Svi pričaju o Trećem svjetskom ratu. Švedska se za njega već priprema
Dok društvenim mrežama kruže šale i mračne prognoze o Trećem svjetskom ratu, jedna europska država mogućnost velikog sukoba shvaća krajnje ozbiljno. Švedska ulaže milijarde u vojsku, obnavlja skloništa, gomila zalihe hrane i lijekova te građanima objašnjava kako preživjeti bez struje, vode i interneta. Nakon više od dva stoljeća vojne nesvrstanosti, zemlja koja je nekada bila sinonim za neutralnost danas se priprema za najgori mogući scenarij. Rat u Ukrajini iz temelja je promijenio švedsko shvaćanje sigurnosti. Ruska invazija 2022. potaknula je Stockholm da prekine dugogodišnju politiku vojne nesvrstanosti i podnese zahtjev za članstvo u NATO-u. U ožujku 2024. Švedska je postala punopravna članica Saveza, a njezini strateški dokumenti danas Rusiju opisuju kao najveću prijetnju nacionalnoj sigurnosti do 2030. godine. Kako piše ukrajinski Kyiv Independent, Švedska ne pokušava predvidjeti kada bi mogao izbiti veliki europski rat. Umjesto toga, država sustavno priprema vojsku, institucije i stanovništvo za mogućnost da rat doista počne.
Milijarde za vojsku, skloništa i civilnu zaštitu
Švedska provodi najveće ulaganje u ukupnu obranu još od hladnog rata. Prema obrambenom planu za razdoblje od 2025. do 2030. godine, predviđeno je više od 170 milijardi švedskih kruna, odnosno približno 17,4 milijarde dolara dodatnih sredstava za vojnu obranu. Još 37,5 milijardi kruna, oko 3,8 milijardi dolara, namijenjeno je civilnoj obrani. No pripreme ne uključuju samo nabavu oružja i jačanje vojske. Stockholm ulaže u skladišta hrane i lijekova, skloništa, kibernetičku sigurnost, zaštitu energetske infrastrukture i komunikacijske sustave. Cilj je osigurati da bolnice, škole, lokalna uprava i ključne javne službe mogu nastaviti raditi čak i tijekom dugotrajnih napada.
Posebna pozornost posvećuje se sposobnosti društva da preživi bez osnovnih usluga. Švedske vlasti svjesne su da budući rat ne mora započeti tenkovima na granici. Mogao bi početi hakerskim napadom na električnu mrežu, prekidom komunikacija ili sabotažom infrastrukture. Koliko takvi napadi mogu biti ozbiljni pokazao je incident 2. studenoga, kada su hakeri napali sustave supermarketa u više europskih država i izazvali porast temperature u hladnjacima i zamrzivačima u desecima trgovina.
Svaka obitelj mora moći preživjeti tjedan dana
Švedske vlasti građanima su podijelile priručnik pod nazivom "Ako dođe do krize ili rata". U njemu se objašnjava kako postupiti tijekom zračnog napada, gdje pronaći sklonište, kako osigurati pitku vodu i kako se zaštititi od dezinformacija. Jedna od najvažnijih preporuka glasi: svako kućanstvo mora biti sposobno samostalno funkcionirati najmanje sedam dana. To znači osigurati dovoljno vode i hrane koja se može čuvati bez hladnjaka, potrebne lijekove, izvore svjetlosti, mogućnost slušanja radijskih obavijesti i sredstva za održavanje topline ako nestane električne energije. Priručnik obuhvaća i postupanje s kućnim ljubimcima, sigurnost na internetu te ponašanje tijekom dugotrajnih prekida opskrbe.
Švedska pritom sve više proučava iskustva Ukrajine, zemlje koja gotovo pet godina živi upravo u uvjetima za koje se Stockholm priprema. Nestanci struje, ruski napadi na elektrane, prekidi komunikacija, zračne uzbune i rad bolnica pod bombardiranjem za Ukrajince nisu teorijski scenariji nego svakodnevica. Autorica teksta za Kyiv Independent, ukrajinska novinarka Jelizaveta Nečiporuk, je tijekom listopadskog posjeta Švedskoj primijetila koliko ozbiljno tamošnje vlasti proučavaju ukrajinsko iskustvo. Ono što je u njezinoj zemlji postalo pitanje preživljavanja, u Švedskoj se pretvara u konkretne obrambene planove.
Ukrajinska veleposlanica u Švedskoj Svitlana Zališčuk potvrdila je da švedski obrambeni dužnosnici redovito surađuju s ukrajinskim kolegama i proučavaju njihove metode prilagodbe ratnim uvjetima. Stečena iskustva trebala bi se primjenjivati na operativnoj, taktičkoj i tehnološkoj razini švedske obrane.