Operacija Alpa: Pješke preko granice, pa u SAD s tri misteriozna suputnika
U ponedjeljak je još uvjeravao javnost da nema namjeru napustiti Brazil, da će poštovati odluke pravosuđa i predati svoje putovnice. Samo dan poslije više se nije javljao ni najbližim suradnicima. U međuvremenu su na aerodromu u argentinskom pograničnom gradu Puerto Iguazú viđeni privatni zrakoplovi, mediji su počeli objavljivati proturječne informacije o njegovu kretanju, a u Washingtonu su se pojavile naznake da administracija Donalda Trumpa priprema dolazak jednog od najvažnijih brazilskih oporbenih političara. Flávio Bolsonaro, 45-godišnji senator i poraženi predsjednički kandidat, napustio je zemlju samo dva dana nakon izbornog poraza od Luiza Inácia Lule da Silve. Bijeg je izazvao politički potres u Brazilu i otvorio novu diplomatsku krizu s Washingtonom. Bolsonaro je zemlju napustio unatoč odluci Vrhovnog suda kojom mu je naloženo da preda putovnice zbog istrage povezane sa sumnjama na pranje novca. Njegove putovnice naknadno su poništene, a brazilske vlasti počele su istraživati okolnosti odlaska. Istodobno je američki State Department potvrdio da će njemu i članovima njegove obitelji izdati vize za ulazak u SAD.
Prema pisanju talijanskog lista Corriere della Sera, koji je rekonstruirao događaje na temelju brazilskih i argentinskih izvora, iza cijele operacije mogla bi stajati znatno šira politička priča. Spominju se kontakti s američkom administracijom, navodna uloga državnog tajnika Marca Rubija, ali i plan da Flávio Bolsonaro iz Sjedinjenih Država nastavi voditi političku borbu protiv Lule. Sve je počelo u nedjelju, 25. listopada, kada je Flávio Bolsonaro izgubio drugi krug brazilskih predsjedničkih izbora od aktualnog predsjednika Lule. Razlika je iznosila nešto više od četiri milijuna glasova. Unatoč porazu, Bolsonaro nije odmah službeno priznao rezultate. Tvrdio je da postoje nepravilnosti i najavljivao pokušaj osporavanja izbornog ishoda, iako je njegova Liberalna stranka već sljedećeg dana prihvatila Lulinu pobjedu. Gotovo istodobno pojavila se nova pravosudna prijetnja. Brazilski Vrhovni sud naložio je Bolsonaru da u roku od 24 sata preda putovnice zbog istrage o pranju novca. Sud je procijenio da postoji opasnost od bijega, a kao jedan od razloga naveo je njegove znatne financijske mogućnosti. U ponedjeljak je senator javno poručio da neće napustiti zemlju. Obećao je predati dokumente i braniti se od optužbi, za koje tvrdi da predstavljaju politički progon. Njegovi suradnici očekivali su da će preuzeti ulogu vodećeg oporbenog političara nakon izbornog poraza.
Međutim, već sljedećeg jutra Bolsonaro je nestao. Nije se pojavio kako bi predao putovnice, nije bio dostupan telefonom, a ni najbliži politički suradnici nisu znali gdje se nalazi. Vijest da je napustio zemlju zatekla je i vodstvo njegove kampanje. Senator Rogério Marinho, jedan od najvažnijih ljudi Bolsonarove kampanje, priznao je da je iznenađen. Samo dan ranije razgovarali su o tome kako bi Bolsonaro, nakon približno 60 milijuna osvojenih glasova, trebao postati glavni predstavnik oporbe u Brazilu. Umjesto toga počela je potraga za čovjekom koji je do prije nekoliko sati bio kandidat za predsjednika najveće južnoameričke države.
Ključni detalji bijega počeli su se rasplitati u Argentini. Lokalni mediji otkrili su da se na aerodromu u gradu Puerto Iguazú, na području poznatom kao Tromeđa, gdje se susreću Brazil, Argentina i Paragvaj, nalazi privatni zrakoplov. Posebnu pozornost privukla je informacija o Gulfstreamu registracije LV-JQW, za koji se navodilo da bi mogao prevesti četvero putnika prema Miamiju. U početku su argentinski dužnosnici negirali da je Bolsonaro prešao granicu. Pojavljivale su se različite verzije njegova puta, uključujući nagađanja da je Brazil napustio preko neke druge države. No argentinska Nacionalna uprava za migracije naposljetku je objavila službenu rekonstrukciju njegova ulaska u zemlju. Prema tim podacima, Flávio Bolsonaro stigao je u Argentinu u utorak 27. listopada u 22.50 sati. S njim su bile supruga Fernanda Antunes Figueira Bolsonaro i njihove dvije kćeri, Carolina i Luiza. Granicu su prešli preko međunarodnog mosta Tancredo Neves, koji povezuje brazilski Foz do Iguaçu s argentinskim Puerto Iguazúom. Pojedini argentinski mediji navode da je Bolsonaro granicu prešao pješice kako bi smanjio mogućnost zaustavljanja. Ono što je službeno potvrđeno jest da je njegova obitelj prošla kroz argentinsku graničnu kontrolu s putnim dokumentima koje su tamošnje vlasti smatrale valjanima. Četrdeset minuta poslije, u 23.30, obitelj se ukrcala na privatni zrakoplov kompanije Baires Fly S.A. Prema prijavljenom planu leta, odredište je bio Guayaquil u Ekvadoru. Argentinske vlasti potvrdile su podatke o prelasku granice i letu, ali nisu objavile sve pojedinosti o daljnjem putovanju.
Jedno od najvažnijih pitanja jest kakvu je ulogu u bijegu odigrala administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa. Njegova politička bliskost s obitelji Bolsonaro odavno je poznata, a najnoviji događaji dodatno su potaknuli sumnje u koordinaciju između brazilskog oporbenog političara i Washingtona. Prema pisanju Corriere della Sera, meksički odvjetnik Simón Levy, povezan s američkim pokretom MAGA, iznio je tvrdnju da je operaciju, koju naziva Operacija Alpa, osmislio američki državni tajnik Marco Rubio. Levy tvrdi da plan nije obuhvaćao samo izvlačenje Bolsonara iz Brazila nego i njegovo političko djelovanje iz inozemstva. Prema toj verziji događaja, Flávio bi se trebao pridružiti mlađem bratu Eduardu Bolsonaru, koji već živi u Sjedinjenim Državama, te iz Amerike organizirati politički pritisak na Lulinu administraciju, uključujući moguće gospodarske mjere.
Ono što je potvrđeno jest politička potpora Washingtona Bolsonarovu dolasku. Visoki dužnosnik američkog State Departmenta rekao je Reutersu da će Flávio Bolsonaro i njegova obitelj dobiti vize i dopuštenje za ulazak u Sjedinjene Države. Prema nekim informacijama već su stigli u Miami gdje ih je dočekao Bolsonarov brat. Trump je u srijedu također komentirao cijeli slučaj. Izjavio je da nema ništa protiv Bolsonarova dolaska u SAD, pohvalio njegovu obitelj i ponovno izrazio sumnje u poštenje brazilskih izbora, ne iznoseći dokaze koji bi potvrdili izbornu prijevaru. Trumpove riječi izazvale su dodatne reakcije jer je već ranije kritizirao brazilsku vlast i pravosudne postupke protiv bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara. S druge strane, američki predsjednik tvrdio je da nije sudjelovao u brazilskim izborima i da nije bio uključen u samu operaciju bijega.
Na društvenim mrežama pojavila se i snimka za koju se tvrdi da prikazuje Flávijev dolazak u Fort Lauderdale na Floridi. Uz nju su objavljene tvrdnje da su Trumpove vlasti poslale agente američke imigracijske službe ICE kako bi osigurali njegov dolazak. Također, američke vize nisu isto što i odobreni politički azil, pa Flávijev konačni pravni status u SAD-u ostaje otvoreno pitanje. Iza dramatičnog odlaska iz Brazila nalazi se i vrlo konkretan pravni problem. Flávio Bolsonaro predmet je istraga zbog sumnji na korupciju i pranje novca. On odbacuje optužbe i tvrdi da je riječ o politički motiviranim postupcima kojima ga se pokušava ukloniti iz javnog života.
Jedna od istraga odnosi se na navodne financijske nepravilnosti i moguće veze s osobama osumnjičenima za pranje novca. U javnosti se spominju i financijski tokovi povezani s brazilskom industrijom klađenja. Istražitelji pokušavaju utvrditi jesu li postojale nezakonite transakcije i eventualna politička zaštita sudionika tih poslova. U međuvremenu je otvorena još jedna osjetljiva istraga, ovaj put povezana s mogućim stranim utjecajem na brazilsku predsjedničku kampanju. Sudac Vrhovnog suda Flávio Dino naredio je saveznoj policiji da ispita navode o mogućem stranom financiranju i političkom upletanju. Istražitelji trebaju provjeriti jesu li američki akteri na neki način financirali ili podupirali Bolsonarovu kampanju te je li zauzvrat bilo govora o gospodarskim ustupcima. U središtu pozornosti našle su se i brazilske zalihe rijetkih zemnih elemenata te drugih strateških minerala, ključnih za suvremenu industriju, energetiku i vojnu tehnologiju. Lulini suradnici iznijeli su sumnju da je eventualna američka potpora mogla biti povezana s budućim povlaštenim pristupom tim resursima. Brazilski predsjednik Lula oštro je reagirao kada je doznao da je njegov politički protivnik napustio zemlju. Smatra da je Bolsonaro trebao ostati u Brazilu, suočiti se s istražiteljima i dokazivati svoju nevinost pred sudovima.
U cijeloj priči postoji i zanimljiva povijesna paralela. Jair Bolsonaro, Flávijev otac i bivši brazilski predsjednik, također je nakon poraza od Lule 2022. godine otišao u Sjedinjene Američke Države. Tada je napustio Brazil neposredno prije završetka predsjedničkog mandata i neko vrijeme boravio na Floridi. Jair se poslije vratio u Brazil, gdje je postao predmetom postupka zbog pokušaja državnog udara povezanog s nastojanjima da se ospori izborni rezultat. U međuvremenu je osuđen na 27 godina zatvora zbog uloge u zavjeri protiv demokratskog poretka, a trenutačno se nalazi u kućnom pritvoru. Sada je njegov sin gotovo istim političkim putem krenuo prema Sjedinjenim Državama, zemlji u kojoj već živi drugi član obitelji, Eduardo Bolsonaro.
Lulina Radnička stranka već je zatražila od suda da razmotri preventivno uhićenje i međunarodnu Interpolovu obavijest za Bolsonarom. Međutim, podnošenje takvog zahtjeva ne znači da je međunarodna tjeralica automatski izdana. Brazil i SAD imaju ugovor o izručenju, ali njegovo postojanje ne znači da bi Washington morao automatski predati Bolsonara brazilskim vlastima. Postupak ovisi o vrsti kaznenog djela, dokazima i pravnim pretpostavkama za izručenje. Eventualni zahtjev za političkim azilom otvorio bi dodatna pitanja, uključujući tvrdnje o političkom progonu koje Bolsonaro već iznosi. Za brazilsku vladu problem je i politički. Ako bi Trumpova administracija odlučila pružiti Bolsonaru dugoročnu zaštitu, to bi moglo dodatno pogoršati odnose dviju najvećih država američkog kontinenta.