Prošle su dvije godine, neki od otetih u Hamasovom terorističkom napadu na glazbeni festival "Supernova Sukkot Gathering" živi su, ali još nisu vraćeni kućama i dio su "deala" kojim bi palestinski militanti trebali prihvatiti uvjete Donalda Trumpa.

"Kod nas se ne može proći kvartom, a da se ne naiđe na antisemitske grafite", kaže jedna žena židovske vjere u Njemačkoj. Za nju je mržnja prema Židovima od 7. listopada 2023. postala dio svakodnevice: "Zateknem se da se doista pitam: kako dalje?", piše Deutsche Welle.

To je samo jedna od mnogih ispovijesti u novoj "Studiji o posljedicama terorističkog napada 7. listopada 2023. na zajednice pripadnika židovske vjere i izraelske zajednice u Njemačkoj“. Sudionici govore o svojim iskustvima u svakodnevici, ali i o psihičkim posljedicama: depresiji, nesanici, tjeskobi i napadajima panike. Dvije godine nakon velikog terorističkog napada na Izrael, život pripadnika židovske vjere u Njemačkoj obilježen je nesigurnošću i strahom.

Valja se samo nadati kako će krvoproliće stati: već u pokolju koji su u Izraelu počinili islamistički Hamas i druge ekstremističke skupine ubijeno je oko 1200 ljudi, a tisuće su ranjeni. Nakon toga uslijedio je rat u Gazi, u kojem su, prema dosadašnjim podacima, deseci tisuća Palestinaca poginuli u izraelskim napadima uz mnoštvo ranjenih.

Isključenost i strah u Njemačkoj

Sva događanja u Gazi i Izraelu se odražavaju i u njemačkoj svakodnevnici, a podrška i kritika politike koje se tamo vodi se prenosi i na one koje žive u Njemačkoj. Studija govori o isključivanju, prijetnjama i osjećaju straha. Sudionici opisuju iskustva iz javnog prijevoza, s posla, iz škola i sveučilišta pa čak i iz ordinacija - gdje bi liječnici poveli razgovor o ratu u Gazi. Mnogi pripadnici židovske vjere osjećali su se prepušteni sami sebi.

Studija konstatira „kolektivno uskraćivanje suosjećanja“ koje se prožima kroz brojne sfere života. Suosjećanja prema patnji Židova često nema ni u obitelji, ni među dugogodišnjim prijateljima, ni među susjedima. Takvo se iskustvo pojavljuje čak i u vezama i ljubavnim odnosima.

Njemačke institucije – i policija i udruge civilnog društva – već neko vrijeme bilježe porast antisemitskih incidenata nakon 7. listopada 2023. Podaci svjedoče o višestrukom povećanju takvih slučajeva višestruko porasli, ali su i ostali na visokoj razini. Sve je više židovskih ustanova u Njemačkoj pod policijskom zaštitom.

Mnogi žele biti svjedoci

Ono što je novo u ovoj studiji jest dublji uvid u posljedice takvog stanja. Mnogi se ljudi povlače: skrivaju svoj identitet pripadnika židovske vjere ili se potpuno izoliraju od društva.

Autorice studije su berlinska psihologinja Marina Černivski, voditeljica Centra za obrazovanje i istraživanje o antisemitizmu, i profesorica Friederike Lorenz-Sinai s Visoke škole u Potsdamu. Odmah nakon napada Hamasa počele su tražiti sugovornike – očekujući, kako su rekle, tridesetak priča. Objavile su pozive na više jezika (njemačkom, engleskom, ruskom i hebrejskom) po njemačkim gradovima i na društvenim mrežama.

No odazvalo se mnogo više ljudi nego što su mislile. Do sada su 111 žena i muškaraca govorili u intervjuima i grupnim razgovorima. Prema autoricama, 7. listopada ispitanici su doživjeli kao „šokantno i prelomno iskustvo“, svojevrsnu povijesnu granicu. Pripadnici židovske vjere primjećuju, kako kažu, „relativiziranje, opravdavanje i čak veličanje genocidnog nasilja“ tog dana. Za njih same, taj je listopadski dan 2023. podijelio život na razdoblje prije i poslije.

"Žive u stalnoj pripravnosti"

Studija pokazuje „koliko antisemitizam oblikuje svakodnevni život pripadnika židovske vjere – vrijeđaju ih, prijete im, diskriminiraju ih i žive u stalnoj napetosti“, rekla je Ferda Ataman, neovisna povjerenica njemačke vlade za suzbijanje diskriminacije, predstavljajući nalaz u Berlinu. Iz njezina je ureda potekla i financijska potpora za studiju.

Ataman je upozorila da pripadnici židovske vjere moraju imati osjećaj „da je pravna država uz njih“. Potrebni su, rekla je, dosljedno procesuiranje kaznenih djela i bolja zaštita od diskriminacije u svakodnevici. Konkretno je navela da Njemačka treba „bolji zakon o suzbijanju diskriminacije koji učinkovito obuhvaća antisemitizam“. Trenutačni zakon, koji vrijedi od 2006., primjerice samo djelomično štiti izraelske državljane u Njemačkoj od diskriminacije.

Kriju svoju vjeru

Prema studiji, mnogi su ispitanici naveli da su neposredno nakon 7. listopada 2023. doživjeli isključivanje ili „jednostrano demoniziranje Izraela“. Neki su ipak imali i pozitivna iskustva: tako jedna zaposlena žena židovske vjere opisuje kako su joj već prvog dana napada najprije pisali muslimanske kolege, izražavajući podršku i solidarnost. To je, navodi se, jedan od rijetkih primjera u cijeloj, oko 110 stranica dugoj studiji, u kojem pripadnici židovske vjere spominju iskustvo stvarne solidarnosti iz većinskog, nežidovskog okruženja.

Predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj Josef Schuster izjavio je da studija „daje poraznu sliku, ali ne iznenađuje“. Riječ je, rekao je, o „svakodnevnim iskustvima antisemitizma“ i o „drastičnom pogoršanju“ situacije. Pripadnici židovske vjere u Njemačkoj, dodao je Schuster, sve su više isključeni iz punopravnog društvenog života i iz osjećaja samoodržanja „sve češće skrivaju vlastiti identitet“.

Autorice planiraju nastaviti s radom. Završno izvješće, planirano za 2026., još će se dublje baviti iskustvima i problemima djece i mladih te pogledom na budućnost zajednica pripadnika židovske vjere i izraelskih zajednica u Njemačkoj.