'Vučić koji daje ostavku? Znate, ima dobar vic s Medvedevim i Putinom'

Igor Kralj/PIXSELL 11.02.2025., Zagreb - Vesna Pusic u studiju Vecernjeg lista. Photo: Igor Kralj/PIXSELL
Čak i političke farse moraju imati svoje granice, rekla je Vesna Pusić o sukobu premijera i predsjednika oko mimohoda u Parizu za Express i dodala: Hrvatska jest i treba biti dio Koalicije voljnih
Vidi originalni članak

Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova, u razgovoru za Express komentira najnoviji sukob između predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, Vučićevu ostavku... 

Express: U sukobu premijera i predsjednika imali smo jednu do sada nezabilježenu situaciju: premijer i ministri prijetili su načelniku Glavnog stožera, a predsjednik je pritom optužio premijera da je uzurpirao sve ovlasti koje se odnose na vanjsku politiku. Kako ste Vi doživjeli cijelu tu situaciju?

Jedino što mogu reći o tome je da je nedopustivo uvlačiti vojsku u političke razmirice i nabacivati se s načelnikom Glavnog stožera. Čak i političke farse moraju imati svoje granice.

Express: Treba li, po Vašemu mišljenju, Hrvatska biti dio tzv. Koalicije voljnih i koliko bi takvo sudjelovanje utjecalo na njezin položaj u europskoj sigurnosnoj politici?

Hrvatska jest i apsolutno treba biti dio Koalicije voljnih! To je nukleus jednog potencijalnog novog obrambenog saveza ili podsaveza unutar NATO-a. Što se Europe tiče, SAD će tu imati ulogu neke vrste štita ili odvraćanja od nuklearnog rata, ali ne mnogo više od toga. Europa počinje preuzimati odgovornost za svoju vlastitu obranu i sigurnost te je hrvatski apsolutni interes da bude dio toga.

Express: Aleksandar Vučić najavio je da će uskoro odstupiti s dužnosti predsjednika i da će na predstojećim predsjedničkim izborima imati kandidata za tu dužnost, dok je istodobno izrazio želju da ponovno preuzme dužnost premijera. U međuvremenu, dok se čeka raspisivanje parlamentarnih izbora, njegov režim provodi represiju nad kritičarima. Najnoviji je primjer da se osobe koje su izjavile ili napisale da je prošle godine tijekom prosvjeda u Beogradu korišten zvučni top protiv prosvjednika pozivaju na obavijesne razgovore. Europa sve to promatra. Kako Vi gledate na takav razvoj događaja? Je li Vas to iznenadilo ili ste takav razvoj događaja očekivali?

U onom razdoblju kad je Putin odstupio s dužnosti predsjednika i jedan mandat obnašao dužnost ruskog premijera kružio je vic: ‘Pitali su sina tadašnjeg ruskog predsjednika Medvedeva što radi njegov tata, a on je odgovorio: On je predsjednik kod Putina’. Ovaj scenarij predsjednika Vučića me jako podsjeća na taj vic.

Express: Prvi potez novog-starog slovenskog premijera Janeza Janše, koji je napravio nakon ponovnog stupanja na dužnost, bilo je uklanjanje palestinske zastave sa zgrade Vlade. Nedavno je u intervjuu za izraelski list Israel Hayom najavio zaokret u vanjskoj politici zemlje. Obećao je zamrzavanje, odnosno povlačenje priznanja Palestine, kao i premještanje veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem, kako su objavili slovenski mediji. Kako Vi gledate na te najave i taj zaokret u vanjskoj politici Slovenije?

Pa Janša je tijesno pobijedio na izborima, odnosno došao u poziciju da formira parlamentarnu većinu unatoč tome što nije bio najjača stranka na izborima, zahvaljujući upravo izraelskim operativcima, čija prisutnost je otkrivena u medijima neposredno prije izbora. Na ove njegove poteze gledam kao na zahvalu i način da se oduži onima koji su mu pomogli doći na vlast. Kao i u slučajevima nekih drugih članica EU, u ovakvim situacijama je, naročito za manje članice, europsko članstvo dragocjeno da stvari koliko-toliko zadrži u granicama normale.

Express: Donald Trump je prije nekoliko dana izjavio kako se SAD i Iran dobro slažu te kako “denuklearizacija Irana dobro napreduje”. Opći dojam je da je SAD izgubio i da je američki predsjednik morao potpisati bilo kakav sporazum kako bi zaustavio evidentan fijasko koji je uslijedio nakon američko-izraelskog napada na Iran, koji je izašao kao pobjednik, jer izbori za Kongres su za koji mjesec, a republikanci u ovom trenutku ne stoje dobro, kao ni Donald Trump?

Od početka američko-izraelskog napada na Iran bilo je prilično jasno da američki predsjednik Trump ne zna točno zašto se upustio u taj rat. Osim, naravno, zbog činjenice da ga je na to nagovorio izraelski premijer Netanyahu, koji je sam rekao da 40 godina sanja taj rat. Netanyahu se možda preračunao, odnosno pogrešno procijenio, ali on je imao jasne razloge zašto želi taj rat i zašto ga želi baš sad. Smatrao je da je u izraelskom interesu, a i da je moguće, Iran pretvoriti u neku vrstu Libanona - slabe države koju Izrael može u velikoj mjeri kontrolirati. Točno je procijenio da bi ovo mogao biti posljednji trenutak da se Ameriku uvuče u takav rat, jer se javno mišljenje u Americi mijenja i podrška Izraelu dramatično pada zbog rata u Gazi i odnosa prema Palestincima. No pogrešno je procijenio da se Iran, državu koja je u 27. stoljeću svog postojanja, može svesti na bespomoćnog pijuna. Za Trumpa je taj rat donio mnoga iznenađenja. Prvo, Hormuški tjesnac, za koji je sam rekao da se iznenadio da ga Iranci koriste kao instrument pritiska i ključni dio svoje ratne strategije. Drugo, da su iranske vlasti bile temeljito pripremljene za taj rat, u prvom redu organizacijski, pa je bilo definirano šest ili sedam slojeva zapovjednih i vladajućih struktura koje su mogle momentalno nadomjestiti ubijene lidere. Treće, otpornost Irana na vojne i političke pritiske, prvenstveno radi odsustva bilo kakve alternative. Četvrto, da je prva i najveća žrtva tog rata bio prodemokratski pokret u Iranu, a to mu je mogao reći svatko tko je prošao kroz bilo kakav rat. Peto, gubitak ili distanciranje zaljevskih i bliskoistočnih američkih saveznika. I konačno, nemogućnost određivanja kad završiti rat, odnosno kad su postignuti ciljevi zbog kojih je rat započet, s obzirom na to da ti ciljevi nisu bili ni na početku jasni. Sad se predsjednik Trump našao u situaciji u kojoj se većina Amerikanaca, pa i dobar dio njegove najuže baze protivi tom ratu, globalno antipatični i izolirani iranski režim je stekao određeno međunarodno uvažavanje, Iran ima nuklearni program i Hormuški tjesnac će (možda) biti otvoren za plovidbu, uz određenu naplatu koju će dijeliti Iran i Oman. U usporedbi s nuklearnim sporazumom koji su postigli administracija predsjednika Obame i EU s Iranom - Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), ovo zvuči kao američka totalna predaja. A slobodni, besplatni prolaz kroz Hormuški tjesnac funkcionirao je bez poteškoća prije izraelsko-američkog napada na Iran. Kratki odgovor, dojam da je Trump izgubio rat s Iranom je točan.

Cijeli intervju Vesne Pusić možete pročitati OVDJE.

Posjeti Express