Ruski napadi na Kijev i druge ukrajinske gradove sve su intenzivniji. Cilj nije samo infrastruktura nego i moral stanovništva, no povijest pokazuje da masovno bombardiranje često ne dovodi do kapitulacije.

NOVA RUSKA TAKTIKA Ništa od proboja fronte: Putin mijenja strategiju i ima novi 'plan pobjede'

Može li se grad bombardiranjem natjerati na predaju? Mogu li rakete i dronovi uništiti ne samo zgrade i infrastrukturu nego i volju ljudi za otporom? Upravo tu britanski Telegraph povlači paralelu s Drugim svjetskim ratom. Vojni povjesničar Peter Caddick-Adams uspoređuje današnje ruske napade na Ukrajinu s njemačkim blitzkriegom protiv Velike Britanije. Kijev je posljednjih tjedana ponovno pod snažnim udarima, a među pogođenim objektima bili su zgrada Nacionalne akademije znanosti i povijesni kompleks Kijevsko-pečerske lavre. 

Hitler je pokušao isto s Londonom

Njemačka je 1940. vjerovala da će neprekidno bombardiranje slomiti britanski moral. Tijekom osam mjeseci njemačkog bombardiranja poginulo je više od 40.000 civila, oko milijun kuća bilo je uništeno ili oštećeno, a London je preživio 57 noći uzastopnih napada. Ali društvo nije kapituliralo. Telegraph podsjeća i na noć 29. prosinca 1940., kada su se tisuće ljudi borile s požarima širom Londona. Među njima je bio i zaposlenik Daily Telegrapha George Roxburgh, koji je usred bombardiranja pomagao spasiti zgradu novina. Pouka je bila jednostavna: bombardiranje može razoriti grad, ali ne mora slomiti stanovništvo.

Caddick-Adams napominje da Putin sada ponavlja potpuno istu pogrešku računajući da će iscrpljeni građani tražiti kraj rata. Logika Moskve oslanja se na neprospavane noći, eksplozije i stalnu nesigurnost oko opskrbe vodom, grijanjem i strujom.

Novinar Rajan Menon iz Guardiana potvrdio je takvo stanje tijekom svog boravka u Ukrajini, naglasivši da ruska vojska trenutno nema značajnijih pomaka na bojištu pa terorizira civile. Tijekom boravka u Mikolajivu je u jednoj noći izbrojao više od deset upozorenja na zračnu opasnost. U Kopilivu, zapadno od Kijeva, eksplozija ruskog drona potresla je restoran u kojem je večerao, a zgrada udaljena oko 500 metara je izgorjela. Prema podacima, samo u rujnu Rusija je lansirala više od tri tisuće dronova na ukrajinski teritorij, što je rast od gotovo 12 posto u odnosu na kolovoz. 

Bombardiranje često izazove suprotan efekt

Povijest, međutim, ne pokazuje da takva strategija pouzdano uspijeva. Britanci su od 1942. masovno bombardirali njemačke gradove nadajući se da će slomiti moral stanovništva i izazvati pobunu protiv režima. To se nije dogodilo. Ni rakete V-1 i V-2 nisu postale čudesno oružje koje bi promijenilo tijek rata. Sličan obrazac vidi se i danas. 

ŽELI IH SLOMITI Putinov zimski plan za Ukrajinu: Sprema im šest mjeseci mraka i hladnoće

No, najveći pritisak mogao bi doći tijekom zime. Ruski napadi sve više ciljaju energetiku, promet i komunalnu infrastrukturu, a cilj je ostaviti gradove bez struje, topline i vode. Stanovnici Kijeva već razmišljaju o rezervnim izvorima energije, privremenom odlasku iz grada i funkcioniranju tijekom dugotrajnih nestanaka struje.

​- To je hladni, teroristički izračun - rekao je ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj komentirajući napade na infrastrukturu.

Unatoč sve snažnijim udarima, ankete pokazuju da tri četvrtine Ukrajinaca i dalje odbija prepustiti svoj teritorij u zamjenu za mir, a povjerenje u bilo kakve dogovore s Kremljom ne postoji. Spremnost na trpljenje ne znači i spremnost na predaju.