Paragvaj je zahvatila jedna od najvećih političkih i financijskih kriza u njegovoj novijoj povijesti. Predsjednik Santiago Peña podnio je ostavku nakon što je propast banke Ueno ostavila gotovo tri milijuna ljudi bez pristupa njihovu novcu. Međutim, parlament mu nije dopustio da jednostavno napusti dužnost. Zastupnici su jednoglasno podržali pokretanje postupka opoziva, a konačna odluka sada je na Senatu. Kriza je izbila početkom tjedna, kada je središnja banka Paragvaja intervenirala u poslovanje Ueno Banka zbog ozbiljnih problema s kapitalom i solventnošću. Banka je imala približno 2,9 milijuna klijenata u zemlji sa samo nešto više od šest milijuna stanovnika. Gotovo preko noći golemi broj građana izgubio je pristup štednji, plaćama i novcu potrebnom za svakodnevni život. Banka je istodobno upravljala s približno 850 milijuna dolara javnih sredstava, uključujući novac iz državnih institucija i mirovinskog sustava.

Kako je propala banka s tri milijuna klijenata?

Iza banke stajala je moćna poslovna grupacija Vázquez, a među međunarodnim ulagačima našla se i mađarska OTP banka. Ona je u prosincu 2025. uložila 30 milijuna dolara u U Holdings, financijsku grupaciju koja je kontrolirala Ueno. No ispod slike tehnološkog uspjeha počeli su se gomilati ozbiljni financijski problemi. Prema podacima iz istrage, banka je 29. listopada obavijestila središnju banku da ne može nadoknaditi približno 70 milijuna dolara iskorištenih iz obvezne pričuve. Bio je to znak da institucija koja je godinama privlačila nove klijente više nema dovoljno novca za uredno poslovanje. U utorak, 3. studenoga, uslijedio je potpuni slom. Klijenti koji su pokušali pristupiti računima preko mobilne aplikacije nailazili su na prazne zaslone. Kartice su prestale raditi, bankomati nisu isplaćivali novac, a digitalno bankarstvo bilo je blokirano. Središnja banka pokrenula je postupak gašenja banke nakon što su nadzornici otkrili da je njezin kapital pao ispod polovice zakonski propisanog minimuma. Gotovo preko noći milijuni ljudi izgubili su pristup svojem novcu. Kriza je pogodila i tisuće trgovina i poduzeća čije je poslovanje ovisilo o Uenovim karticama i platnim sustavima. Prema Associated Pressu, posljedice su zahvatile i približno 7000 radnih mjesta.

Istražitelji su u međuvremenu počeli otkrivati nepravilnosti koje su upućivale na to da se problemi nisu pojavili preko noći. Banka je već ranije bila pod povećalom zbog sumnji na prekomjerno kreditiranje tvrtki povezanih s vlastitom vlasničkom grupacijom. U lipnju je priznala kršenje ograničenja za kreditiranje povezanih osoba, a u rujnu je središnja banka pokrenula istragu. Još 9. listopada predsjednik Santiago Peña javno je uvjeravao građane da istraga ne znači zatvaranje banke. Manje od mjesec dana poslije ona je prestala normalno poslovati. Ueno Bank bila je jedna od najvećih poslovnih priča Paragvaja. Mala financijska institucija koja se oslanjala na digitalnu tehnologiju u samo nekoliko godina pretvorila se u bankarskog diva s gotovo tri milijuna klijenata. U zemlji s nešto više od šest milijuna stanovnika to je značilo da je njezine usluge koristio golemi dio odrasle populacije. Postala je najveći izdavatelj kreditnih kartica u Paragvaju, agresivno se reklamirala i sponzorirala sportske događaje i nogometne klubove. Njezin uspon bio je toliko brz da se činilo kako je riječ o početku nove ere paragvajskog bankarstva.

Državni milijuni i predsjednikovi poslovni partneri

No ono što je u početku izgledalo kao golemi financijski skandal ubrzo je preraslo u politički potres. Istražitelji i oporbeni političari počeli su postavljati pitanje kako je Ueno uspio tako brzo narasti i zašto je država upravo toj privatnoj banci povjerila toliku količinu javnog novca. Odgovor se dijelom krio u njezinim odnosima s političkim vrhom. Nakon dolaska Santiaga Peñe na predsjedničku dužnost 2023. godine, depoziti državnih institucija u Uenu počeli su ubrzano rasti. Do kraja lipnja 2026. dosegnuli su približno 869 milijuna dolara, što je predstavljalo oko 29 posto ukupnih depozita banke. Među institucijama koje su u nju polagale novac bio je i paragvajski Zavod za socijalno osiguranje IPS, koji upravlja sredstvima namijenjenima mirovinama i socijalnim naknadama.

Posebno je sporno što je IPS tijekom 2023. i 2024. ublažio vlastita pravila o ulaganjima, nakon čega je veći dio sredstava mogao završiti u privatnim bankama poput Uena. Druga kontroverza odnosila se na samog predsjednika. Peña je do ožujka 2025. bio poslovno povezan s Grupom Vázquez i imao udio u Ueno Holdingu, za koji tvrdi da ga je prodao. Banka, međutim, ističe da predsjednik nikada nije bio izravni dioničar same banke. I Peña i njezini predstavnici odbacuju optužbe o nezakonitom pogodovanju. Treća poveznica vodila je izravno do institucije koja je trebala nadzirati poslovanje banke. Peña je 2023. za guvernera paragvajske središnje banke imenovao Carlosa Carvalla, čovjeka koji je prethodno vodio Uenovu prethodnicu. Središnja banka tvrdi da se Carvallo izuzimao iz svih odluka povezanih s Uenom, ali njegov profesionalni odnos s bankom izazvao je sumnje u neovisnost financijskog nadzora. Kada je kriza eskalirala, predsjednik je zatražio njegovu ostavku, koju je Carvallo podnio 3. studenoga.

Nije propalo samo tržište, nego i povjerenje u državu

Slučaj Ueno otvorio je i pitanje kakav se gospodarski model godinama gradio u Paragvaju. Ta južnoamerička država predstavljala se stranim ulagačima kao privlačno odredište s niskim porezima, relativno jednostavnim poslovanjem i stabilnom valutom. No slom banke pokazao je koliko opasan može postati sustav u kojemu se financijski uspjeh privatnih institucija isprepliće s političkim vezama. Kritičari takav model nazivaju ortačkim kapitalizmom, odnosno sustavom u kojemu bliskost s političkom vlašću može biti važnija od kvalitete proizvoda, konkurentnosti i odgovornog poslovanja. U Uenovu slučaju upravo je golema količina javnog novca izazvala najteža pitanja. Ako je gotovo trećina bankovnih depozita dolazila od državnih institucija, njezini su direktori i ulagači mogli računati na to da vlasti neće lako dopustiti njezin slom. Takva očekivanja mogu potaknuti pretjerano preuzimanje rizika, pojavu koju ekonomisti nazivaju moralnim hazardom.

No to još ne dokazuje da je banka dobivala državne depozite nezakonito ili isključivo zahvaljujući političkim poznanstvima. Upravo su te okolnosti predmet istrage. Dodatni je problem što bankarski klijenti, za razliku od velikih institucionalnih ulagača, najčešće nemaju ni dovoljno znanja ni pristup informacijama potrebnima za procjenu stvarnog financijskog stanja banke. Zato bankovni nadzor mora funkcionirati neovisno o politici i poslovnim interesima. U slučaju Uena pravila o obveznim pričuvama i kreditiranju povezanih društava postojala su, ali su prema nalazima nadzornih tijela bila prekršena. Postavlja se zato pitanje nije li najveći problem bio nedostatak propisa, nego njihovo provođenje. Dok tužitelji istražuju odgovornost bankara i političara, država pokušava organizirati isplatu osiguranih depozita. Prema Associated Pressu, očekuje se da bi iz fonda za osiguranje depozita moglo biti u cijelosti obeštećeno oko 97 posto klijenata, premda isplate tek treba provesti. Za milijune Paragvajaca koji su danima pokušavali podići vlastiti novac, međutim, rasprave o ekonomskim modelima imaju vrlo konkretno značenje. Njihova je štednja bila zamrznuta, a država kojoj su povjerili nadzor nad bankama suočila se s optužbama da je njezin politički vrh bio previše blizak ljudima koje je trebao nadzirati.

Dok su se pred Kongresom okupljali prosvjednici tražeći povrat novca i odgovornost političara, Peña je jučer objavio video u kojemu je priopćio da podnosi ostavku. Poručio je da odlazi radi stabilnosti zemlje, društvenog mira i očuvanja demokratskih institucija. Građanima je uputio i ispriku.

- Želim se ispričati narodu ako sam u bilo kojem trenutku iznevjerio njegovo povjerenje. To nikada nije bila moja namjera - rekao je Peña.

Dodao je da mu je najvažnije osigurati povrat štednje građanima koji su ostali bez pristupa svojim računima. No ostavka nije zaustavila političku buru. Zastupnički dom sa 78 glasova za i nijednim protiv podržao je postupak opoziva. Za smjenu predsjednika potrebna je potpora 30 od ukupno 45 senatora. Dio zastupnika smatra da bi prihvaćanje ostavke Peñi omogućilo da zadrži pravo na doživotno senatorsko mjesto i pravnu zaštitu povezanu s tom funkcijom. Kaznena istraga o poslovanju banke već obuhvaća 27 osoba, a osam visokopozicioniranih bankovnih dužnosnika je uhićeno. Tužitelji istražuju moguće prijevare, nezakonito kreditiranje i zlouporabu javnih sredstava. Pokrenute su i istrage koje se odnose na postupanje samog predsjednika i drugih državnih dužnosnika. Peña odbacuje odgovornost i najavio je da će se pojaviti pred Senatom kako bi iznio obranu. Na društvenoj mreži X poručio je da se ne namjerava skrivati od institucija i da građani zaslužuju saznati istinu.

Prema Reutersu, središnja banka pokušava zaštititi depozite i organizirati prijenos računa u druge banke, dok vlasti uvjeravaju građane da kriza Una ne znači urušavanje cjelokupnog paragvajskog bankarskog sustava. Ipak, šteta je već golema. Za milijune građana koji ne mogu pristupiti vlastitoj štednji političko nadmetanje oko predsjednikove sudbine trenutačno je manje važno od pitanja kada će ponovno moći raspolagati svojim novcem.