Iako su novi pravilnik kojim će regulirati dopunski rad liječnika trebali donijeti do kraja srpnja, ništa od toga. Kako doznajemo od izvora iz Ministarstva zdravstva, pravilnik koji bi trebao regulirati pravila dvojnog rada liječnika u javnim bolnicama i privatnoj praksi tek će donijeti nakon godišnjih odmora, najranije krajem kolovoza ili u rujnu. Istodobno, Slovenija je prije nepuna dva mjeseca liječnicima novim zakonom zabranila dvojni rad. Istražili smo kako su regulirali dvojni rad liječnika u drugim državama, piše Martina Pauček Šljivak za Express.

U Italiji liječnici zaposleni u javnim bolnicama mogu raditi privatno kroz tzv. sustav intramoenia. Riječ je o “režimu privatne zdravstvene zaštite” (također poznate kao Attività Libero Professionale Intramoenia ili ALPI), a odnosi se na praksu u kojoj javni zdravstveni djelatnici, prvenstveno liječnici, pružaju privatne zdravstvene usluge unutar istih javnih ustanova (bolnica ili klinika) u kojima su zaposleni.

Pacijenti ove privatne usluge u javnoj bolnici plaćaju zasebno (a ne putem zdravstvenog osiguranja) i one su obično skuplje od usluga koje pružaju unutar redovnog radnog vremena. Isto tako mogu izabrati određenog liječnika koji pruža “intramoenia” usluge, a često je to liječnik koji ih je već liječio tijekom regularnog radnog vremena u bolnici, što je bilo pokriveno zdravstvenim osiguranjem. Takve su usluge česta pojava u Italiji, posebno u većim gradovima, a s obzirom na to da prema tom režimu koriste resurse javne bolnice, liječnici imaju obvezu dio prihoda prepustiti javnoj ustanovu. Iako može varirati ovisno o bolnici i konkretnom ugovoru, općenito se taj postotak kreće od 10 do 30.

Ako žele raditi izvan javnog sustava, odnosno ako žele imati vlastitu ordinaciju ili kliniku, moraju se odreći stalnog javnog zaposlenja, odnosno napustiti posao u bolnici.

U presudi Corte Constituzionale (objavljenoj 17. 9. 2024.) stoji kako je zabranjeno da zaposleni liječnici u javnim bolnicama obavljaju intramoenia usluge u akreditiranim privatnim klinikama. To je naveo Ustavni sud u presudi iz 2024. kojom je proglašen nelegitimnim članak regionalnog zakona Ligurije, a koji je dopuštao akreditiranim privatnim klinikama da zapošljavaju zdravstvene menadžere zaposlene u Nacionalnoj zdravstvenoj službi, iste one koji su se odlučili za režim “intramoenia” (poznat kao ALPI).

Svrha zabrane, navodi sud, jest osigurati maksimalnu učinkovitost i operativnu funkcionalnost javne zdravstvene službe, izbjegavajući negativne učinke zaposlenih liječnika koji istodobno rade u akreditiranim ustanovama, s rizikom potkopavanja pomoćne funkcije mreže javne zdravstvene zaštite koju obavljaju te ustanove.

Liječnici mogu raditi istodobno u javnom i privatnom sektoru. Neke izraelske bolnice dopuštaju liječnicima da rade privatno u okviru javne bolnice preko sustava SHARAP (Specijalizirana hospitalizacija i liječenje). Njega koriste neke od bolnica (primjerice Hadassah Hospitals, Shaarei Tzedek), ali ne sve javne zdravstvene ustanove.

Cijeli tekst Martine Pauček Šljivak o privatnoj praksi liječnika možete pročitati OVDJE.