Dodjela Nobelove nagrade za mir južnoafričkoj pravnici Navi Pillay izazvala je oštre političke reakcije. Wall Street Journal tvrdi da je Nobelov odbor nagradio osobu koja je godinama sustavno napadala Izrael i zloupotrebljavala međunarodno pravo, dok njezini zagovornici ističu desetljeća borbe protiv apartheida, ratnih zločina i genocida.
Nobelova nagrada za mir, koja bi trebala simbolizirati pomirenje među narodima, ove je godine izazvala novu međunarodnu polemiku. Norveški Nobelov odbor u petak, 9. listopada, odlučio je prestižno priznanje dodijeliti 85-godišnjoj južnoafričkoj pravnici Navanethem Navi Pillay, bivšoj visokoj povjerenici Ujedinjenih naroda za ljudska prava i sutkinji međunarodnih sudova. No njezin izbor nije svugdje dočekan s odobravanjem. Posebno žestoko reagirao je američki Wall Street Journal, koji je u uredničkom komentaru objavljenom pod naslovom "Nobelova nagrada za mržnju prema Izraelu” doveo u pitanje njezinu podobnost za najpoznatije svjetsko mirovno priznanje. Američki list smatra da njezin rad, osobito u odnosu prema Izraelu i ratu u Gazi, ne zaslužuje takvu počast. 

VAŽAN ČOVJEK Tko će biti novi reisul-ulema u BiH? On je vjerski vođa muslimana u Bosni

Redakcijski odbor Wall Street Journala pritom nije birao riječi. Već na početku komentara iznosi ocjenu da je teško zamisliti manje dostojnu dobitnicu Nobelove nagrade za mir. Autori tvrde da je njezinu karijeru obilježilo neprijateljstvo prema Izraelu i Židovima koji ga podržavaju. To je iznimno teška optužba, koju američki list iznosi kao vlastiti politički sud, a ne kao utvrđenu činjenicu. "Posljednje što će nagrada Navi Pillay učiniti jest unaprijediti mir”, poručuje Wall Street Journal u podnaslovu komentara. 

Tko je Navi Pillay?

Navi Pillay rođena je u Južnoafričkoj Republici, a pravničku karijeru započela je u vrijeme kada je zemljom vladao sustav rasne segregacije. Kao odvjetnica borila se za prava žrtava apartheida, među ostalim i Nelsona Mandele te drugih političkih zatvorenika. Postala je prva žena druge boje kože imenovana na Visoki sud Južnoafričke Republike, a poslije je radila na međunarodnim sudovima koji su procesuirali najteže zločine počinjene tijekom ratova i genocida. Bila je sutkinja Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu, potom Međunarodnog kaznenog suda, a od 2008. do 2014. obnašala je dužnost visoke povjerenice UN-a za ljudska prava.
Upravo taj dio njezine biografije Nobelov odbor smatra ključnim za dodjelu nagrade. Posebno je istaknut njezin doprinos međunarodnom kaznenom pravu, uključujući povijesnu sudsku praksu kojom je seksualno nasilje tijekom oružanih sukoba prepoznato kao mogući sastavni dio genocida. Njezini zagovornici smatraju da je riječ o pravnici koja je desetljećima nastojala osigurati da politički i vojni moćnici odgovaraju za zločine, bez obzira na svoj položaj.

Međutim, Wall Street Journal u uredničkom komentaru takvoj ocjeni suprotstavlja bitno drukčije tumačenje. List priznaje njezinu ranu borbu protiv apartheida, ali tvrdi da je nakon sloma tog sustava velik dio profesionalne karijere posvetila napadima na židovsku državu. Prema tom uredničkom komentaru, posebno je problematična njezina uloga u međunarodnim institucijama i korištenje pravne kvalifikacije genocida u odnosu na izraelske vojne operacije. WSJ smatra da je Pillay međunarodno pravo pretvorila u sredstvo političkog obračuna s Izraelom, umjesto da ga primjenjuje nepristrano. 

Izvješće o genocidu u Gazi kao središte sukoba

Najveći razlog kontroverze nalazi se u izvješću neovisne istražne komisije UN-a kojom je predsjedala Pillay. Komisija je u rujnu 2025. zaključila da je Izrael počinio genocid nad Palestincima u Pojasu Gaze, pozivajući se na razmjere ubijanja i razaranja, prisilno raseljavanje, ograničavanje humanitarne pomoći i izjave pojedinih izraelskih dužnosnika. Izrael je te zaključke odlučno odbacio, tvrdeći da njegova vojska vodi rat protiv Hamasa nakon terorističkog napada 7. listopada 2023. godine, u kojem je ubijeno oko 1200 ljudi. Izraelske vlasti inzistiraju na tome da je cilj vojnih operacija uništenje Hamasa, a ne palestinskog stanovništva. Zaključci istražne komisije UN-a pritom nisu isto što i pravomoćna presuda međunarodnog suda kojom bi bila utvrđena odgovornost države za genocid. 

KRALJ ALEKSANDAR Ustaše i Makedonci su ga dočekali u Marseilleu: 'Je** im mater, ubiše me'

Upravo na toj razlici Wall Street Journal gradi svoju kritiku. Američki list smatra da je Pillay, kao bivša visoka dužnosnica UN-a i iskusna međunarodna sutkinja, morala razlikovati genocid od vojne kampanje protiv organizacije koja je prethodno izvela masakr nad civilima. U komentaru se ističe i da se Hamas tijekom rata služio civilnom infrastrukturom, uključujući škole i bolnice, što prema mišljenju uredništva dodatno komplicira pravnu i moralnu ocjenu izraelskih operacija. Wall Street Journal optužuje Pillay da je iskrivila značenje pojma genocida kako bi ga upotrijebila protiv Izraela. Takvu interpretaciju, međutim, osporavaju članovi istražne komisije, koji tvrde da su njihovi zaključci rezultat analize dokaza i primjene međunarodnog prava. 

"Joseph Goebbels sigurno plješće iz pakla”

Reakcija izraelskog Ministarstva vanjskih poslova bila je još žešća od komentara američkog lista. Ministarstvo je priopćilo da dodjela Nobelove nagrade Pillay predstavlja zloupotrebu priznanja radi opravdavanja mržnje i predrasuda prema Izraelu. U službenoj reakciji otišlo se toliko daleko da je spomenut Joseph Goebbels, zloglasni ministar propagande nacističke Njemačke."Joseph Goebbels sigurno plješće iz pakla”, poručilo je izraelsko ministarstvo, optužujući Nobelov odbor da je nagradio ono što izraelska vlada smatra jednom od najvećih laži 21. stoljeća. Izjava pokazuje koliko su se zaoštrili odnosi Izraela i međunarodnih institucija koje istražuju postupanje izraelskih vlasti na palestinskim teritorijima, navodi The Times of Israel.

Sukob se ne ograničava samo na Nobelovu nagradu. Wall Street Journal u svojem komentaru podsjeća i na djelovanje Pillay kao sutkinje Međunarodnog kaznenog suda od 2003. do 2008. godine. List tu instituciju opisuje kao instrument međunarodne birokracije koja, prema stajalištu njegova uredništva, nastoji optuživati Sjedinjene Države i Izrael za neutemeljene zločine. Istodobno ističe američke sankcije protiv Međunarodnog kaznenog suda i neprijateljski odnos administracije Donalda Trumpa prema njegovu djelovanju. Američki državni tajnik Marco Rubio otvoreno je zagovarao njegovo razgradnju. Riječ je o sukobu koji nadilazi osobu ovogodišnje dobitnice i otvara mnogo šire pitanje: mogu li međunarodni sudovi djelovati neovisno kada njihove odluke izravno pogađaju interese velikih sila? 

Nobelov odbor: Mir ne postoji bez pravde

S druge strane, Norveški Nobelov odbor obrazložio je svoj izbor upravo potrebom obrane međunarodnog prava u trenutku kada su institucije zadužene za njegovo provođenje izložene sve snažnijim političkim pritiscima. U službenom obrazloženju naglašeno je da je Pillay pokazala iznimnu hrabrost i profesionalni integritet te pomogla u razvoju međunarodnog pravnog sustava koji omogućuje procesuiranje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. Odbor smatra da njezina karijera predstavlja dokaz kako pravo može biti sredstvo sprječavanja nasilja i uspostavljanja trajnog mira. Njegova je poruka da države i njihovi čelnici ne bi smjeli biti izuzeti od odgovornosti za kršenje međunarodnih pravila. 

Sama Navi Pillay priznala je da ju je Nobelova nagrada iznenadila. Govoreći o izvješću koje je njezina komisija pripremila o Gazi, istaknula je da su joj mnogi odavali priznanje za hrabrost zbog javnog iznošenja zaključaka. Nije, međutim, smatrala da bi istinito i nepristrano obavljanje pravničkog posla trebalo zahtijevati posebnu hrabrost. Nagradu je posvetila preživjelima međunarodnih zločina te upozorila na opasnost političkih napada na sudove i institucije koje bi trebale štititi ljudska prava. Za njezine zagovornike upravo je ta spremnost na suprotstavljanje političkoj moći razlog zbog kojeg zaslužuje Nobelovu nagradu za mir. 

Ovogodišnji Nobel tako je postao mnogo više od priznanja za životno djelo jedne pravnice. Za Norveški Nobelov odbor Navi Pillay simbolizira obranu međunarodne pravde u svijetu u kojem oružana sila sve češće potiskuje pravo. Za izraelsku vladu i uredništvo Wall Street Journala ona predstavlja suprotnost tom idealu, osobu čiji je rad, prema njihovim tvrdnjama, obilježen političkim neprijateljstvom prema Izraelu. Razlika između tih tumačenja pokazuje koliko su duboke podjele oko rata u Gazi, ali i oko pitanja tko ima pravo suditi državama i njihovim vođama. Nagrada koja bi trebala povezivati suprotstavljene strane tako je ponovno postala povod za jedan od najžešćih političkih sukoba.