Seizmološke postaje u srijedu u 8:37 po lokalnom vremenu zabilježile su snažan signal u Himalaji, nedaleko od granice Nepala i kineskog Tibeta. Američki geološki zavod (USGS) isprva ga je evidentirao kao potres magnitude 4,4. Pojavila se pretpostavka da je upravo potres izazvao golemi odron. Dodatna analiza seizmičkih valova i satelitskih snimaka pokazala je nešto drugo. Potresa nije bilo. Urušavanje ledenjaka i golema lavina leda i stijena proizveli su vibracije toliko snažne da su ih seizmografi registrirali kao potres. USGS je događaj poslije procijenio kao seizmički ekvivalent magnitude 5,2, piše El Pais.

Satelitske snimke omogućile su znanstvenicima da rekonstruiraju početak katastrofe. Prema dosadašnjim analizama, od ledenjaka na približno 5200 metara nadmorske visine odvojila se golema masa leda. Prema riječima izvanrednog profesora Daniela Shugara, geomorfologa sa Sveučilišta u Calgaryju u Kanadi, početna satelitska analiza pokazala je da se komad leda od 0,2 četvorna kilometra zajedno sa stijenama urušio na dubinu oko 1,2 km, piše The Guardian. Satelitske snimke također su pokazale da se velika količina snijega otopila u 24 sata prije katastrofe.

- Neki ledenjaci u dolini jučer su bili prekriveni snijegom, a danas su uglavnom goli led. Drugim riječima, a još nisam vidio nikakve podatke meteorološke postaje, vjerojatno je bilo toplo - naveo je Shugar.

To, međutim, nije bio kraj nego početak katastrofalnog lanca. Lavina je udarila u područje rijeke Lhende, pritoke sustava Bhotekoshi i Trishuli, te povukla goleme količine sedimenta, kamenja i vode. Prema prvim analizama nepalskih stručnjaka, materijal je privremeno pregradio rijeku i stvorio svojevrsnu prirodnu branu. Iza nje se počela nakupljati voda. Kada je prepreka popustila, niz dolinu se sjurio nagli poplavni val. Meteorolozi su pritom naglasili jedan važan detalj: na području Rasuwa neposredno prije katastrofe nije bilo obilnih oborina koje bi mogle objasniti takvu bujicu.

ZASTRAŠUJUĆA NAJAVA Super El Niño dolazi, donosi poplave, požare i glad. Zašto će biti najjači ikad?

Razmjeri tog vala bili su ogromni. Međunarodni centar za integrirani razvoj planina (ICIMOD) objavio je da su vodostaji u sustavu Trishulija na pojedinim mjestima porasli čak devet metara u samo pola sata. Rijeka je sa sobom nosila ne samo vodu nego i blato, stijene, komade leda i ostatke građevina, stvarajući gustu i iznimno razornu masu koja ima mnogo veću snagu od obične poplave.
No odgovor na pitanje kako se ledenjak uopće može ovako urušiti još nije konačan. Znanstvenici tek trebaju detaljno analizirati temperaturu, stanje leda, geološku podlogu i eventualne pukotine prije urušavanja. Zbog toga zasad nije moguće tvrditi da je klimatska promjena izravno izazvala upravo ovu katastrofu. Za takav zaključak potrebna je posebna atribucijska analiza.

Širi trend, međutim, mnogo je jasniji. Himalajski ledenjaci ubrzano gube masu. ICIMOD je u ožujku ove godine objavio da su ledenjaci Hindu Kuša i Himalaje između 1990. i 2020. izgubili oko 12 posto površine i približno devet posto procijenjenih zaliha leda. Stopa gubitka leda nakon 2000. otprilike se udvostručila, a pojedini ledenjaci izgubili su tijekom posljednjih pola stoljeća desetke metara debljine. Posebno su osjetljivi mali ledenjaci, koji čine oko tri četvrtine ledenjaka toga područja.

Povlačenje ledenjaka mijenja čitav planinski krajolik. Na mjestima gdje se led povlači nastaju jezera, često zadržana samo morenama odnosno nakupinama kamenja, šljunka i sedimenta koje je ledenjak ostavio iza sebe. Za razliku od betonske brane, takva prirodna prepreka može biti nestabilna. Ako se u jezero odroni velika količina leda ili stijena, nastali val može preliti morenu, razoriti je i u nekoliko minuta osloboditi milijune prostornih metara vode.

Takve se katastrofe nazivaju GLOF (''glacial lake outburst flood'') odnosno naglo pražnjenje ledenjačkog jezera. Aktualna katastrofa na granici Nepala i Tibeta nije nužno klasičan GLOF jer se prema sadašnjim informacijama čini da je ključnu ulogu imao izravan kolaps ledenjaka, nakon kojeg je nastala privremena brana na rijeci. Mehanizam je ipak sličan: naglo oslobađanje goleme količine vode i materijala u strmoj dolini ostavlja stanovništvu vrlo malo vremena za bijeg.

Koliko je problem velik pokazuje istraživanje objavljeno 2023. u časopisu Nature Communications. Autori su izračunali da približno 15 milijuna ljudi u svijetu živi na područjima izloženima mogućim posljedicama naglog pražnjenja ledenjačkih jezera. Čak 9,3 milijuna nalazi se u visokoplaninskim dijelovima Azije, dok više od polovice ukupno ugroženih živi u samo četiri države; Indiji, Pakistanu, Kini i Peruu. Oko milijun stanovnika visokoplaninske Azije živi manje od deset kilometara nizvodno od ledenjačkog jezera, gdje vrijeme za upozorenje može biti iznimno kratko.

Druga studija u Nature Communicationsu pokazala je da je učestalost ovakvih poplava na području tzv. Trećeg pola odnosno Tibetske visoravni, Himalaje, Hindu Kuša i okolnih planinskih lanaca u značajnom porastu od 1980. godine. Posebno se ističu jugoistočni Tibet i upravo područje kinesko-nepalske granice. Potencijalno su ugrožene desetine tisuća zgrada, više od stotinu hidroelektrana, tisuće kilometara cesta i više od četiri tisuće mostova.

Nepal je vrlo slično upozorenje dobio prije samo dvije godine. U kolovozu 2024. poplava je razorila selo Thame u području Everesta. Naknadna istraživanja pokazala su da se radilo o kaskadnom događaju: prvo je popustilo jedno ledenjačko jezero, a njegov je val zatim izazvao pucanje prirodne brane drugoga. Oslobođeno je oko 600.000 prostornih metara vode, a poplavni val s početnim protokom većim od 800 prostornih metara u sekundi stigao je do sela za samo 22 do 32 minute. Posljedice su se osjećale više od 50 kilometara nizvodno.

Još dramatičniji primjer dogodio se u indijskoj saveznoj državi Sikkim u listopadu 2023. U jezero South Lhonak odronilo se oko 38 milijuna prostornih metara stijena i drugog materijala, uz približno sedam milijuna prostornih metara leda. Golema masa istisnula je vodu, valovi su oštetili morensku branu i pokrenuli katastrofalnu poplavu niz dolinu rijeke Teeste. Uništeni su mostovi i velika hidroelektrana, a pogođeni su deseci tisuća ljudi.

U veljači 2021. katastrofa u indijskom Uttarakhandu odnijela je više od 200 života. Lavina stijena i leda pokrenula je razorni val kroz dolinu rijeke Dhauliganga i uništila dvije hidroelektrane. U listopadu 2023. poplava povezana s ledenjačkim jezerom u Sikkimu odnijela je desetke, prema nekim kasnijim bilancama i više od stotinu života. Himalaja posljednjih godina bilježi čitav niz katastrofa u kojima se kombiniraju ekstremne oborine, nestabilne planinske padine, povlačenje ledenjaka i intenzivna gradnja infrastrukture u uskim riječnim dolinama.

Postoje i stariji primjeri izvan Himalaje. U Peruu je 1941. dio ledenjaka pao u jezero iznad grada Huaraza. Nastali val probio je prirodnu branu i golema bujica leda, vode i stijena stigla je do grada za samo petnaestak minuta. Poginulo je najmanje 1800 ljudi, dok neke procjene govore o nekoliko tisuća žrtava.

Katastrofa je u svibnju prošle godine pogodila i švicarski Blatten. Golema masa stijena s lica zemlje izbrisala je čitavo alpsko selo. No ondje je sustav praćenja pokazao svoju vrijednost: stručnjaci su uočili ubrzavanje nestabilne mase, stanovništvo je evakuirano prije glavnog urušavanja i izbjegnuta je katastrofa s velikim brojem žrtava.

Takvo rano upozoravanje problem je na Himalaji. Ledenjačka jezera i nestabilne padine često se nalaze na više od 5000 metara, u teško dostupnim područjima. Katastrofa se može razviti u nekoliko minuta, dok su naselja, ceste, hidroelektrane i turističke rute smještene neposredno uz riječne doline. Zbog toga satelitsko praćenje, senzori vodostaja, automatske meteorološke postaje i sustavi uzbunjivanja postaju jednako važni kao klasična zaštita od poplava. Prema zadnjim informacijama, još 1500 ljudi još se vodi kao nestalo na području Kine i Nepala, među njima velik broj stranaca. Na nepalskoj strani među nestalima su državljani brojnih zemalja. Voda je odnijela desetke mostova i približno 40 kilometara cesta, oštetila hidroelektrane i električnu infrastrukturu te izolirala brojna naselja. Operacije spašavanja otežavaju golemi nanosi blata i sedimenta, prekinute prometnice i nestanak električne energije. Nepalska vojska i policija mobilizirale su više od 5000 pripadnika, a pomoć stiže i iz inozemstva. Indija je poslala hitne zalihe, Ujedinjeni narodi pripremaju pomoć pogođenim zajednicama, a Južna Koreja najavila je slanje interventnog tima. Strah od posljedica proširio se i dalje nizvodno: u indijskoj saveznoj državi Bihar zbog upozorenja na poplave evakuirano je oko 5000 ljudi.

Opasnost pritom još nije potpuno prošla. Kineske vlasti u četvrtak su pojačale nadzor područja uzvodno od pogođenog dijela Tibeta jer je u blizini spoja rijeka Chhochen Khola i Purepu Tsangpo uočeno novo pregrađeno jezero. Ako bi prirodna brana popustila, mogao bi nastati novi poplavni val, zbog čega spasilačke ekipe istodobno tragaju za nestalima i prate mogućnost sekundarne katastrofe.