praktički se ni po čemu ne razlikuju od svojih vršnjaka. Zbog toga, upozorava, nije moguće djecu jednostavno razvrstavati prema prezimenu ili zemlji iz koje dolaze njihovi roditelji.

Mestre se tako suočava s problemom koji se sve češće pojavljuje u dijelovima sjeverne Italije s velikim brojem migrantskih obitelji. U nekim školama djeca talijanskog podrijetla postaju manjina, dok nastavnicima najveći problem predstavlja dolazak učenika koji ne poznaju jezik dovoljno dobro da bi mogli pratiti nastavu.

Upravo se zato rasprava sve manje vodi samo oko postotaka, a sve više oko pitanja kako uopće organizirati nastavu u razredima s izrazito različitim jezičnim predznanjem.