Hoće li Trump oprostiti Netanyahuu zbog Irana? Dogovor koji se nazire sugerira da neće, piše Amos Harel u komentaru za izraelski Haaretz. Ako se trenutačni trend nastavi, analitičari upozoravaju da bi rat s Iranom mogao završiti kao najrazorniji pojedinačni udarac izraelskoj sigurnosti u njegovoj kratkoj povijesti. Iran bi iz sukoba mogao izaći mnogo snažniji, s većim regionalnim utjecajem, ostavljajući Izrael izoliranijim nego ikad, jer se stvari očito ne kreću u korist Izraela.

Svim izvješćima zajednički je dojam smanjivanja izraelskog utjecaja na Trumpova razmatranja. Podrška Izraelu u objema glavnim političkim strankama pala je na novu najnižu razinu. Ništa manje ozbiljna nije ni činjenica da će pregovori o sljedećem paketu vojne pomoći Izraelu iz Sjedinjenih Država početi u kontekstu znatnih Trumpovih rezervi prema zadržavanju pomoći na sadašnjim razinama.

PROCURILI DOKUMENTI Svinjske glave u džamiji! Ljudi ruske službe imali su hrvatski broj mobitela

Odnos između Trumpa i Netanyahua više ne izgleda tako blizak kao nekada. Nedavna izvješća američkih medija sugeriraju kratak, napet telefonski razgovor između dvojice čelnika, ozbiljnu nestašicu američkih presretačkih projektila THAAD koji se koriste za zaštitu Izraela te odluku SAD-a da isključi Izrael iz pregovora s Iranom kako bi ograničio njegov utjecaj.

Politički izvori u Izraelu izražavaju zabrinutost zbog dogovora koji se nazire, strahujući da će Trump previše popustiti oko ograničenja iranskog nuklearnog programa. Premijer Benjamin Netanyahu dosljedno je pozivao Trumpa da se vrati potpunom ratu, tvrdeći da je slom iranskog režima neizbježan ako se primijeni dovoljan vojni i ekonomski pritisak, piše Haaretz.

Počeli su se gomilati znakovi koji upućuju na konkretan napredak u neizravnim pregovorima između Sjedinjenih Država i Irana. Na stolu je, uz posredovanje Pakistana, prijedlog za trenutačan završetak rata i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, nakon čega bi uslijedilo razdoblje od 30 dana tijekom kojeg bi strane vodile razgovore o širem sporazumu, uključujući rješavanje pitanja iranskog nuklearnog programa.

I baš u trenutku kada se činilo da pregovori između Sjedinjenih Država i Irana o okončanju tromjesečnog rata napreduju, Izrael je pojačao operacije na drugom nestabilnom frontu, onom u Libanonu. Nedavna odluka izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da intenzivira zračne napade i kopnene operacije protiv Hezbollaha, jednog od najbližih saveznika Irana, mogla bi se pokazati problematičnom i za Washington i za Teheran dok se kreću kroz neizvjestan mirovni proces, navodi Newsweek.

Ova situacija stavlja SAD pred izbor između pravovremenog završetka skupog rata i udvostručenja podrške svom najbližem bliskoistočnom savezniku. Iran će možda morati odlučiti hoće li prihvatiti sporazum koji mnogi smatraju povoljnim suočen s neprijateljskom velesilom ili riskirati daljnju eskalaciju u obrani svog dugogodišnjeg libanonskog partnera. U svakom slučaju, Netanyahu drži moćnu kartu koja bi se mogla pokazati presudnom u određivanju tijeka šireg sukoba za koji je više puta izjavio da je daleko od kraja.

UBOJSTVO NEŠOVIĆA BAJE Pad Vučićeva policajca: Kao u Kumu. Što se zapravo dogodilo u restoranu 27?

Mnogi analitičari smatraju kako izraelski premijer ima jasan cilj. Frank Lowenfield, bivši američki izaslanik za mir na Bliskom istoku, iznio je svoje viđenje za Newsweek.

​- Mislim da je vrlo jasno da Netanyahu zaista želi da se rat s Iranom nastavi, i sigurno nema namjeru okončati rat u Libanonu, osim ako ga Trump stvarno ne prisili na to. Njegova primarna motivacija je poremetiti sve nade u američko-iransko produljenje prekida vatre - rekao je Lowenfield.

Čak i ako Trump uspije ishoditi pauzu u izraelskim napadima, prethodna iskustva pokazuju da Netanyahu takve dogovore smatra samo privremenim mjerama. Dinamika odnosa između Trumpa i Netanyahua pokazala se složenom. Iako se najčešće smatraju bliskim saveznicima, izvješća o nesuglasicama postojala su i prije Trumpova povratka na dužnost prošle godine. Ipak, i u 12-dnevnom ratu koji je Izrael pokrenuo prošlog lipnja, kao i u još većem zajedničkom američko-izraelskom ratu protiv Irana započetom krajem veljače ove godine, Trump je na kraju slijedio utjecajnog izraelskog premijera u bitku. Međutim, kako se približava treći mjesec sukoba, rastući troškovi, ograničeni dobici i pad domaće potpore posebno teško opterećuju Bijelu kuću, piše Newsweek.

Ian Lesser, istaknuti suradnik u German Marshall Fundu, smatra da Teheran vjerojatno neće u potpunosti odbaciti ideju o povoljnom sporazumu isključivo zbog libanonskog fronta, napominjući da je i Netanyahu pod pritiskom kod kuće.

Na izraelskoj strani, pritisak desničarskih članova Netanyahuovog kabineta vjerojatno je glavni pokretač odluke o obnavljanju operacija - rekao je Lesser.

Najdesnija vlada u povijesti Izraela uključuje ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira i ministra financija Bezalela Smotricha, koji su se obojica protivila bilo kakvom pokušaju uključivanja prekida vatre u Libanonu u potencijalni američki sporazum s Iranom. Danny Citrinowicz, bivši šef iranskog ogranka Odjela za istraživanje i analizu IDF-a, tvrdi da je proširena kampanja jednako dizajnirana za domaću izraelsku političku potrošnju kao i za vojne svrhe.

ANDREJ KIJKO Traže 'Manijaka iz parka Sosnovski'. Ratovao u Ukrajini, pobjegao Rusima

​- Pomaže odgovoriti na rastući bijes i frustraciju unutar izraelske javnosti, čak i ako ne donosi jasan strateški ishod. Istovremeno, posve je moguće da se Netanyahu nada da bi nastavak eskalacije mogao zakomplicirati ili čak potkopati potencijalni američko-iranski sporazum - kazao je.

Citrinowicz je upozorio da "Izraelu trenutačno nedostaje koherentna strategija kako pobjeći iz strateške zamke u koju je upao nakon što je Hezbollah ušao u rat". Tvrdio je da je "vrlo malo vjerojatno" da bi Teheran prihvatio bilo kakav dogovor koji ne bi uključivao Libanon, s obzirom na dugogodišnju ulogu Hezbollaha kao ključne komponente koalicije "Osovina otpora".

Babak Vahdad, istraživač i analitičar iranske dinamike, također je govorio o važnosti Hezbollaha za Iran.

​- Iz perspektive Teherana, Libanon nije sporedno bojište, već dio šireg, međusobno povezanog regionalnog fronta - rekao je.

Što se tiče Netanyahua, Vahdad smatra da bi njegov "najteži izazov na kraju mogao biti uvjeriti Trumpa da pitanje Libanona i Hezbollaha drži odvojenim od glavnog pregovaračkog kolosijeka". Taj je pothvat dodatno zakompliciran jer je "Trumpov očiti prioritet okončanje rata i stabilizacija regionalne situacije što je brže moguće, dok Netanyahu vjerojatno još uvijek vidi Hezbollah kao neriješenu dugoročnu stratešku prijetnju".