U Abu Dhabiju u utorak, 10. studenoga, počinje novi krug pregovora o završetku rata u Ukrajini, a među diplomatima koji stižu u Ujedinjene Arapske Emirate bit će i predstavnici najmoćnijih europskih država, Europske unije i NATO-a. No postoji ozbiljan problem: Europljani zasad neće sjediti za glavnim pregovaračkim stolom. O budućnosti europske sigurnosti razgovarat će Amerikanci, Rusi i Ukrajinci, dok će europski predstavnici pokušavati utjecati na pregovore izvan službenih sastanaka. Ukrajinu će, kako navodi Politico, predstavljati Rustem Umerov, šef kijevske obavještajne službe, uz visoke dužnosnike Kirila Budanova i Davida Arahamiju. Rusku delegaciju vodit će predsjednički savjetnik Vladimir Medinski, dok će američku stranu zastupati Jared Kushner i posebni izaslanik SAD-a Steve Witkoff.

Kako piše Politico, Europa strahuje da bi administracija Donalda Trumpa mogla pristati na ustupke Moskvi koji bi dugoročno ugrozili sigurnost kontinenta. Posebnu zabrinutost izazvale su izjave Trumpova zeta Jareda Kushnera, koji je najavio razgovore o novoj europskoj sigurnosnoj arhitekturi. Upravo taj izraz Moskva godinama koristi kada zahtijeva ograničavanje NATO-ove prisutnosti u istočnoj Europi i smanjivanje ukrajinskih vojnih kapaciteta. 

Europsku delegaciju čine utjecajni sigurnosni savjetnici, iskusni diplomati i ljudi iz najužeg kruga europskih čelnika.

Günter Sautter (Njemačka)

Sautter je savjetnik njemačkog kancelara Friedricha Merza za vanjsku i sigurnosnu politiku te iskusni karijerni diplomat koji je postao jedna od važnijih figura u europskim naporima da se okonča rat i da se Europi osigura mjesto za pregovaračkim stolom. Osim što predstavlja Njemačku u formatu E3, Sautter koordinira i takozvani "Berlinski format" - njemačku koaliciju koja okuplja Ukrajinu, zemlje E3 i druge europske države poput Italije, Poljske i skandinavskih zemalja, kao i NATO, EU te druge, uključujući Kanadu. Cilj je, prema Politicu, usmjeravati mirovne pregovore o Ukrajini i koordinirati podršku Kijevu. Na konferenciji za novinare s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim prošli tjedan, Merz je rekao kako Sautter "posvećuje značajan dio svoje radne snage diplomatskim naporima za okončanje ovog rata". Njegov je glavni kredo, piše Politico, da ne može biti rasprave o budućoj europskoj sigurnosnoj arhitekturi prije nego što Rusija pristane na prekid vatre.

Fabrizio Saggio (Italija)

Diplomatski savjetnik talijanske premijerke Giorgije Meloni također će prisustvovati razgovorima, potvrdio je Politicu jedan talijanski dužnosnik. Saggio, čije prezime na talijanskom znači "mudar", u talijanskim je medijima zaradio nadimak "Mister Wolf" - referencu na njegovu ulogu Melonine osobe od povjerenja za rješavanje najvažnijih međunarodnih problema. Meloni je prošlog tjedna upozorila predsjednika Europskog vijeća Antónija Costu na opasnost od podjela među europskim državama i zatražila jasnije predstavljanje Europe u pregovorima. Zatražila je da se na neformalnom sastanku čelnika EU-a u Dublinu ovog tjedna odluči "jednom zauvijek tko sjedi za pregovaračkim stolom u ime Europske unije i s kakvim mandatom". U istom je pismu napisala i: "Ne tražim mjesto za Italiju u ovom ili onom formatu". No ipak ga je dobila.

Geoffrey van Leeuwen (NATO)

Van Leeuwen je šef kabineta glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea. Karijerni diplomat koji je službovao od Kabula do Mumbaija, dugogodišnji je Rutteov suradnik koji je bio ministar trgovine i savjetnik za nacionalnu sigurnost dok je njegov šef bio nizozemski premijer. NATO formalno nema ulogu mirovnim pregovorima. No tamo gdje se razgovori dotiču pitanja Saveza - kretanje trupa, sigurnosna jamstva ili ukrajinski ulazak u NATO - van Leeuwenova uloga će biti važna. Njegova je zadaća prvenstveno "promatrati i izvještavati".

Jonathan Powell (Velika Britanija)

Očekuje se da će u ime Velike Britanije prisustvovati savjetnik za nacionalnu sigurnost Jonathan Powell. Bivši suradnik Tonyja Blaira, poznat po svojoj ulozi u mirovnom procesu u Sjevernoj Irskoj, vraćen je u vlast pod Keirom Starmerom. Prema Politicu, postao je jedna od najpouzdanijih londonskih poveznica s Washingtonom i ima posebno snažan odnos s Witkoffom. No njegov je položaj posljednjih mjeseci pod povećalom, uz navode da je na odlasku iz Downing Streeta.

Bjoern Seibert (Europska komisija)

Šef kabineta Ursule von der Leyen njezin je najpouzdaniji suradnik i jedna od najutjecajnijih figura u Bruxellesu. Seibert je središnji igrač u raspravama EU-a o Ukrajini, a njegova prisutnost u Abu Dhabiju stavlja ured von der Leyen u igru. Sudjelovao je i u ranijim krugovima pregovora, uključujući sastanke u Miamiju i Oslu s američkim izaslanikom Witkoffom, gdje se raspravljalo o sigurnosnim jamstvima, teritoriju i poslijeratnoj obnovi Ukrajine. Prema dužnosniku EU-a kojeg citira Politico, igrat će sličnu ulogu kao savjetnici za nacionalnu sigurnost zemalja E3. No Europljani će vjerojatno biti informirani odvojeno jer se Kremlj opetovano protivi njihovoj prisutnosti u prostoriji tijekom tripartitnih razgovora.

Anna-Maria Boura (Europsko vijeće)

Kao glavna savjetnica za vanjsku politiku predsjednika Europskog vijeća Antónija Coste, Boura će biti "oči" članica EU-a u Abu Dhabiju. Njezina prisutnost označava povratak Vijeća u pregovore o Ukrajini, nakon što je Costin ured izostao iz ranijih krugova u Miamiju i Oslu. 

Emmanuel Bonne (Francuska)

Kao glavni diplomatski savjetnik Emmanuela Macrona, Bonne je čovjek kojeg se šalje na ključna mjesta - poput Abu Dhabija ovog tjedna - kako bi pripremio teren za najvažnije geopolitičke inicijative francuskog predsjednika. Karijerni diplomat s više službi na Bliskom istoku, Macronovu se timu pridružio 2019. Prema Politicu, početkom 2025. navodno je bio na putu prema izlazu zbog spora s predsjednikovim šefom vojnog stožera, no Macron ga je uvjerio da ostane.

Putin ne želi Europljane za stolom

Moskva se protivi izravnom uključivanju europskih predstavnika u pregovore. Europske zemlje zato nastoje osigurati barem utjecaj na američke pregovarače i spriječiti da se iza njihovih leđa dogovori novi sigurnosni poredak. Prema pisanju Politica, format sastanaka mogao bi se mijenjati ovisno o napretku pregovora. Njemački dužnosnici smatraju da je sastanak u Abu Dhabiju tek početak procesa, a europski predstavnici nadaju se većoj ulozi u sljedećim rundama. Ključno pitanje pritom nije samo hoće li rat završiti nego i kakav bi mir mogao nastati. Rusija traži teritorijalne ustupke i promjene europskih sigurnosnih odnosa, dok Ukrajina i njezini europski saveznici inzistiraju na vjerodostojnim jamstvima protiv nove ruske agresije. Europa tako dolazi u Abu Dhabi s neobičnim zadatkom: pokušati utjecati na pregovore o vlastitoj budućnosti, iako zasad nema mjesto za stolom za kojim se donose najvažnije odluke.

*Uz pomoć AI