Za potrebe izgradnje srpskog Nacionalnog stadiona u Surčinu, država je od arapske tvrtke Al Dahra kupila 26 parcela zemljišta, površine gotovo 11 hektara. Riječ je o istom zemljištu koje je istoj tvrtki prodano prije samo sedam godina kroz privatizaciju PKB-a, ali je sada kupljeno po cijeni 13 puta većoj. Kako je za Radar potvrđeno iz Državnog odvjetništva, država je sada Al Dahri i još jednoj arapskoj tvrtki nepoznatog vlasništva platila 720 dinara po kvadratnom metru . Godine 2018. iste parcele prodala je po cijeni od samo 55 dinara po kvadratnom metru.

Izgradnju Nacionalnog stadiona, paviljona za Expo 2027. i ostalih pratećih objekata u okviru te specijalizirane međunarodne izložbe, vlada je proglasila projektima od nacionalnog interesa. Prema trenutnom izračunu, kompleksi u Surčinu koštat će nas više od dvije milijarde eura, ali se može očekivati ​​da će se i ta brojka na kraju drastično povećati, jer je to sada nepisano pravilo po kojem srpska vlada posluje. Kako je ranije pisao Radar, sam stadio s pristupnim cestama stajat će više od 300 milijuna eura. 

Nesumnjivo je da će od ovih projekata profitirati i arapska tvrtka Al Dahra, koja je 2018. godine, tijekom privatizacije Poljoprivrednog kombinata Beograd, kupila gotovo 17.000 hektara zemlje po cijeni od samo 4.700 eura po hektaru, tj. 0,47 eura ili 55,46 dinara po kvadratnom metru. Već tada je bilo jasno da je za Al Dahru kupnja PKB- a praktički bila ravna poklonu, a koliko se to isplatilo, najbolje se vidi sada.

Najveću parcelu, ukupno 26, kupila je od Al Dahre. Ta tvrtka, piše Radar, sad je prodala zemljište u Surčinu za 77.131.440 dinara, a da ga je prije sedam godina kupila za samo 5.941.263 dinara.

Kako je moguće da je država "natjerala" zemlju koju je prije sedam godina prodala arapskim investitorima da sada kupuju po 13 puta većoj cijeni? Jovan Rajić, odvjetnik i voditelj pravnog tima organizacije RERI, za Radar kaže da nije prvi put da država prodaje zemlju na atraktivnim lokacijama, a kasnije je otkupljuje po višestruko višim cijenama. 

"Nema puno očitijih primjera korupcije i nanošenja izravne štete proračunu i pljačke građana od ovoga. Ne možete pronaći nikakvo opravdanje za ovakvo ponašanje niti bilo kakvo racionalno, a kamoli ekonomski razumljivo objašnjenje. Problem je što smo mi kao društvo, zbog ogromnog broja ovakvih i sličnih slučajeva, to proguglali i sada na to ne reagiramo s nekim čuđenjem, već samo primjećujemo da se, eto, ponovilo. Arogantni vladajući također nemaju obvezu niti potrebu objašnjavati ovakvo djelovanje, izravno suprotno javnom interesu", kaže Rajić za Radar.

Vučić je, očekivano, cijelo vrijeme tvrdio da je sve učinjeno u skladu sa zakonom. Početkom 2019. izjavio je da su Vladine odluke odobrene od strane Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo te istaknuo da je privatizaciju PKB-a pozdravilo i Fiskalno vijeće, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka.

„Mislim da se ovdje radi o tome da želimo imati tvrtke koje će donositi profit ovoj zemlji, koje će plaćati poreze, a ne da država daje svoj novac za nadoknadu gubitaka“, rekao je Vučić i dodao da se (Al Dahra) ta zemlja „ne može pomesti“. Izgleda da ipak može. 

Princip prodaje zemljišta ispod svake cijene, a zatim kupnje po znatno višoj cijeni, primjenjivat će se i na eksproprijaciju zemljišta zbog projekta izgradnje autoceste duge 105 kilometara od Beograda do Zrenjanina, a zatim do Novog Sada, jer će i ona prolaziti kroz parcele iste tvrtke, piše Radar.

Al Dahra od svega može samo profitirati, jer zakon nalaže isplatu tržišne vrijednosti, koja je drastično veća od one po kojoj su parcele prodane. To su pravila, piše Radar.