Na fotografijama iz Jemena prizor se ponavlja: naoružani muškarci, automatske puške preko ramena, tradicionalne marame oko glave, ponekad čak i papuče na nogama - i izrazito napuhnut jedan obraz. Posljednjih godina, otkako su jemenski Huti postali jedan od važnijih igrača bliskoistočnih sukoba, njihov je neobičan izgled postao prepoznatljiv i izvan Arapskog poluotoka.

No iza "napuhanih obraza" ne krije se nikakva deformacija, ratna ozljeda niti neka neobična karakteristika pripadnika Huta. Razlog je mnogo jednostavniji: qat, biljka čije svježe listove milijuni Jemenaca svakodnevno satima žvaču.

Listovi se postupno trpaju u jednu stranu usta, a sažvakana masa ostaje između obraza i desni. Kako sati prolaze, nakupina postaje sve veća, pa obraz može izgledati kao da je u njega ugurana loptica. Upravo se zato na fotografijama jemenskih boraca često vidi izrazita asimetrija lica. Riječ je zapravo o puno većoj priči - o biljci koja je duboko promijenila jemensko društvo, ekonomiju, poljoprivredu, pa čak i odnos zemlje prema jednom od njezinih najoskudnijih resursa: vodi.

Qat, khat ili kat različiti su nazivi za biljku Catha edulis, koja raste u Jemenu i dijelovima istočne Afrike. Mladi i svježi listovi beru se rano ujutro i moraju brzo stići do kupaca jer s vremenom gube djelovanje. Tradicionalna "qat sesija" može trajati tri, četiri, a nerijetko i šest sati.

Svjetska zdravstvena organizacija još je prije gotovo dva desetljeća opisivala prizore sa sanaanskih tržnica na kojima su se svakoga jutra prodavali svežnjevi svježih grana umotani u plastiku kako se lišće ne bi osušilo. Poslijepodne bi se ljudi okupljali u kućama, trgovinama ili posebnim prostorijama i satima žvakali lišće, razgovarali o politici, poslu, obitelji i svakodnevnim problemima. Qat je tako istodobno stimulans i društveni ritual.

Prema podacima koje navodi WHO, procjene su godinama govorile da qat koristi čak do 90 posto odraslih muškaraca u Jemenu. Pojedina istraživanja bilježila su i visoku uporabu među ženama, a navika nije nepoznata ni među vrlo mladima. Drugim riječima, napuhnuti obraz nije obilježje Huta nego prizor koji se može vidjeti među Jemenacima različitih političkih, plemenskih i društvenih skupina.

Biljka koja "razbuđuje"

Razlog popularnosti krije se u kemiji. Qat sadrži nekoliko psihoaktivnih alkaloida, među kojima je najvažniji katinon, stimulans po djelovanju srodan amfetaminima. Tijekom žvakanja može povećati budnost i koncentraciju, izazvati osjećaj energije, pričljivost, blagu euforiju i smanjiti osjećaj umora ili gladi.

Upravo je to vjerojatno razlog zbog kojega se qat često povezuje i s borcima. U zemlji koja je desetljećima izložena ratovima, naoružani muškarac s puškom i napuhnutim obrazom postao je gotovo stereotipna slika Jemena. No, qat Hute ne pretvara u "neustrašive ratnike".  Uspjesi Huta na bojištu mnogo se bolje objašnjavaju njihovom dugom ratnom tradicijom, organizacijom, poznavanjem teškog planinskog terena, političkom kontrolom velikog dijela Jemena te razvojem raketnih i bespilotnih sustava. Reuters opisuje kako je pokret od relativno male pobunjeničke skupine s jemenskog sjevera prerastao u regionalnu vojnu silu sposobnu napadati brodove, saudijske ciljeve i ciljeve udaljene više od tisuću kilometara.

Stimulativni učinak biljke ima i drugu stranu. Žvakanje qata povezuje se s ubrzanim radom srca, povišenim krvnim tlakom, nesanicom, probavnim tegobama i promjenama raspoloženja. Dugotrajno žvakanje opterećuje i usnu šupljinu. Međunarodna agencija za istraživanje raka pri WHO-u analizirala je istraživanja o vezi između qata i potencijalno malignih promjena u ustima. Autori su zaključili da postoje indicije o povezanosti, ali da dostupna istraživanja nisu dovoljno kvalitetna da bi se mogao izvući čvrst zaključak o uzročno-posljedičnoj vezi.

Problem dodatno komplicira intenzivna uporaba pesticida u uzgoju. Jedno istraživanje među stanovnicima jemenskih planinskih područja pokazalo je više zdravstvenih tegoba kod ljudi koji su žvakali qat s područja gdje su se pesticidi često koristili nego među onima koji su koristili manje tretirano lišće.

Biljka koja troši dragocjenu vodu

Jemen je jedna od zemalja svijeta s najtežim problemima nedostatka vode. Upravo je zato podatak o količini vode koja završava na plantažama qata posebno dramatičan. Svjetska banka navodi da je prije rata qat zauzimao približno 12 posto obrađene zemlje, a trošio gotovo 40 posto obnovljivih vodnih resursa zemlje. Uzgoj je istodobno donosio oko četiri posto nacionalnog proizvoda i zapošljavao približno svakog sedmog radnika. Za poljoprivrednike je logika vrlo jednostavna: biljka je izuzetno profitabilna i donosi mnogo više novca od većine prehrambenih kultura.

Najnovije analize Svjetske banke sugeriraju da problem nije nestao ni tijekom rata. Procijenjena površina pod qatom povećala se s oko 117.000 hektara 2019. na gotovo 220.000 hektara 2024. godine. Procijenjena količina podzemne vode korištene za njegov uzgoj u istom je razdoblju gotovo udvostručena. Paradoks je brutalan: zemlja u kojoj milijuni ljudi ovise o humanitarnoj pomoći velik dio dragocjene vode koristi za biljku koja nema prehrambenu vrijednost.

A qat uzima i dio kućnog budžeta. Svjetska banka u jednom je istraživanju navodila da je prije rata na njega odlazilo oko deset posto prosječnog kućnog budžeta. Gotovo petina ispitanih korisnika čak se zaduživala kako bi mogla nastaviti s navikom. Mnogi su pritom sami govorili da bi željeli prestati, ali da ih u tome sprječavaju navika, psihološka ovisnost i društveni pritisak.

Zato qat u Jemenu nije jednostavno usporediv s kavom, cigaretama ili alkoholom. Istodobno je društvena institucija, stimulans, golemi biznis i jedan od problema nacionalne ekonomije. Za seljaka predstavlja siguran prihod. Za trgovca robu koja se prodaje svakoga dana. Za mnoge muškarce qat-sesija mjesto je na kojem se sklapaju poslovi, vode političke rasprave i održavaju društvene veze. Političari i plemenski vođe desetljećima su koristili takva okupljanja i kao prostor za političko umrežavanje.

STRATEŠKA TOČKA Otok za koji malo tko zna može postati ključan za svjetsku opskrbu naftom

A onda je stigao rat. Huti su 2014. zauzeli glavni grad Sanu, nakon čega je uslijedila saudijska vojna intervencija i jedan od najtežih sukoba suvremenog Bliskog istoka. Pokret je s vremenom izgradio arsenal balističkih raketa i dronova te postao sposoban ugrožavati promet Crvenim morem i strateški tjesnac Bab el-Mandeb. Posljednjih tjedana ponovno su ostvarili velike teritorijalne pomake na zapadu Jemena, što je obnovilo strah da bi sukob mogao ugroziti jednu od ključnih svjetskih pomorskih ruta.