Malotko u hrvatskoj katoličkoj crkvi ima tu snagu da otvoreno kaže što misli o ceremoniji klečanja svake prve subote u mjesecu koja vrišti sa svih naslovnica i traje to od prosinca 2022. Problem je naravno puno dublji od pukog klečanja i Mate Uzinić, riječki nadbiskup, jedan je od rijetkih službujućih u katoličkoj crkvi koji se o tome usudi progovoriti. Dapače, učinio je to s oltara, predvodeći misu u Mošćeničkoj Dragi povodom blagdana sv. Marine, 20. srpnja. U središnjem dijelu propovjedi govorio je o mjestu i ulozi žene u Crkvi.  

"Odnos prema ženama u Crkvi, nekada i danas, često nije na onoj razini na kojoj bi trebao biti", rekao je Uzinić, prenosi IKA. 

Uzinić je pritom spomenuo i tzv. "mušku krunicu" na kojoj se moli za muškarce da postanu duhovni autoriteti u obitelji koji će prenositi katoličku vjeru, za život u predbračnoj čistoći i za čednost u odijevanju, gdje se najčešće misli na žene, te se, kaže, može stvoriti zaključak da taj pokret u sebi ima intenciju da se ženama i muškarcima u Crkvi i društvu dadu tradicionalne uloge koje su imali i prije - da žena bude oko stola, a muškarac za stolom.

"Ako se to razumije tako, a može se razumjeti, jer postoje određeni elementi, onda se razumije i zašto se u javnosti stvara dosta veliki otpor na takva nastojanja jer se to smatra nešto čime se želi ugroziti sekularnost i pluralnost društva i zapravo mogu se ugroziti neka ženska prava i postignuća koja su dostignuta u našem vremenu", rekao je nadbiskup Uzinić, objavila je IKA u utorak.

Naglasio je i da se u pastoralnim nastojanjima ne trena više truditi samo oko povratka muškaraca u Crkvu, nego i oko mjesta i uloge žena u Crkvi. "To je ono oko čega bismo trebali više nastojati i tražiti neke odgovore na određenu diskriminaciju, osobito kada je riječ o nekim upravnim i mjestima gdje se odlučuje", dodao je.

Kao pozitivan primjer naveo je pomake koje je napravio papa Franjo uključujući žene u službe koje su povezane uz odlučivanje.

Ocijenio je spornim da su žene danas u Crkvi i obitelji "oko stola", a ne "za stolom". "Ono što je sporno u današnjoj Crkvi, ali i u našim obiteljima u kojima su žene još uvijek često ‘oko stola’, a nažalost su često i žrtve različitih oblika nasilja, je doista ono mjesto koje žena treba imati", poručio je Uzinić.

Nije prvi put da Uzinić diže glas protiv konzervativaca među hrvatskim katolicima. I nije prvi put da čini ispravnu stvar što mnogima na Kaptolu ne odgovara pa ga, kako je za Express pisao teolog Dalibor Milas, nazivaju crvenim biskupom". Zovu ga 'Crveni biskup'. Za neke je superman s kolarom, a što ako je on samo normalan?, pisao je Milas za Express u prosincu 2022. Kad je 2018. don Josip Mužić napisao je na društvenim mrežama da bi oni koji se izjašnjavaju kao kršćani, a glasali su za Istanbulsku konvenciju, trebali znati da više nemaju pravo na pričešćivanje na svetoj misi, dodavši da takvi više nemaju pravo na primanje Božje milosti i to tako dugo "... dok se ne pokaju u javno opozovu svoj sramotni čin" i da su "svećenicima takvima dužni po savjesti uskratiti pričest", reagirao je opet Uzinić, tada dubrovački biskup, prije negoli su ga preselili u Rijeku.

"Uz napomenu da bi se neki nakon svega što su javno rekli, i 'za' i 'protiv', sami trebali upitati pripadaju li još uvijek Crkvi, sa spomenutim mišljenjem se ne slažem. Ono nije u duhu evanđelja. Poslanje nam nije tjerati ljude iz Crkve, nego im pomagati da se u nju vrate", napisao je Uzinić.

Pritom je važno da Uzinić u moralnim pogledima slovi za konzervativca, koji je znao podržati pojedine akcije "U ime obitelji", slične stvari. Samo, kad je o Uziniću riječ, riječ je o čovjeku koji je bio među prvima, možda i jedini biskup koji je pozvao vjernike da ne napadaju ljude u Povorci ponosa u Splitu, da time pokažu da "ostaju vjerni svojim kršćanskim korijenima", bez obzira koliko se slažu ili ne s LGBT-aktivistima, pisao je tad Express. 

"To je čovjek koji je zapravo jedini osudio šaranje ustaških grafita po pravoslavnoj crkvi, koji je u dijalogu sa svojim pravoslavnim kolegom zahumsko-hercegovačkim, Grigorijem, postigao to da Grigorije na zajedničkom molitvenom skupu zamoli oprost od Dubrovčana zbog svih zala koja su im u ratu prouzročili oni koji se smatraju pravoslavnim vjernicima. A onda je Uzinić suočavanje s prošlošću nastavio i sa "svoje" strane, zatražio je oprost od pravoslavnih vjernika za sve ono loše što su im učinili katolici, što se odnosilo na pokolje nad civilima nakon akcije "Oluja", piše Express u  travnju 2018. 

U Hrvatskoj, kad su prava migranata i gay populacije u pitanju, vrlo rijetko čut će se riječ domaćih biskupa, a pogotovo ona zaštitnička koja bi puno značila, s obzirom na ugled kojeg svećenici uživaju u lokalnim sredinama. Opet Uzinić. 

- Katekizam kaže da su »homoseksualni čini u sebi neuredni«, no ne može se odnos dviju homoseksualnih osoba svesti samo na seksualni čin među njima. Homoseksualni parovi se poput heteroseksualnih vole i međusobno pomažu. Zar se to ne može blagoslivljati? - rekao je "crveni biskup" u studenom prošle godine, u emisiji "Susret u dijalogu" Hrvatskog radija.

-  Uostalom, i kad blagoslivljamo heteroseksualne osobe koje ne žive u sakramentalnom braku, ne želimo i ne možemo blagosloviti heteroseksualne spolne čine među njima, nego njihovu ljubav, brigu jednog o drugome i, eventualno, o njihovoj djeci, te sve dobro u njihovom odnosu. (...) Mislim da je jedan od naših katoličkih problema to što samo načelno prihvaćamo sekularno društvo - kaže Uzinić. 

U vrijeme velikog izbjegličkog vala u Europu, tada biskup Uzinić, kojeg se smatralo čovjekom Pape Franje, hrabro je izrekao stav koji je mnoge šokirao: “Ne smije se postavljati pitanje treba li primiti izbjeglice, nego treba postavljati pitanje samo kako ih primiti”. 

Biskup je - to je način na koji on razmišlja - rekao kako se trebamo prisjetiti da smo “i sami bili izbjeglice i da su nas drugi primili”. 

A onda je dodao i nešto što se ni političari ne usuđuju naglas izreći: “Demografska slika Europe ne može se popraviti ni jednom pronatalitetnom politikom. Europa, pa i Hrvatska, morat će se osloniti i na imigracijsku politiku. Europa zbog poprilično niske stope rađanja ima sve više starijeg stanovništva, u što se sve više uključuje i naša domovina, pa postoji potreba njihova dolaska", rekao je Uzinić.

Potreba dolaska? Čak su i naši državnici najavljivali postavljanje žice i gradnju ograde. No biskup se postavio točno kako nalaže poslanica Galaćanima:

“Nema tu više ni Židova ni Grka, nema više ni roba ni slobodnjaka, nema više ni muškoga roda ni ženskoga, svi su braća, čak ne nužno u istoj vjeri", pisao je Express 2016. godine. 

Mate Uzinić se nažalost našao u centru skandala kad je preuzeo dužnost u Rijeci, ni kriv ni dužan. "Riječki nadbiskup Mate Uzinić je slučajeve seksualnog zlostavljanja dječaka, koje je svećenik i teolog Milan Špehar priznao prvo 2016. pa dodatno 2018., prijavio Županijskom državnom odvjetništvu u veljači 2021. godine. Kako je kazao, odmah je u studenom 2020., kad je imenovan riječkim nadbiskuspkim koadjuturom, bio uponat s tim mučnim slučajevima, tražio je dodatne informacije te ih prijavio ŽDO-u u Rijeci", pisala su 24sata. 

Svećenik je 2016. optužen da je 1992. godine seksualno zlostavljao maloljetnika, krivnju je odmah po otvaranju istrage priznao, te je razriješen svih crkvenih službi, uključujući i predavanja na fakultetu. Špehar je ujedno i bivši rektor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Rijeci. Dvije godine kasnije se javljaju nove optužbe protiv njega, ponovno otvara crkvena istraga te optuženi priznaje da je krajem 80-tih i početkom 90-tih bilo više slučajeva - 13 dječaka od šest do 13 godina. Svećenik se tad osobno prijavio policiji za bludne radnje prema djeci i maloljetnicima, pri čemu je kvalifikacija zlodjela koja je priznao tijekom crkvenog procesa bila teža od one koju je naveo u svojoj prijavi policiji.

Mate Uzinić je u biskupiji našao fascikl sa iskazima o Špeharovim mučnim zlostavljanjima, na njemu je pisalo: 'Za državne organe ako budu tražili'. Nažalost, njegovi prethodnici nisu imali hrabrosti učiniti ono što i Uzinić - prijaviti zločin.