Trumpov zet pregovara o miru, a istovremeno se brutalno bogati na ratu!
Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa i jedan od najutjecajnijih ljudi u njegovoj administraciji, posljednjih mjeseci putuje svijetom pokušavajući zaustaviti ratove. Pregovara o budućnosti Ukrajine, sudjeluje u razgovorima o prekidu sukoba na Bliskom istoku i nastupa kao jedan od ključnih američkih mirovnih posrednika. Međutim, dok javno govori o miru, njegova privatna investicijska kompanija ulaže desetke milijuna dolara u američku vojnu industriju, koja ostvaruje prihode upravo zahvaljujući rastućoj potražnji za naoružanjem. Istraživanje američkog magazina The Atlantic otkriva da je Kushnerova kompanija Affinity Partners kupila dionice velikog američkog obrambenog proizvođača vrijedne približno 32 milijuna dolara, ali to ulaganje nije pravodobno prijavila američkom regulatoru tržišta kapitala.
Riječ je o kompaniji Arxis iz Connecticuta, čiji se proizvodi ugrađuju u neke od najvažnijih američkih vojnih sustava. Među njima su borbeni zrakoplovi F-35, razarači američke ratne mornarice, nuklearne podmornice i sustavi proturaketne obrane. Takva oprema važna je za operacije američke vojske i njezinih saveznika, uključujući područja Bliskog istoka i rata u Ukrajini. Upravo ondje Kushner ima važnu diplomatsku ulogu. Postavlja se pitanje može li čovjek koji istodobno sudjeluje u mirovnim pregovorima i ima financijske interese u obrambenoj industriji doista izbjeći sukob interesa.
Prema dokumentima američke Komisije za vrijednosne papire i burze, poznate kao SEC, koje je proučio novinar Ariela Sabara za The Atlantic, Affinity Partners stekao je 689.411 dionica Arxisa. Njihova vrijednost u relevantnoj prijavi iznosila je približno 32 milijuna dolara. No najzanimljiviji dio priče nije sama kupnja dionica, nego način na koji je investicija prijavljena. Američki propisi nalažu investicijskim upraviteljima koji imaju više od 100 milijuna dolara u određenim vrstama vrijednosnih papira da svoja ulaganja periodično prijavljuju SEC-u. Za to imaju 45 dana nakon završetka tromjesečja. Kada je Affinity sredinom kolovoza podnio dokumentaciju za drugo tromjesečje 2026., u njoj nije bilo nikakvog spomena Arxisa, iako je Kushnerova kompanija već posjedovala njegove dionice. Jedino ulaganje koje je tada prijavila bilo je približno 565 milijuna dolara vrijednih dionica kompanije QXO, koja posluje u sektoru građevinskog materijala. Tek 5. studenoga, gotovo tri mjeseca poslije prve prijave i dva dana nakon američkih izbora za Kongres, Affinity je dostavio ispravak. U njemu se prvi put pojavilo ulaganje u Arxis, uz oznaku da je izostavljeno iz prethodnog izvješća. Objašnjenja za taj propust nije bilo. The Atlantic je zatražio komentar od Kushnera i zaposlenika njegove kompanije zaduženih za komunikaciju, ali do objave članka nisu odgovorili na ponovljene upite.
Otkriće je posebno osjetljivo zbog vremena u kojem je investicija ostvarena. Affinity je kupio dionice Arxisa nakon Trumpova ponovnog izbora za predsjednika i nakon što se Kushner vratio javnoj službi kao neplaćeni diplomatski izaslanik. To ga razlikuje od nekih ranijih ulaganja koja je Kushner branio argumentom da su ostvarena prije njegova novog političkog angažmana.
Tvrtka koja zarađuje na ratovima
Arxis nije klasični proizvođač oružja koji prodaje tenkove ili borbene zrakoplove. Riječ je o industrijskoj grupaciji koja okuplja više od 30 kompanija iz zrakoplovnog i obrambenog sektora. Njihovi proizvodi uključuju složene komponente koje se ugrađuju u vojne sustave i bez kojih moderni borbeni zrakoplovi, ratni brodovi ili radarski sustavi ne bi mogli funkcionirati na predviđeni način. Kompanija je na burzu izašla u travnju 2026. godine. U svojim službenim dokumentima naglašava koliko njezino poslovanje ovisi o američkoj državi, posebno o obrambenoj potrošnji, regulatornim dozvolama, izvoznim pravilima i sigurnosnim odobrenjima.
Od približno 1,6 milijardi dolara prihoda koje je Arxis ostvario 2025., oko 47 posto dolazilo je iz obrambenog i svemirskog sektora. Tvrtka prodaje komponente proizvođačima koji opskrbljuju američku državu, ali posluje i izravno s američkim te stranim državnim naručiteljima. U dokumentaciji pripremljenoj za izlazak na burzu uprava Arxisa otvoreno je istaknula da međunarodni sukobi i rast geopolitičkih napetosti potiču ulaganja u obranu. Kompanija očekuje koristi od američkih ulaganja u borbene zrakoplove F-35, razarače klase Arleigh Burke, podmornice klase Virginia te suvremene satelitske i proturaketne sustave.
Financijski rezultati odražavaju promjene na tržištu. Arxis je 2023. i 2024. poslovao s gubitkom, ali je 2025. postao profitabilan. Nakon izlaska na burzu cijena njegovih dionica porasla je približno 60 posto do razdoblja u kojem je The Atlantic istraživao ulaganje. Najvišu razinu dosegnula je početkom kolovoza, nakon čega je nešto pala. Kevin Perhamus, izvršni direktor Arxisa, investitorima je objašnjavao da kompanija ostvaruje koristi od povezanosti svojih proizvoda s američkim državnim prioritetima. Kao važna područja poslovanja naveo je protuzračnu obranu, radare, raketne sustave, elektroniku za proturaketnu obranu, elektroničko ratovanje i modernizaciju vojske.
Kushner je već bio optuživan za sukob interesa
Nova otkrića dolaze samo nekoliko tjedana nakon što je Kushner javno reagirao na istraživanje CNN-a, objavljeno 1. listopada. Novinari te televizije otkrili su da je Affinity Partners najveći dioničar izraelske financijske kompanije Phoenix Financial, koja pak ima ulaganja vrijedna stotine milijuna dolara u devet izraelskih obrambenih proizvođača. Prema CNN-ovu istraživanju, vrijednost dionica svih devet kompanija porasla je tijekom prethodne godine, a mnoge su povećanu potražnju za svojim proizvodima povezivale s ratom u Gazi. Kushner je te optužbe odlučno odbacio. Na društvenoj mreži X objavio je više poruka u kojima je CNN-ovo izvještavanje opisao kao nepravedno i obmanjujuće. Naglasio je da je Affinity prvo ulaganje u Phoenix, vrijedno 129 milijuna dolara, ostvario u srpnju 2024., dakle prije Trumpove izborne pobjede i prije njegova povratka diplomatskim poslovima.
Tvrdio je također da nema kontrolu nad pojedinačnim investicijskim odlukama Phoenixa. Kompaniju je usporedio s velikim američkim investicijskim upraviteljima Vanguardom i Fidelityjem, objašnjavajući da ona upravlja širokim portfeljem ulaganja. Istaknuo je i da ni on osobno ni Affinity nemaju izravno vlasništvo u spomenutih devet izraelskih obrambenih kompanija. Poručio je da ga takve medijske priče neće odvratiti od zadatka koji mu je povjerio Trump, odnosno od nastojanja da se okončaju ratovi i postignu mirovni sporazumi. No u tim javnim reakcijama Kushner nije spomenuo ulaganje u američki Arxis. Ono je, za razliku od izraelske investicije, ostvareno nakon njegova povratka u diplomatsku ulogu, a ujedno predstavlja izravnije ulaganje Affinityja u kompaniju koja posluje u obrambenom sektoru.
Affinity je novac ulagao u različite sektore, od internetskih oglasnika u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i brazilskog lanca brze hrane do američke industrije videoigara. Ulaganje u Arxis, prema Atlanticovoj analizi, predstavlja prvi poznati izravni ulazak kompanije u američku obrambenu industriju. Kushner je ranije bio suočen i s kritikama zbog toga što tijekom prvog mandata svojega punca nije u potpunosti prekinuo financijske veze s obiteljskim nekretninskim poslovima. Posljednjih mjeseci demokratski zastupnici u američkom Kongresu zatražili su dodatna objašnjenja o njegovim poslovnim odnosima i ulozi u Trumpovoj administraciji. Među njima je i Jamie Raskin, koji je najavljivao mogućnost detaljnijeg ispitivanja Kushnerovih financijskih poslova.
Još jedno ulaganje u vojnu tehnologiju
Priča o Arxisu nije završetak Kushnerova interesa za obrambeni sektor. Samo tjedan dana nakon što je Affinity naknadno prijavio ulaganje u tog proizvođača, 12. studenoga objavljeno je da je Kushnerova kompanija postala investitor i u Q-Ctrl. Riječ je o tehnološkoj tvrtki koja razvija napredne navigacijske sustave namijenjene radu u uvjetima kada satelitska navigacija nije dostupna ili je neprijatelj ometa. Takva tehnologija posebno je važna u modernim ratovima. Na bojištu u Ukrajini, ali i u drugim sukobima, elektroničko ratovanje postalo je jedan od ključnih elemenata vojne strategije. Sustavi GPS-a mogu biti ometani ili zavaravani, što otežava navigaciju dronova, zrakoplova i druge vojne opreme.
Q-Ctrl razvija alternativne metode navigacije koje bi omogućile određivanje položaja i bez oslanjanja na klasične satelitske signale. Tvrtka je tijekom 2025. dobila ugovor vrijedan 24,4 milijuna dolara od DARPA-e, američke agencije za napredna obrambena istraživanja. Sudjelovala je i u projektu s kompanijom Lockheed Martin koji podupire Pentagonova Jedinica za obrambene inovacije. Među njezinim investitorima nalazi se i In-Q-Tel, neprofitna organizacija osnovana uz potporu CIA-e kako bi pomagala razvoj tehnologija važnih za američke obavještajne i sigurnosne službe.