Putin želi s Trumpom i Xijem odlučiti o Ukrajini. Zelenski nije pozvan!
Vladimir Putin predložio je Donaldu Trumpu i kineskom predsjedniku Xi Jinpingu sastanak na kojem bi razgovarali o završetku rata u Ukrajini, ali bez sudjelovanja ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Prema informacijama Wall Street Journala, Putinov je cilj iskoristiti poboljšanje odnosa s američkim predsjednikom kako bi postigao mirovni sporazum koji bi odgovarao ruskim interesima. Ideju je Putin iznio tijekom telefonskog razgovora s Trumpom 9. listopada, tvrdi bivši ruski obavještajni dužnosnik upoznat s razgovorima. Isti razgovor doveo je do dogovora o američkoj kupnji ruskog dizelskog goriva i omogućavanju njegove prodaje na svjetskom tržištu, što je dodatno približilo Washington i Moskvu.
Predloženi summit mogao bi se održati već sljedećeg mjeseca u kineskom Shenzhenu, gdje se 18. i 19. studenoga održava sastanak Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC). Ruski dužnosnici prenijeli su prijedlog Pekingu diplomatskim kanalima, a izvori upoznati s razgovorima tvrde da kineska strana načelno nema ništa protiv sastanka, pod uvjetom da na njega pristane Trump. No američki predsjednik zasad nije prihvatio Putinov prijedlog. Visoki američki dužnosnik rekao za WSJ da konačna odluka nije donesena, premda ne isključuje mogućnost Trumpova sudjelovanja. Američki predsjednik i dalje nastoji ostvariti jedno od svojih glavnih predizbornih obećanja - završiti rat u Ukrajini, što je prije povratka u Bijelu kuću tvrdio da može učiniti već prvog dana mandata.
Da se o mogućem sastanku doista razgovara, potvrdio je i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Prema njegovim riječima, još nema dogovora o samom održavanju susreta niti o dnevnom redu. Sve tri strane, međutim, priznaju da takva mogućnost postoji. Za Putina bi takav sastanak predstavljao značajan diplomatski uspjeh čak i kada ne bi odmah rezultirao mirovnim sporazumom. Ruski predsjednik godinama pokušava vratiti Moskvi status svjetske sile koja ravnopravno sa Sjedinjenim Državama i Kinom odlučuje o najvažnijim međunarodnim pitanjima. Upravo je zato posebno važan format koji predlaže. Za pregovaračkim stolom bili bi predsjednici triju vojno i gospodarski najutjecajnijih država svijeta, dok Ukrajina, o čijem bi se teritoriju i sigurnosti razgovaralo, ne bi imala predstavnika. Iz pregovora bi bile isključene i europske države, koje su među najvažnijim ukrajinskim političkim, financijskim i vojnim saveznicima.
Kako piše Wall Street Journal, Moskva upravo Europu smatra jednom od glavnih prepreka postizanju dogovora koji bi ruskoj strani omogućio ostvarivanje njezinih ratnih ciljeva. Ruski predsjednik zato pokušava pregovore premjestiti na razinu odnosa velikih sila, umjesto da se vode u formatu u kojem sudjeluju Kijev i europski saveznici. Putinova ideja nije ograničena samo na Ukrajinu. Bivši ruski obavještajni dužnosnik tvrdi da ruski predsjednik zamišlja sastanak kao svojevrsnu novu Jaltu, odnosno priliku da najveće svjetske sile razgovaraju o međusobnoj podjeli interesnih sfera.
Upravo je u Jalti, na poluotoku Krimu, u veljači 1945. održana jedna od najvažnijih konferencija u modernoj povijesti. Američki predsjednik Franklin D. Roosevelt, britanski premijer Winston Churchill i sovjetski vođa Josif Staljin razgovarali su o poslijeratnom uređenju Europe i budućnosti Njemačke. Odluke donesene na Jalti i kasniji odnosi među pobjedničkim silama postali su simbol podjele Europe tijekom Hladnog rata. Putin, prema procjenama izvora američkog lista, priželjkuje sličan diplomatski okvir u kojem bi Rusija bila priznata kao ravnopravna sila Sjedinjenim Državama i Kini. Riječ je, međutim, o vrlo ambicioznom planu za koji nema naznaka da ga Trump ili Xi prihvaćaju u takvom obliku. Čak i kada trojica predsjednika ne bi postigla konkretan sporazum, zajednička fotografija i prizor na kojem odlučuju o budućnosti Ukrajine imali bi veliku političku težinu. Takav bi format mogao izazvati zabrinutost i izvan Europe, osobito na Tajvanu. Ondje bi se mogao protumačiti kao presedan prema kojem velike sile mogu pregovarati o sudbini manjih država i teritorija bez njihova sudjelovanja. Kina smatra Tajvan dijelom svojeg teritorija i ne isključuje uporabu sile radi njegova preuzimanja.
Putinov prijedlog dolazi u trenutku u kojem su odnosi Washingtona i Moskve ponovno postali bliskiji, ponajprije zahvaljujući energetskim pitanjima. Trump se suočava s posljedicama visokih cijena goriva u Sjedinjenim Državama, koje su povezane s ratom protiv Irana i poremećajima u opskrbi naftom. Visoke cijene predstavljaju politički problem za republikance uoči američkih izbora za Kongres u studenome. Upravo u takvim okolnostima Trump je postigao dogovor s Putinom o kupnji ruskog dizelskog goriva. Istodobno je odgodio provedbu važnih sankcija protiv Rusije, predviđenih zakonom koji je prethodno potpisao. Odluke su izazvale nezadovoljstvo među dijelom američkih zastupnika, uključujući republikance koji smatraju da bi ublažavanje pritiska na Moskvu moglo oslabiti pregovaračku poziciju Ukrajine. Trumpova administracija tvrdi da pokušava smanjiti cijene goriva i zadržati Rusiju za pregovaračkim stolom. No energetski stručnjaci upozoravaju da količine ruskog dizela koje bi mogle stići na tržište nisu dovoljne da bitno promijene stanje izazvano ratom protiv Irana i poremećajima u Hormuškom tjesnacu.
Istodobno Trump pokazuje sve veće nezadovoljstvo Zelenskim. Američki predsjednik posljednjih je dana kritizirao ukrajinske napade na ruske rafinerije i naftna postrojenja, optužujući Kijev da takvim akcijama pridonosi rastu cijena goriva. Nakon ukrajinskog napada na naftni terminal u Sankt Peterburgu u nedjelju 18. listopada, Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social optužio Zelenskog da ne želi završetak rata. Čak je javno doveo u pitanje njegovu spremnost da ikada postigne mir. Trump je pritom objasnio da odgađa sankcije protiv Moskve jer ne želi otjerati Putina od pregovaračkog stola.
Za ruskog predsjednika takve okolnosti otvaraju mogućnost da Washington prihvati pregovarački format kakav Kijev i europski saveznici smatraju neprihvatljivim. Ukrajinski predsjednik posljednjih je dana sve otvorenije kritizirao američku politiku prema Rusiji. Na sastanku čelnika Europske unije u Bruxellesu 16. listopada Zelenski je upozorio da će dogovor o prodaji ruskog dizela omogućiti Moskvi nove prihode, koji bi mogli biti iskorišteni za nastavak rata. Upozorio je i da Rusija ne pokazuje stvarnu spremnost na mir, nego diplomatskim inicijativama pokušava ostvariti prednost dok nastavlja napade na ukrajinske gradove. Zelenski je od europskih saveznika istodobno zatražio dodatnih 70 milijardi eura pomoći za ukrajinsku obranu, financiranje državnih potreba i pripreme za još jednu ratnu zimu. Njegova zabrinutost nije ograničena samo na financijske odnose Washingtona i Moskve. Ukrajina i dalje u velikoj mjeri ovisi o američkoj obavještajnoj, satelitskoj i vojnoj pomoći, zbog čega svaka promjena politike Bijele kuće može imati izravne posljedice na bojištu.
Kako javlja Reuters, američki državni tajnik Marco Rubio je potvrdio da je bilo razgovora o mogućem sastanku Trumpa, Putina i Xija, ali je naglasio da odluka o održavanju summita još nije donesena. Rubio je rekao i da Washington želi završetak rata te upozorio na opasnost njegova širenja na susjedne zemlje.
Što Xi Jinping može dobiti od sastanka?
U Putinovim planovima kineski predsjednik ima posebnu ulogu. Susret trojice čelnika na kineskom teritoriju omogućio bi Xiju da Peking predstavi kao središte svjetske diplomacije i posrednika između Washingtona i Moskve. Yun Sun, direktorica programa za Kinu u američkom institutu Stimson Center, objašnjava da Peking želi biti prepoznat kao jedan od glavnih posrednika među velikim silama. No Kina istodobno ima ozbiljne razloge za oprez. Xi Jinping nastoji održavati bliske odnose s Putinom, ali ne želi ugroziti gospodarsku suradnju s Europskom unijom, koja je jedno od najvažnijih tržišta za kineske proizvode. Sudjelovanje na summitu tijekom kojeg bi se bez Ukrajine raspravljalo o njezinu teritoriju i sigurnosnim jamstvima moglo bi dodatno pogoršati odnose Pekinga i europskih prijestolnica. Kineski dužnosnici također ne žele da pitanje Ukrajine zasjeni sam summit APEC-a, koji bi trebao pokazati gospodarsku i diplomatsku važnost Kine u azijsko-pacifičkoj regiji. Zato je kineska reakcija zasad suzdržana: Peking prema dostupnim informacijama ne odbacuje mogućnost sastanka, ali nije ni službeno potvrdio sudjelovanje.