Zašto je Krimski most toliko važan Putinu i zašto ga Ukrajinci napadaju?
Od posljednjeg napada na 19 kilometara dug Kerčki most do trenutka kada su ukrajinske oružane snage ponovno krenule u akciju prošlo je gotovo godinu i pol dana. U noći na 17. studenoga u more se srušio dio lučnog segmenta mosta koji nosi autocestu iznad plovnog kanala. Time je prekinuta i brodska veza između Crnog i Azovskog mora.
Rusko ministarstvo prometa priopćilo je da je prometovanje preko mosta privremeno obustavljeno, kako na željezničkom tako i na cestovnom dijelu. Kasnije je željeznički promet ponovno uspostavljen na jednom kolosijeku. Ruska istražna tijela otvorila su "kazneni postupak zbog terorističkog napada”. Tek nakon toga Sigurnosna služba Ukrajine (SBU) službeno je potvrdila napad.
Most preko Kerčkog tjesnaca povezuje rusko kopno s Krimom i smatra se jednim od najvažnijih prestižnih projekata ruskog predsjednika Vladimira Putina. Njegova izgradnja započela je nakon međunarodnopravno nezakonite ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima 2014. godine, a otvoren je četiri godine kasnije.
Od početka sveobuhvatne ruske agresije na Ukrajinu most je više puta bio meta ukrajinskih napada. Najpoznatiji se dogodio u listopadu 2022., kada je kamion eksplodirao na mostu i ozbiljno ga oštetio. Promet je tada bio ograničen više mjeseci. Posljednji napad prije ovoga dogodio se u lipnju 2025., kada je SBU objavio da je pod vodom digao u zrak jedan od stupova mosta.
Kako je ukrajinska tajna služba planirala napad
Aktualna ukrajinska operacija trajala je oko mjesec dana i sastojala se od sedam faza.
"Najprije su SBU i obrambene snage sustavno uništavale neprijateljsku protuzračnu obranu. Nakon toga započeo je izravni napad na most", objavio je SBU na Telegramu.
Pojedini ruski vojni blogeri tvrde da je napad izveden uz pomoć zapadnih saveznika Ukrajine ili barem korištenjem njihove opreme i oružja. U Ukrajini to ne potvrđuju. Umjesto toga navodi se da je tijekom operacije korišteno više vrsta oružja domaće proizvodnje: različiti tipovi bespilotnih letjelica te rakete FP-5 Flamingo i R-360 Neptun. Kako piše britanski list The Times, pozivajući se na ukrajinske vojne izvore, Ukrajina je most napala bez pomoći sustava Starlink odnosno Starshield. Za sada nema neovisne potvrde te informacije. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napad je opisao kao odgovor na ruske udare.
"Rusija svakodnevno napada našu infrastrukturu, osobito mostove u Zaporižju, Dnjipru, Kijevu i Odeskoj oblasti. Mi obnavljamo svoju infrastrukturu. Ali Rusiju podsjećamo i da se rat uvijek vraća tamo gdje je započeo", rekao je Zelenski.
U međuvremenu je Krimski most ponovno napadnut. Po navodima ruske strane, nakon „novog napada" koji se dogodio u srijedu navečer, promet je „privremeno prekinut". To je na Telegramu potvrdio Sergej Aksjonov, guverner kojeg je postavila Moskva. Taj novi napad se dogodio samo nekoliko sati uoči susreta Xija Jinpinga, Donalda Trumpa i Vladimira Putina u kineskom Shenzhenu.
Ozbiljne posljedice za pomorski promet
Nakon napada noći na 17. studenoga društvenim mrežama proširile su se fotografije i videosnimke. Telegram-kanal "Krimskij veter" tvrdi da je željeznički most pretrpio oštećenja te dovodi u pitanje odluku ruskih vlasti da ponovno uspostave željeznički promet. Prema toj objavi, plovni kanal potpuno je zatrpan ruševinama. "Time se ne obustavlja samo cestovni promet preko tjesnaca, nego i plovidba između Crnog i Azovskog mora".
Mihajlo Hončar iz ukrajinskog Centra za globalistiku 'Strategija XXI' na Facebooku je naveo da je plovni koridor u Kerčkom tjesnacu širok svega 120 metara.
"Tjesnac je plitak, dubok samo tri do pet metara. Morsko dno produbljeno je još u 19. stoljeću kako bi se omogućio prolaz većih brodova iz Crnog u Azovsko more i obrnuto. Sada je Putinova gradnja mosta tamo na neodređeno vrijeme zaustavila plovidbu”, rekao je stručnjak.
Prema njegovim riječima, ne samo da riječko-morski brodovi više neće moći napustiti vode Azovskog mora, Dona i Volge, nego će blokirani biti i čamci te manji brodovi Crnomorske flote i Kaspijske flotile iz Novorosijska.
Vojni stručnjak: Opskrba ruskih snaga mogla bi biti ugrožena
Mnogi proruski Telegram-kanali požurili su ustvrditi da most nema važnu ulogu u logistici ruske vojske i opskrbi Krima. Kanal Dva majora citirao je zamjenicu predsjednika Republike Krim Olgu Kurlajevu, koja je most opisala kao "isključivo civilni objekt".
Ukrajinski vojni stručnjaci s kojima je razgovarao DW, međutim, upozoravaju na sustavno slabljenje ruske logistike. U to ubrajaju i redovite napade na cestu R-80 na okupiranim područjima Donecke, Zaporiške i Hersonske oblasti.
Prema Oleksandru Kovalenku, vojnom stručnjaku skupine "Informacijski otpor", ukrajinske inicijative za suzbijanje dezinformacija, Kerčki most nije moguće zamijeniti nijednom drugom kopnenom vezom. On zato očekuje probleme u opskrbi ruskih oružanih snaga.
"Ako tijekom napada ili obrane dođe do nedostatka resursa, tada propadaju ili napadi ili obrana", kaže Kovalenko.
Zbog toga ne isključuje mogućnost smanjenja napada s okupiranog Krima na ostatak ukrajinskog teritorija.
"Na Krimu je mnogo lansirnih položaja za kamikaza-dronove, u području Hvardijska, na rtu Čauda i u Balaklavi. Odatle ih neprestano lansiraju prema Odesi, Mikolajivu i desnoj obali Dnjepra u Hersonskoj oblasti. Preko Krima prema Ukrajini prolijeću i drugi projektili. Tu su i napadi balističkim raketama Iskander-M te raketama Cirkon i Oniks, kao i krstarećim projektilima i navođenim bombama. Ništa od toga ne proizvodi se na Krimu, nego se tamo doprema preko mosta".
Što napad znači za Putinov politički ugled?
Kovalenko smatra da je riječ i o udarcu na imidž Vladimira Putina. Uspješan napad posebno je bolan uoči planiranog sastanka s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Društvena mreža X prepuna je memova i ironičnih komentara na račun ukrajinske operacije. Istodobno glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov obećava obnovu mosta i tvrdi da će on biti "još bolji nego prije".
No stručnjak za promet Andrij Korecki sa Sveučilišta za promet u Kijevu smatra da se to neće dogoditi brzo.
"Ukupno gledano, rekao bih da će za obnovu trebati između godinu i pol i tri godine”, kaže Korecki. "Ne vjerujem da će netko Rusima ponovno dopustiti da bez ometanja podignu takav lučni segment u blizini ukrajinske granice".
Sličnu procjenu iznose i takozvani Z-blogeri, ruski ratni izvjestitelji i influenseri koji podupiru rat.
"Za razliku od 2022. i 2023., ukrajinske snage sada mogu napadati plutajuće dizalice i ekipe za popravke. Čak je i postavljanje već dovršenog lučnog segmenta u takvim uvjetima iznimno složen zadatak", navodi proruski Telegram-kanal Ribar.