"Bih, zašto ne?", odgovorio je Krunoslav Capak kada su ga ovih dana pitali bi li osobno popio vodu iz gospićkog vodovoda.

Rečenica je kratka, gotovo nehajna, ali ima nešto vrlo capakovsko u sebi. Hrvatska je takve odgovore već slušala. Četiri godine tijekom pandemije Capak je objašnjavao građanima mogu li izaći iz kuće, trebaju li staviti masku, tko mora u samoizolaciju, koliko ljudi smije na svadbu, može li se na misu, kada će proraditi kafići i smije li se preko granice. U proljeće 2020. u Hrvatskoj se čak šalilo da se na pitanje kada ćemo ponovno normalno živjeti odgovara: "Kad Capak kaže".

Šest godina poslije epidemijskih konferencija ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ponovno je u središtu priče u kojoj građani od države traže najjednostavniji mogući odgovor - jesmo li sigurni? Ovaj put nije riječ o virusu nego o vodi.

USKOK-ovo vještačenje ilegalnog odlagališta u bivšem industrijskom kompleksu u Bilajskoj ulici 50 u Gospiću otkrilo je razmjere jednog od najvećih ekoloških skandala posljednjih godina. Na lokaciji je ostalo oko 37.000 tona otpada, od čega je približno 33.000 tona zakopano i prekriveno zemljom i šljunkom. U podzemnim vodama nizvodno od odlagališta pronađeni su PFAS spojevi, takozvane "vječne kemikalije". U jednom piezometru izmjereno ih je 200,5 nanograma po litri. Važno je pritom naglasiti: to nije uzorak vode iz javnog vodovoda, nego podzemna voda neposredno uz kontaminirano područje. I tu se ponovno pojavio Capak. Njegova poruka stanovnicima Like bila je nedvosmislena: voda iz javnih vodovoda zdravstveno je ispravna i trenutačno nema dokaza da je onečišćenje s odlagališta došlo do izvorišta pitke vode.

NASELJE ZA ELITU Kod Plitvica niče 'Ranč milijunaša'. Mještani: Za nas nema vode, za vile ima

Capak je 11. kolovoza rekao da HZJZ zajedno sa županijskim zavodom provodi pojačani monitoring te da se prati oko 150 parametara zdravstvene ispravnosti. Potvrdio je i ono što je zabrinulo javnost - PFAS je pronađen u podzemnoj vodi kraj odlagališta - ali objasnio da taj nalaz dokazuje prodor procjednih voda u podzemlje, ne i kontaminaciju javnog vodoopskrbnog sustava. Novi uzorci uzeti su na šest lokacija, a monitoring bi se trebao dodatno pojačati. Priča se zakomplicirala kada je iz Ličkih voda stigla informacija da je posljednja analiza na PFAS obavljena u ožujku. HZJZ je potom reagirao i ustvrdio da nije točno da se PFAS nije kontrolirao pet mjeseci. Prema Zavodu, voda iz zone opskrbe Mrđenovac analizirana je i 28. travnja, a svih 20 analiziranih PFAS spojeva bilo je ispod granice kvantifikacije.

Capak je pritom poručio da bi vodu iz Gospića i sam pio. Za nekog drugog liječnika ta bi rečenica možda prošla gotovo nezapaženo. Kod Capaka ona odmah priziva cijeli jedan period hrvatske novije povijesti. Jer malo je državnih dužnosnika i stručnjaka koji su u tako kratkom vremenu postali toliko poznati kao Krunoslav Capak. A postoji i neobična poveznica između današnje ličke priče i njegova stručnog života. Čovjek koji danas građanima objašnjava zašto je voda sigurna doktorirao je upravo na vodi. Njegov doktorski rad na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci iz 2012. nosio je naslov "Izloženost arsenu u vodi za piće i njegov utjecaj na zdravlje". Drugim riječima, ovo je jedno od područja kojima se Capak profesionalno bavi desetljećima.

Dečko iz Šestina koji je htio biti internist

Krunoslav Capak rođen je 1962. u Zagrebu, a odrastao je u Šestinama. U jednom je intervjuu ispričao da njegova obitelj ondje živi generacijama. Nakon osnovne škole nije odmah krenuo putem kojim bi se očekivalo od budućeg ravnatelja nacionalnog zavoda za javno zdravstvo. Upisao je zdravstvenu školu, sanitarno-laboratorijski smjer. Ideja je bila vrlo praktična: ako ne nastavi školovanje, imat će zanimanje s kojim se može zaposliti. Tek pred kraj srednje škole zaključio je da ga ozbiljno zanima medicina. Upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu i diplomirao 1988. godine. U HZJZ-u se zaposlio već sljedeće godine, nakon liječničkog staža. Većinu profesionalnog života tako je proveo unutar iste institucije koju danas vodi.

No njegov studentski život nije izgledao poput stereotipa o mladom liječniku. Capak se oženio još na četvrtoj godini fakulteta. Tada je dobio i najstariju kćer. Njegova supruga nije liječnica nego inženjerka zračnog prometa. Poslije su dobili još dvije kćeri. U vrijeme prvog pandemijskog lockdowna javnosti je otkrio ponešto i o obitelji. Ima tri kćeri; najstarija je tada živjela i radila u SAD-u, srednja s mužem i djetetom u drugoj kući u istom dvorištu, a najmlađa u svom stanu. Jedna od njegovih kćeri također je završila medicinu. Capak je u obiteljskoj kući živio sa suprugom i tada 88-godišnjom majkom, zbog čega je, govorio je, posebno pazio da virus ne donese kući.

Iz HZJZ-a ravno na prvu crtu

Prije epidemiologije imao je drukčiji plan. Htio je biti internist. Nakon staža nije uspio dobiti željenu specijalizaciju. Zaposlio se u Zavodu, isprva kao zamjena za kolegicu na rodiljnom dopustu i na međunarodnom projektu. A onda je počeo rat. U rujnu 1991. Capak odlazi u zagrebačku Borongajku, gdje sudjeluje u formiranju postrojbe pričuvne policije i Hrvatske vojske. U studenome odlazi na bojište. Prema vlastitom svjedočenju, radio je kao liječnik na prvoj liniji bojišnice, na više mjesta. Ondje ostaje sve dok mu tadašnji ravnatelj HZJZ-a Mate Ljubičić početkom 1992. nije ponudio specijalizaciju iz epidemiologije. S fronte se vratio u srpnju te godine.

Epidemiologija mu, dakle, nije bila mladenački san nego profesionalni put koji se otvorio gotovo slučajno. Poslije je sudjelovao i u drugim kriznim situacijama. Govorio je da je bio angažiran tijekom Oluje, zatim 1998. pri uspostavi normalnog zdravstvenog sustava u Vukovarsko-srijemskoj županiji, tijekom poplava te u vrijeme straha od bioterorizma antraksom. Za sudjelovanje u Domovinskom ratu i rad u zdravstvu dobio je više državnih odličja. Ali ništa ga nije pripremilo za ono što se dogodilo početkom 2020.

U 14 sati Hrvatska je čekala Capaka

Do veljače 2020. većina građana Hrvatske vjerojatno nije znala kako se zove ravnatelj HZJZ-a. Nekoliko tjedana poslije njegovo je lice bilo posvuda. Stožer civilne zaštite svakodnevno je održavao konferencije. Davor Božinović, Vili Beroš, Alemka Markotić i Krunoslav Capak postali su televizijski protagonisti pandemije. U prvom valu uživali su golemo povjerenje. Hrvatska je rano uvela restrikcije, broj zaraženih ostao je relativno nizak, a slike katastrofe iz Bergama davale su svakoj odluci Stožera dodatnu težinu. Capak je odjednom postao čovjek koji mora odgovoriti na pitanja o svemu. I upravo je u tom beskrajnom nizu odluka počela nastajati druga slika Capaka - ne samo stručnjaka nego i javne figure čije su se rečenice analizirale gotovo kao izjave premijera.

Procesija na Hvaru

Jedna od prvih velikih kontroverzi stigla je već početkom travnja 2020., u vrijeme kada je Hrvatska bila pod strogim ograničenjima kretanja. Na Hvaru se približavala tradicionalna procesija "Za križen", višestoljetni vjerski običaj u kojem procesije tijekom noći prolaze kroz šest mjesta središnjeg dijela otoka. Dok su ostali građani bili pozivani da ostanu kod kuće i izbjegavaju okupljanja, Stožer je dopustio održavanje procesije u strogo ograničenom obliku. Capak je to javno potvrdio.

Dozvoljeno je sudjelovanje najviše 15 ljudi u svakoj procesiji, uz epidemiološke mjere i nadzor policije i lokalnog stožera. Objašnjenje je bilo da tradicija stanovnicima otoka iznimno mnogo znači. Formalno, procesija nije održana kao ranijih godina. Broj ljudi drastično je smanjen. Politički i komunikacijski, međutim, šteta je već bila učinjena. Građanima kojima je bilo zabranjeno normalno otići prijateljima ili rodbini trebalo je objasniti zašto jedna vjerska tradicija može dobiti iznimku. Dodatno je cijela priča dobila politički ton jer su premijer Andrej Plenković i tadašnji ministar zdravstva Vili Beroš obiteljski vezani uz Hvar. Nije dokazana nikakva politička intervencija zbog toga, ali pitanje jednakih kriterija više se nije moglo izbjeći. Bio je to jedan od prvih trenutaka kada se počelo govoriti da Stožer možda nije samo struka.

Članstvo u HDZ-u? "To je privatna stvar"

Nedugo nakon Hvara novinari su otvorili pitanje Capakova članstva u HDZ-u. On o tome isprva nije želio govoriti. Na izravno pitanje odgovarao je da je to njegova privatna stvar, naglašavajući da nije politički dužnosnik i da nema političkih ambicija. Problem je bio u tome što je istog dana tadašnji šef HDZ-ova saborskog kluba Branko Bačić javno rekao da je Capak, prema njegovim saznanjima, član HDZ-a - i da je na to ponosan. Za dio javnosti to je bio važan trenutak.

Nitko nije osporavao da epidemiolog može biti član političke stranke. Ali u situaciji u kojoj je Stožer donosio odluke koje su privremeno ograničavale prava milijuna ljudi, pitanje političke neovisnosti njegovih vodećih članova postalo je neizbježno. Capak je tada iz stručnjaka počeo prelaziti u zonu političke odgovornosti, htio to ili ne.

U samoizolaciji se ne smije van, osim možda na izbore

U svibnju 2020. stigla je još jedna rečenica koja je izazvala nevjericu. Na pitanje kako bi mogli izgledati parlamentarni izbori u vrijeme epidemije, Capak je rekao da ne vidi problem da osobe koje su u samoizolaciji odu glasati ako nose masku. Bio je to ozbiljan komunikacijski problem jer su dotad građani učili da samoizolacija znači upravo ono što joj ime kaže - ostanak kod kuće. Kršenje mjere moglo je rezultirati kaznama.

Capakovo razmišljanje nije tada bilo konačna izborna procedura, ali je javnosti zazvučalo kao da se epidemiološko pravilo odjednom može rastegnuti kada se pojavi politička potreba. Već sljedećeg dana, kada su ga novinari ponovno pokušali pitati o tome, Davor Božinović preuzeo je odgovor.

Zagrljaj na konferenciji, pa samoizolacija

U lipnju iste godine dogodila se epizoda kao stvorena za društvene mreže. Čovjek koji je mjesecima građanima objašnjavao važnost fizičke distance snimljen je na znanstvenom skupu kako pozira zagrljen s drugim sudionicima. Sama osoba s kojom je bio fotografiran nije bila zaražena. Međutim, na istom skupu bila je osoba kod koje je naknadno potvrđen koronavirus, zbog čega je Capak zajedno s još nekoliko zdravstvenih dužnosnika završio u samoizolaciji. Njegov test bio je negativan. HZJZ je objašnjavao da fotografirani zagrljaji nisu bili epidemiološki kontakt zbog kojeg mu je određena izolacija. Činjenično - točno, ali za internetsku publiku - nebitno. Fotografija čovjeka koji propisuje distancu dok grli ljude bila je savršen pandemijski meme.

Đoković, Plenković i dvije-tri minute kontakta

Samo nekoliko dana poslije iz Zadra je stigao Adria Tour. Novak Đoković bio je pozitivan na koronavirus, a prethodno se susreo s Andrejem Plenkovićem. Premijer se s tenisačem pozdravio i razgovarao s njim. Je li trebao u samoizolaciju? Capak je objasnio da nije. Kontakt je, prema obrazloženju, trajao dvije do tri minute i nije odgovarao definiciji bliskog kontakta koja je zahtijevala dulji boravak u zatvorenom prostoru. Pozdrav šakom također se nije smatrao epidemiološki značajnim kontaktom. Dio javnosti zaključio je da za premijera pravila nisu ista kao za ostale.

Onda je došao Dario Hrebak

Možda najveća politička kontroverza vezana uz Capaka dogodila se u srpnju 2020. Bjelovarskom gradonačelniku i saborskom zastupniku Dariju Hrebaku bila je određena samoizolacija nakon kontakta sa zaraženom osobom. Hrebak se na vlastiti trošak testirao i bio negativan te je od HZJZ-a zatražio epidemiološko mišljenje. Capak ga je osobno napisao.

U mišljenju je navedeno da Hrebak, uz negativan nalaz i pridržavanje određenih mjera, u sljedećih 36 do 48 sati ne bi trebao biti zarazan. Hrebak je potom otišao u Sabor i glasao za novu Plenkovićevu Vladu, koja je dobila upravo potrebnih 76 glasova. Capak je poslije branio svoju odluku tvrdeći da mu nije rekao da ode u Sabor, nego mu je samo dao stručno epidemiološko mišljenje na temelju dostupnih činjenica.

Ali slučaj je izazvao bijes dijela liječnika i oporbe. Hrvatska udruga bolničkih liječnika upozorila je na pitanje jednakog tretmana svih građana, a GLAS je tražio Capakovu ostavku. Od tog trenutka bilo je gotovo nemoguće potpuno odvojiti Capaka epidemiologa od Capaka kao dijela političkog sustava koji donosi odluke.

Nedjeljom se nije smjelo u trgovinu

Još jedna odluka iz tog vremena danas zvuči gotovo nestvarno. Tijekom prvog popuštanja lockdowna Stožer je zabranio rad trgovina nedjeljom. Capak je objašnjavao da se radno vrijeme trgovina tijekom ostalih dana produljilo, pa se smanjenjem mobilnosti nedjeljom pokušava kompenzirati povećano kretanje građana. Ideja je bila da se obitelji ne okupljaju u trgovinama baš na dan kada većina ne radi. Mjera je odmah izazvala sumnje da se epidemiologija koristi za provođenje političke ideje o neradnoj nedjelji. Capak je to odbacivao. Zabrana je nakon otprilike mjesec dana ukinuta.

Sjeo na cjepivo

Ako bi trebalo izabrati jednu fotografiju po kojoj građani pamte Capaka iz pandemije, teško bi bilo nadmašiti jutro 26. prosinca 2020. U Hrvatsku je oko 6 sati stigla prva pošiljka Pfizerova cjepiva protiv covida-19. Bio je to trenutak koji se čekao mjesecima. Počinjala je kampanja cijepljenja, a cjepiva su u to vrijeme bila možda najdragocjeniji medicinski proizvod na svijetu. HZJZ je objavio fotografije dočeka. Na jednoj od njih Krunoslav Capak - sjedi na kutiji u kojoj je stiglo cjepivo.

Društvene mreže eksplodirale su. Fotografija je ubrzo uklonjena sa stranice HZJZ-a. Capakova pomoćnica Marija Bubaš objasnila je da je kutija bila prazna i da nitko nije sjedio na samom cjepivu. Capak se potom osobno ispričao. Objasnio je da su doze već bile izvađene i pravilno pohranjene, a da je sjeo na praznu transportnu kutiju i pokazao prema etiketi, oduševljen činjenicom da je cjepivo konačno stiglo.

Fotografija ipak više nije mogla biti vraćena u bocu, baš kao ni pandemija. Postala je simbol. Ne zato što je Capak ugrozio cjepivo - kutija je doista bila prazna - nego zato što je kadar izgledao nevjerojatno. U državi u kojoj se mjesecima govorilo o hladnom lancu, temperaturama skladištenja i dragocjenosti svake doze, glavni čovjek javnog zdravstva fotografirao se sjedeći na ambalaži cjepiva. Bio je to savršeni spoj bezazlene situacije i katastrofalnog PR-a.

Pandemija je prošla, Capak nije

Kad su nestale maske, covid-potvrde i svakodnevne konferencije Stožera, Capak je gotovo preko noći nestao iz svakodnevnog života građana. Ali nije otišao iz HZJZ-a. I dalje je ravnatelj. U međuvremenu je nastavio raditi na javnozdravstvenim programima, preventivnim pregledima i zdravstvenoj ekologiji, daleko od intenziteta medijske pozornosti kakvu je imao 2020. i 2021.

Sve do sada. Odjednom su se vratila pitanja o otrovima, podzemnim vodama, javnom zdravlju i tome može li se vjerovati državnim institucijama. A pred kamere se ponovno vratio Krunoslav Capak. I ponovno se sve svodi na povjerenje. Vještačenje pokazuje ozbiljno onečišćenje na samom odlagalištu i prodor PFAS-a u podzemnu vodu uz njega. Istodobno, dosadašnje analize javnog vodovoda, prema HZJZ-u, ne pokazuju da su ti spojevi stigli u vodu koju stanovnici piju. To su dvije tvrdnje koje mogu istodobno biti točne.