Na Bliskom istoku danas postoji ruska misterija. U Gazi vlada krhko primirje, čeka se ulazak snaga koje će razoružati Hamas. U Libanonu je vojni potencijal Hezbolaha ozbiljno oslabljen izraelskom ofenzivom prije godinu dana. Iranska nuklearna prijetnja također se smanjila nakon rata u lipnju, a Katar je, zasad, čini se odustao od daljnje pomoći džihadističkim organizacijama.

Samo je jedan kutak kaosa ostao potpuno nepromijenjen, piše Corriere della Sera. Ni pomorske operacije Sjedinjenih Država i Europljana, ni angloamerička bombardiranja, ni izraelski napadi kao da nisu ništa promijenili. Hutiji, milicije koje kontroliraju veći dio Jemena, i dalje blokiraju tranzitnu rutu od tjesnaca Bab el-Mandeb koji povezuje Sredozemno more i Sueski zaljev s Adenskim zaljevom, odatle Indijskim oceanom i Istočnom Azijom, gdje se proizvodi gotovo polovica svjetske proizvedene robe i nalaze se najbrže rastuća tržišta.

Rusija igra tihu, ali odlučujuću ulogu u ovoj blokadi, koja traje već dvije godine. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, do kraja 2023. godine, otprilike 80 brodova, uključujući trgovačke brodove i tankere za naftu, prolazilo je kroz Bab el-Mandeb svaki tjedan: to je bila glavna veza iz kineskih luka s Italijom, dva tjedna brža i jeftinija od plovidbe Afrikom do Gibraltara. Međutim, otkako su Huti počeli ispaljivati ​​rakete ili dronove na brodove s rtova Arapskog poluotoka, tranziti su pali s 80 na 30 tjedno i nikada se nisu oporavili. 

Prijetnja jemenskih gerilaca odoljela je milijardama dolara koje su zapadne vlade uložile u njezino uklanjanje. Prema nepotvrđenim, ali upornim glasinama, Hutiji traže mito od tvrtki kako bi izbjegli napad. Kako je to moguće? Dio objašnjenja leži u Rusiji, koja pomaže Hutijima.

Prema Reutersu, krajem rujna Moskva je, uz iransko posredovanje, razgovarala o slanju raketa Jahont (koje su vrlo učinkovite protiv brodova) jemenskim gerilcima. A krajem listopada, jemenski potpredsjednik Aidarus Al-Zubaidi bio je u Moskvi, gdje ga je ruska vlada primila na najvišoj razini. 

Gdje je u svemu tome interes Kremlja? Destabilizirati i oslabiti europska gospodarstva koliko god je to moguće, svakako (uključujući i Italiju). Ali i ojačati atraktivnost arktičke rute, pod svojom kontrolom, koja se otvara između Kine i Europe: za talijanske luke to bi bio poraz, navodi Corriere della Sera.