U knjižnici Hrvatske akademije zanonosti i umjetnosti u četvrtak navečer predstavljeno je djelo "Zakoni braće - Dubrovačke bratovštine od pada Republike do suvremenog doba". Knjigu su predstavili prof. dr. Ljiljana Marks, prof. dr. Zrinka Pešorda Vardić i akademkinja Nella Lonza, a napisao ju je dr. sc. Marko Rašica, danas ugledni dubrovački odvjetnik, s uredima u rodnom gradu i Zagrebu. Rašica je široj javnosti nekoć bio znano lice s malih ekrana, televizijski voditelj kviza Upitnika te hit-showa Zlatni gong, a danas se- osim odvjetničkim radom, bavi i historiografskim istraživanjima.

Rašica u svom djelu piše o bratovštinama ili ‘bratstvima’ kao institutu koji je duboko ukori­jenjen u tradiciji hrvatskih i dubrovačkih prostora te, kako je sam rekao, i nadalje žilavo opstaje u svom specifičnom obliku. Premda o bratovštinama prije 19. stoljeća u Dubrovniku i Dalmaciji, postoje brojni prilozi u starijoj histo­riografiji, a i novija istraživanja poka­zuju zanimanja za njihovo tadašnje društveno i gospodarsko značenje, crkveno i svjetovno djelovanje, imo­vinu te unutarnji ustroj, sudbine bratovština nakon pada Dubrovačke Republike slabo su istražene. Rašica u svom djelu, dakako, pokazuje da je povijest bratovština neizostavan dio društvene, crkvene i kulturne povije­sti Hrvatske, osobito njenog priobal­nog i otočkog dijela, ali upozorava i na kontekst u kojem, padom Republike, započinje pravno turbulentno razdoblje u kojem državne vlasti kroz stoljeća nisu pronašle odgova­rajući pravni okvir za stvarni status i značenje bratovština.  

Knjigu je objavio Dubrovački Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a ona je danas jedinstven rado o bratovštinama koje se u Dubrovniku popularno nazivaju i bratstva. Bile su to laičke vjerske udruge utemeljene na uzajamnoj potpori članova i njegovanju pobožnosti. Na europskim su se područjima i hrvatskom priobalju pojavili s razvojem urbanog života u srednjem vijeku. U doba Dubrovačke Republike funkcionirale su kao živo tkivo Dubrovnika.  
Rašica ističe da se, kao odvjetnik, dnevno susreće s nizom pravnih oblika i instituta te životom zajednice kojoj pripada, a tako se i uvjerio da bratovštine i danas funkcioniraju u zajednici, a u teškim trenucima pomažu ljudima kad je to najpotrebitije, bilo u solidarnoj pomoći i situacijama smrti člana obitelji, a pomažu i oko groblja i jednostavno kroz crkvu i oko crkve, u održavanju naše lijepe tradicije:

"Zanimao me pravni temelj funkcioniranja bratovština, kako povezati zapise da ih je Napoleon sve ukinuo i ako ih je ukinuo, kako danas postoje? Jer ako su, a jesu, bratovštine imale tako značajnu vjersku i svjetovnu ulogu u Dubrovačkoj Republici, kako je moguće da sve to odjednom nestane? Ljude i običaje teško je promijeniti... Znam po svom djedu, dundovima i ocu da su bratovštine tad bile, a i danas su neizostavni dio zajednice. Zanimalo me kako je moguće da to navodno nestane, a u naravi nije nestalo? Dakle, koji je pravni temelj te priče? Stoga sam u knjizi htio analizirati djelovanje bratovština od Napoleona do danas te kako su se na njih održavale političke i društvene mijene u tom vremenu", ističe o svojoj knjizi Rašica, te o bratstvima zaključuje:

"Ne mogu reći da ih sustav ne poznaje, samo je pitanje što to sustav zapravo poznaje i priznaje". Rašica knjigom otvara i pitanja koja se odnose na sukob državnog zakona i običajno pravnog poretka: 

"U praksi se vidi da pravo užasno kasni za stvarnošću. Mislim da niti bratovštine ne trebaju bježati od toga da pronađu svoj odgovarajući pravni status. Kanonsko pravo im ga daje, ali je stvar percepcije kako to predočiti ljudima. Jer, često se smatra da će bratovštine, ako se previše naslone na Crkvu ili na državu, izgubiti svoju samostalnost koju trenutačno imaju u zajednici. Kad se to djelovanje stavi u kontekst stvarnih pravnih situacija, poput legalizacije njihove imovine, domova, groblja, otvaraju se pitanja o pravnim rješenjima njihovih problema. Činjenica je kako formalna obnova rada bratovština tijekom proteklih stoljeća nije mogla prikriti prekid njihova pravnog kontinuiteta zbog čega je došlo do ovakvih nejasnoća u praksi. Katastarsko i zemljišnoknjižno stanje imovine bratovština na početku 21. stoljeća, na primjer, nije usklađeno ni s propisima ni sa stvarnošću. Unatoč tome, bratovštine kao institut duboko ukorijenjen u tradiciju dubrovačkih prostora i dalje žilavo opstaju u svom specifičnom obliku", kaže Rašica, objašnjavajući da je to sada ipak "u prešutnom javno-privatnom partnerstvu s jedinicama lokalne uprave oko održavanju groblja ili određenih tradicija". 
"Svojim radom htio sam dati podlogu za bolje razumijevanje tog specifičnog pravnog i društvenog fenomena u kreiranju Zakona braće", kazao je Rašica o knjizi.