Ukrajina i dalje napada 'ruski Amazon', skladišta gore i Putin ima veliki problem
Do prije nekoliko tjedana Vasilij Klimov imao je sasvim pristojan mali posao u Moskvi. Vodio je jedno od desetaka tisuća mjesta na kojima Rusi svakodnevno preuzimaju pakete naručene preko Wildberriesa, najveće internetske trgovine u zemlji. Onda su počeli dolaziti ukrajinski dronovi. Paketa je bilo sve manje, kupaca također. Dnevne isporuke Klimovu pale su s otprilike 400 na 150, a posljednji mjesec poslovanja pretvorio se u čisti gubitak. Kada ga je Reuters početkom kolovoza posjetio, toga dana nije stigao nijedan paket. Klimov sada pokušava prodati posao. U jednom trenutku novinaru se našalio da bi mu ga dao za jednu rublju.
Njegova priča tek je jedan mali dio mnogo većeg problema koji se posljednjih tjedana širi ruskim gospodarstvom. Sve je započelo sredinom srpnja 2026. godine, kada su ukrajinski dronovi udarili na gigantska skladišta u Elektrostalu kod Moskve i Kotovsku u Tambovskoj oblasti. U Kotovsku je poginulo sedam radnika u noćnoj smjeni, a još jedan u Elektrostalu, dok su deseci ozlijeđeni. To je bio samo početak. Uslijedila je nemilosrdna kampanja koja je tjednima sijala vatru i kaos diljem europskog dijela Rusije. Dronovi su pogađali logističke centre u Krasnodaru, Nevinnomyssku, Rjazanju, Tveru, pa čak i u Simferopolju na okupiranom Krimu. Do početka kolovoza, napadi su onesposobili gotovo devet posto ukupne skladišne infrastrukture tvrtke.
- S punim pravom vraćamo rat kući, u Rusiju - rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, objašnjavajući da su logistički centri korišteni za distribuciju navigacijskih sustava i komponenti za proizvodnju dronova, kao i drugih zaliha za rusku vojsku.
Kremlj i osnivačica Wildberriesa Tatjana Kim odlučno su odbacili te optužbe, nazivajući napade činom terorizma. No, dok se vodi rat riječima, na terenu su gorjela postrojenja koja su za milijune Rusa predstavljala simbol otpornosti na zapadne sankcije i prozor u potrošački svijet.
Reutersova analiza satelitskih snimki pokazala je početkom kolovoza da je oštećeno ili uništeno najmanje 1,18 milijuna četvornih metara skladišnog prostora, odnosno više od petine ukupnog kapaciteta kompanije. Nakon novih udara ruski su mediji govorili i o gotovo 30 posto uništenih skladišnih kapaciteta.
Wildberries nije neka sporedna internetska trgovina. To je golemi sustav kroz koji svakodnevno prolaze milijuni narudžbi i o kojem ovise mali proizvođači, trgovci odjećom, kozmetikom i elektronikom, obrtnici te vlasnici franšiznih mjesta za preuzimanje robe. Samo mreža Wildberriesa i sličnih digitalnih platformi sudjeluje u prometu roba i usluga vrijednom oko 8,5 posto ruskog BDP-a. Wildberries je prošle godine preko svoje platforme obradio robu vrijednu približno 75 milijardi dolara. Zato se učinak napada više ne mjeri samo brojem uništenih hala.
Uspon osnivačice firme
Priča o Wildberriesu gotovo je mitska. Tatjana Kim, bivša učiteljica engleskog jezika i majka koja je ostala kod kuće, osnovala je tvrtku 2004. godine, prodajući odjeću iz svog stana. Iako kritičari napominju da je početni kapital došao od njenog tadašnjeg supruga iz IT sektora, ne može se osporiti da je Kim imala viziju koja je pogodila duh vremena. Odabrala je ime "Wildberries" i neonsko ružičasti logo jer je željela da zvuči pozitivno, progresivno i zapadnjački. U reklami od prije nekoliko godina, sama Kim postavlja pitanje: "Što ako bi svatko mogao birati što želi?"
Milijuni Rusa odabrali su upravo Wildberries. Tvrtka je doživjela eksplozivan rast, posebno nakon početka invazije na Ukrajinu i posljedičnog povlačenja zapadnih brendova. Postala je ruski ekvivalent Amazona, s procijenjenim tržišnim udjelom od 47 posto u e-trgovini. Njene male, ružičaste točke za preuzimanje niknule su na svakom uglu, čineći online naručivanje nevjerojatno praktičnim i čuvajući privid normalnog života. Tatjana Kim postala je najbogatija žena u Rusiji, s procijenjenim bogatstvom od osam milijardi dolara.
No, upravo je poslovni model koji je tvrtku učinio dominantnom postao njezina Ahilova peta. Za razliku od konkurenata koji su se oslanjali na razgranatu mrežu manjih, unajmljenih skladišta, Wildberries je uložio milijarde u izgradnju vlastitih, golemih, ultra-centraliziranih logističkih čvorišta. Ta odluka, donesena prije rata, pretvorila je tvrtku u idealnu metu.
Roba je nestala preko noći
Dok se šteta za samu tvrtku broji u stotinama milijardi rubalja, pravi teret katastrofe pao je na leđa stotina tisuća malih i srednjih poduzeća. Budući da Wildberries funkcionira prvenstveno kao platforma koja povezuje neovisne prodavače s kupcima, gubitke nastale u napadima snose upravo ti poduzetnici. Kiril Valov, vlasnik malog brenda odjeće, s nevjericom je gledao kako mu nestaje trećina proizvoda.
- Roba vrijedna 150.000 dolara upravo je otišla u dim - rekao je potišteno.
Jedna prodavačica odjeće za tinejdžere za BBC je izjavila da je izgubila zalihe u vrijednosti od oko 1,4 milijuna rubalja (oko 13.300 eura) i da privremeno zaustavlja nove isporuke.
- Prognoza za rad s Wildberriesom vrlo je mutna. Trenutno imam dovoljno zaliha da preživim ove gubitke, ali ako bude još udara, vjerojatno neću uspjeti - kazala je.
Još je teža situacija malih proizvođača. Anna Starostina, koja izrađuje slatkiše, izgubila je 170 kutija ručno napravljenih karamela u jednom od prvih udara. Odšteti se, kaže, gotovo i ne nada. Upravo je taj dio priče posebno bolan za ruske trgovce. Wildberries jest gigant, ali velik dio proizvoda u njegovim skladištima zapravo pripada vanjskim prodavateljima.
Kompanija tvrdi da je uvela popuste, odgode plaćanja i počela isplaćivati određene dobrovoljne naknade. Više od 97.000 prodavatelja koji su izgubili robu već je obuhvaćeno nekim oblikom pomoći. No razmjeri gubitaka takvi su da mnogi ne vjeruju da će ikada dobiti puni iznos.
Situaciju dodatno komplicira činjenica da, prema Reuters Breakingviewsu, Wildberries nije osiguran od štete koju Rusija klasificira kao terorističke napade. To znači da bi velik dio računa na kraju mogao pasti na same trgovce - ili na državu.
Domino efekt koji prijeti ruskom financijskom sustavu
Ukrajinski cilj, međutim, seže dublje od uništenja robe i ometanja logistike. Napadi na Wildberries otkrili su duboku isprepletenost tvrtke s ruskim bankarskim sektorom, a posebno s VTB-om, drugom najvećom bankom u zemlji, koja je usko povezana s Kremljom. Kako objašnjava ruski ekonomist i bivši zamjenik ministra energetike Vladimir Milov, VTB je u Wildberriesu vidio slamku spasa za vlastite financijske probleme.
VTB, opterećen lošim, rizičnim kreditima odobrenim za Putinove prestižne projekte, planirao je iskoristiti bazu od 80 milijuna klijenata Wildberriesa kako bi plasirao vlastite financijske proizvode i izvukao se iz problema. U lipnju 2026. godine, samo mjesec dana prije napada, banka je potpisala strateško partnerstvo s tvrtkom. Wildberries je trebao biti imovina koja će spasiti VTB.
Sada se pretvorio u golemi teret. S procijenjenom štetom koja se mjeri stotinama milijardi rubalja, Wildberries nema dovoljno vlastitog profita da pokrije gubitke. Oči su sada uprte u VTB, koji se i sam bori s manjkom kapitala od, prema nekim procjenama, čak 700 milijardi rubalja. Banka koja je trebala profitirati od partnerstva sada je u poziciji da mora spašavati svog posrnulog partnera.
Guvernerka ruske središnje banke Elvira Nabiullina već je upozorila da će pratiti mogu li poremećaji u opskrbi izazvati dodatni rast cijena. To je posebno neugodno u trenutku kada Rusija pokušava sniziti visoke kamatne stope, a inflacija ostaje tvrdoglavo visoka.
Sberbank je, pak, upozorio da bi zbog problema internetskih trgovaca mogao morati povećati rezervacije za loše kredite. Stotine kompanija već su zatražile restrukturiranje dugova. Ruska središnja banka pozvala je kreditne institucije da pogođenim malim i srednjim poduzetnicima omoguće lakše restrukturiranje zajmova i ne naplaćuju kazne zbog kašnjenja.
Kremlj sada razmatra ono što u Rusiji često slijedi kada velika strateški važna kompanija upadne u probleme: državne kredite, porezne olakšice i subvencije. A tu se pojavljuje još jedan problem. Ruski proračun već je pod sve većim pritiskom ratne potrošnje. Deficit je u prvoj polovici 2026. dosegnuo oko 2,5 posto BDP-a, znatno više od planiranoga, dok je Ministarstvo financija već naložilo rezanje dijela civilne potrošnje. Upravo zato napadi na Wildberries imaju mnogo veći učinak od prizora zapaljenog skladišta.