Na panelu će raspravljati o najaktualnijim pitanjima današnjice: budućnosti demokracije u digitalnom dobu, utjecaju umjetne inteligencije na društvo te važnosti komunikacije i "istine" u svijetu u kojemu, moguće, ništa nije onakvo kakvim se čini. Marijana Grbeša Zenzerović na FPZG-u predaje više kolegija vezanih za medije i politički marketing, autorica je mnoštva znanstvenih radova iz područja političke komunikacije, političkog marketinga i medija. Suradnica je na mnogim međunarodnim projektima koji se bave političkom komunikacijom i populizmom.

Express: Što za vas predstavlja skori susret s Hararijem, razgovor koji ćete voditi, pretpostavljam da je riječ o velikom i itekako zanimljivom izazovu?

Apsolutno. Yuval Harari jedan je od najpoznatijih suvremenih intelektualaca ili 'popularnih filozofa', kako ga nazivaju. Naravno da je privilegij, ali i izazov, voditi razgovor s čovjekom koji je takva globalna zvijezda i, usto, apsolutni majstor naracije.

Express: Kako će njegov nastup u Lisinskom biti koncipiran? Što nam možete o tome otkriti?

Razgovor u Lisinskom dotaknut će teme koje Harari često obrađuje, poput tehnologije, komunikacije, nacionalnih mitova... Međutim, cilj je da ljudi koji dolaze vidjeti ga uživo dožive nešto novo, da čuju i vide Hararija kojeg ne vide na Instagramu ili ne čitaju u Nexusu. To je cilj razgovora. Svakako ćemo otvoriti i aktualna pitanja, poput rata u Gazi, ali i tema koje nas lokalno brinu, poput jačanja političkog ekstremizma. Mnogo je tema koje treba otvoriti, od budućnosti novinarstva do opstanka pisane riječi među mlađim generacijama. Hoće li newsfluenceri zamijeniti novinare? Što ćemo za deset godina ako djeca - odrasla na TikToku – izgube sposobnost procesiranja dužih tekstova i prestanu čitati knjige? Ostavit ćemo mnogo vremena za pitanja publike, tu nema nikakvih ograničenja. Organizatori gostovanja dobili su vrlo visoke organizacijske zahtjeve od Hararijeva tima, ali on sam ne postavlja baš nikakva ograničenja vezana za razgovor ili pitanja iz publike. To je sjajno.

Express: Tko je, odnosno što je, Harari danas? Kako ga najbolje opisati?

Harari je prije svega sjajan narator, majstor storytellinga koji komplicirane događaje i fenomene pojednostavljuje, povezuje i pojašnjava kroz inspirativne priče i slike. Recimo, Nexus počinje pričom iz crtića - iz Mikija Mausa - o čarobnjakovu šegrtu. Svi smo gledali taj Disneyev crtić, koji je inače inspiriran Goetheovom pjesmom. A Harari se dosjetio iskoristiti ga kao metaforu kojom opisuje opasnosti tehnologije, koja je moćna, a kojom ne znamo upravljati. Ili, Harari, recimo, kaže da je Donald Trump u nekim stavovima zapravo marksist. I sad vi stanete i kažete – što je sad ovo? Onda nastavite čitati i shvatite da taj njegov argument potpuno ima smisla.

Express: Koliko je, prema vašemu mišljenju, točno i pouzdano ono što nam u svojim knjigama i predavanjima poručuje? I shvaćamo li njegova upozorenja dovoljno ozbiljno? Potiče li nas na razmišljanje i, najvažnije, na djelovanje?

Upravo to je ključno kod Hararija. Dok ga sluša ili čita, čovjek sam sebi sto puta kaže: vidiš, nikad o tome nisam razmišljao na taj način! To je Hararijev talent – dati nam novu perspektivu ili usporedbu koja nas tjera da stvar pogledamo iz drugog ugla. Evo, dat ću vam još jedan primjer. U našem području poznata je teza profesorice Shoshane Zuboff o 'nadzornom kapitalizmu', koja kaže da smo mi - korisnici, građani - postali roba u kapitalističkoj nadzornoj mreži velikih platformi. A Harari onda kaže: 'OK, to je točno, ali idemo razmisliti kako svi mi, opremljeni kamerama, mikrofonima, spojeni na društvene mreže, pridonosimo u tom nadzoru'. I tu je Harari sjajan. On nudi pregršt takvih perspektiva s kojima se ne morate slagati, ali o kojima ćete razmisliti. Isto tako, važno je znati što čitamo kad čitamo Hararija. I mnogim znanstvenim knjigama koje imaju ambiciju dati širok pregled područja može se prigovoriti površnost. Za razliku od njih, kojima je znanstvenost prioritet, Harari nudi utemeljen ali popularan pregled aktualnih fenomena. Ne možete govoriti širokoj publici i inzistirati na znanstvenoj rigoroznosti.

Express: Tko bi, i zašto, trebao doći u Lisinski poslušati Hararija? Nemali je uspjeh bio dovesti ga u Hrvatsku.

Tko god može, treba doći poslušati Hararija. Hrvatska vrlo rijetko ima priliku ugostiti celebrity intelektualce ovog ranga. On je svjetska superzvijezda, osoba čije ideje inspiriraju svjetske lidere, i na tome što je uopće pristao doći u Hrvatsku – kapa dolje organizaciji. A njega ćemo pitati zašto je među svim ponudama odabrao Hrvatsku. Bit će zanimljivo čuti kako su donijeli tu odluku.

Express: Bi li politička elita trebala biti zainteresirana poslušati ga i zašto?

Oni bi trebali biti u prvim redovima. Zato što Harari govori o stvarima koje ključno determiniraju svijet u kojem živimo, od političkih procesa, poput radikalizacije, do tehnologije. AI je već debelo prisutan u životu naše djece, lektire i zadaće piše im ChatGPT, a mi nemamo medijsku pismenost u školama. Harari je sjajan sugovornik o toj temi. Zatim, naši političari kojima su migracije trn u oku mogu ga pitati zašto umjetnu inteligenciju smatra većim problemom od imigranata.

Express: Ističete da moderna tehnologija, uz mnogo dobroga, pridonosi i slabljenju demokracije, odnosno da danas u svijetu imamo više autokracija nego demokracija - prije 20 godina bilo je 50 posto autokracija, danas ih je više od 70 posto. To znači da je demokracija doista u problemu? Kako se to manifestira i kako će se tek manifestirati?

Jest, u problemu je. Tehnologija je, uz druge faktore, otvorila prostor za jačanje nedemokratskih ideja, populizma, iliberalizma, teorija urote i osnaživanje svakakvih radikalnih skupina. Isto tako, politička komunikacija potpuno se promijenila. Faktor zabave postao je neizbježan u izbornim kampanjama. Ali s druge strane, mlade generacije, pripadnici generacije Z i onih nakon nje, vrlo su samosvjesne. Vjerujem da oni mogu sačuvati demokraciju.

Express: Što od Hararija možemo naučiti mi u medijima?

Gledati naprijed. Hrvatsko novinarstvo kronično boluje od senzacionalizma i deprofesionalizacije. Nije to samo naš problem, ali mi smo sve prepustili tržištu, kojem je jedina strategija natjecanje s internetom, a tu utrku dugoročno ne možete dobiti. Odgovorna inovativnost – to bi bio put koji je u skladu s Hararijevim idejama.

Express: Hoće li se, i kako, mediji promijeniti u bliskoj budućnosti? Hoće li nas umjetna inteligencija, na koju Harari upozorava, promijeniti, i novinare zamijeniti?

Dva su ključna izazova koja vidim pred medijima - vratiti povjerenje javnosti i privući mladu publiku, kojoj su izvor vijesti influenceri a ne novinari. Doba halucinacije i informacijskoga kaosa u kojem živimo nova je prilika za profesionalno novinarstvo – u vremenu u kojem više ne znamo razliku između čovjeka i stroja, kad više ne možemo vjerovati ni vlastitim očima, ljudi će se možda ponovno okrenuti pouzdanim institucionalnim izvorima. Međutim, to se neće dogoditi samo od sebe. Država mora zaštititi novinarstvo kao društveno dobro, a mediji moraju postaju konstruktivniji i javni interes staviti ispred klika.