Zelenski je u razgovoru za talijanski list otvoreno priznao da je jako razočaran američkim postupanjem. Posebno ga pogađa činjenica da Washington, prema njegovim riječima, od Ukrajine traži da prestane napadati određene ruske ciljeve, dok ruski projektili nastavljaju razarati ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Trumpu je, tvrdi, predložio kompromis. Ako Amerikanci ne žele da Ukrajina uzvraća napade na Rusiju, trebali bi joj barem osigurati dovoljno protuzračnih projektila za zaštitu elektrana, trafostanica i ostalih ključnih objekata.

- Ako nas Rusi napadaju, a mi ne smijemo uzvratiti, to nije pravedno. Rekao sam Trumpu: ako od nas tražite da se suzdržimo, a ne možete zaustaviti Putina, onda nam barem osigurajte projektile za protuzračnu obranu kako bismo zaštitili energetsku infrastrukturu. No, nismo ih dobili. Umjesto toga, tražili su da obustavimo napade, a potom su uslijedila ograničenja u razmjeni obavještajnih podataka i usporavanje Starlinka. To više nisu samo prijetnje, nego konkretne mjere koje su nam nametnute. To je nepravedno prema Ukrajini. I dalje smo zahvalni američkom narodu i Trumpovu timu na nastojanjima da okončaju rat, ali među partnerima mora postojati iskrenost - poručio je Zelenski.

Posebnu zabrinutost u Kijevu izazvala je Putinova zamisao o trilateralnom summitu na kojem bi o budućnosti Ukrajine razgovarali američki predsjednik Donald Trump, kineski predsjednik Xi Jinping i ruski čelnik, ali bez predstavnika ukrajinskih vlasti. Za Zelenskog je takav prijedlog još jedan pokazatelj da ruski predsjednik uspijeva ostvariti jedan od svojih ključnih diplomatskih ciljeva: postupno se vratiti za stol velikih sila, nakon godina međunarodne izolacije zbog invazije na Ukrajinu.

NOVA JALTA Putin želi s Trumpom i Xijem odlučiti o Ukrajini. Zelenski nije pozvan!

- Volio bih znati što se planira kako bismo izbjegli nova iznenađenja. No problem nije samo u tome hoće li se sastati s nama ili bez nas. Nažalost, Putinov postupni izlazak iz međunarodne izolacije već je počeo i takav sastanak ne bi bio prvi korak u tom smjeru. Ipak, ako se bude razgovaralo o Ukrajini, očekujemo da se i nas pita za mišljenje. O ostalim temama ne mogu govoriti jer ne znam o čemu namjeravaju razgovarati - rekao je Zelenski.

Unatoč sukobu s Trumpom, ukrajinski predsjednik tvrdi da nije zatvorio vrata pregovorima. Potvrdio je da je prethodnog dana razgovarao s američkim pregovaračkim timom te da je spreman ponovno sjesti za stol, moguće već ovog tjedna.

Od Europe traži 70 milijardi i 300 projektila za Patriot

Zelenski je govorio i o sve većoj zabrinutosti zbog nadolazeće zime. Ruski napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu već su godinama jedan od najtežih izazova za civilno stanovništvo, a Kijev strahuje da bi novi val razaranja mogao izazvati dodatnu humanitarnu krizu. Ukrajina je od europskih partnera zatražila dodatnih 70 milijardi eura za 2027. godinu te 300 presretačkih projektila za sustave Patriot, koji bi trebali pomoći u obrani tijekom zime. Zelenski upozorava da se pomoć Ukrajini ne smije promatrati isključivo kao financijski teret europskih država. Smatra da snažna ukrajinska protuzračna obrana istodobno štiti i Europu od mogućeg novog izbjegličkog vala. Ako gradovi ostanu bez struje i grijanja, a civilno stanovništvo bez sigurnosti, milijuni ljudi mogli bi ponovno biti prisiljeni potražiti utočište izvan zemlje.

- Europa mora pomoći Ukrajini, kao što će i Ukrajina uvijek pomagati Europi. Mi smo dio iste zajednice. Tijekom rata stekli smo golemo iskustvo koje možemo podijeliti s europskim partnerima, od vojne tehnologije do pravnih i organizacijskih pitanja. Neke europske zemlje raspolažu projektilima za sustave Patriot i važno je da nam ih ustupe kako bismo se pripremili za zimu. To je u interesu svih. Ako uspijemo zaštititi naše nebo od ruskih napada, ljudi će moći ostati u Ukrajini. A ako se približimo završetku rata, oni koji su izbjegli počet će se vraćati - poručio je Zelenski.

Hibridni rat

Jedna od najvažnijih poruka Zelenskog odnosi se na rusko djelovanje izvan Ukrajine. Prema njegovim riječima, europske države već su godinama mete hibridnog ratovanja koje Moskva vodi informacijskim manipulacijama, propagandom i pokušajima poticanja društvenih podjela. Među državama koje je posebno spomenuo nalaze se Italija, Francuska, Njemačka i Velika Britanija. Zelenski tvrdi da Rusija koristi televiziju, internetske portale i društvene mreže kako bi utjecala na javno mnijenje i političke procese. Pritom iskorištava osjetljiva pitanja poput migracija, religije, jezika i rodnih tema. Smatra da je cilj takvih operacija produbiti postojeće sukobe u europskim društvima i oslabiti potporu Ukrajini. Naglašava da građani europskih zemalja imaju pravo kritizirati vlastite vlade i birati političke predstavnike, ali upozorava da te odluke ne bi smjele biti posljedica stranih manipulativnih kampanja. Zelenski tako pitanje ruske propagande povezuje sa širim problemom europske sigurnosti. Rat se, prema njegovu tumačenju, ne vodi samo projektilima i dronovima na ukrajinskom teritoriju nego i informacijskim operacijama kojima Moskva pokušava oslabiti zapadne demokracije. 

Osvrnuo se i na moguće sigurnosne garancije nakon završetka rata. Njegov idealan model uključuje tri ključna elementa: snažnu ukrajinsku vojsku, članstvo u Europskoj uniji i članstvo u NATO-u. Priznaje, međutim, da ulazak u NATO ovisi o političkoj volji zapadnih saveznika, ponajprije Sjedinjenih Država i europskih članica Saveza. Ako članstvo u NATO-u ne bude moguće, Zelenski je spreman razgovarati o alternativnim sigurnosnim jamstvima, ali samo pod uvjetom da imaju jednaku pravnu i političku težinu. Drugim riječima, Ukrajina ne želi još jedan dokument s obećanjima koja u slučaju nove ruske agresije nitko neće biti obvezan ispuniti. Smatra da bi vjerodostojne sigurnosne garancije trebale odvratiti Moskvu od budućih vojnih operacija, ali i omogućiti dugoročnu stabilnost na europskom kontinentu.

Izbori u Ukrajini

Posebno osjetljivo pitanje odnosi se na održavanje predsjedničkih izbora u Ukrajini. Zelenski odbacuje tvrdnje da vlast želi zadržati neograničeno i ističe da je spreman na izbore, ali smatra da njihovo održavanje tijekom rata otvara gotovo nerješive praktične i sigurnosne probleme.

- Izbori trenutačno nisu najvažnije pitanje za naše društvo. Prioritet nam je završiti rat i vratiti se normalnom životu. Izbori će se održati, ali pravo glasa moraju imati svi Ukrajinci, uključujući vojnike na bojištu, građane koji su izbjegli u inozemstvo i one koji su ostali u zemlji. Kako, međutim, organizirati slobodne i demokratske izbore, uz međunarodne promatrače, dok nas svakodnevno napadaju dronovima i projektilima? Mislim da to nije moguće. Jasno nam je zašto Rusi inzistiraju na izborima. Vjeruju da bi im smjena predsjednika olakšala ostvarenje njihovih ciljeva. Čudi me, međutim, što to pitanje otvaraju i naši američki partneri. Europljani razumiju da bi političke podjele u zemlji mogle izazvati upravo onaj tsunami na koji sam upozoravao i ozbiljno ugroziti našu sposobnost obrane - rekao je Zelenski.

Upozorava da bi politički sukobi tijekom rata mogli imati razorne posljedice za sposobnost Ukrajine da se odupre ruskoj agresiji. Pritom naglašava da o izboru ukrajinskog predsjednika mogu odlučivati isključivo ukrajinski birači, a ne Moskva ili Washington.

- Nitko se ne želi pod svaku cijenu zadržati na vlasti. Naša je dužnost obraniti državu, svatko na svojem položaju, u skladu sa zakonom i Ustavom. Vojnici su na bojištu, a ostali moraju raditi i plaćati poreze kako bismo mogli nastaviti obranu. U suprotnom riskiramo gubitak neovisnosti. Amerikancima koji pozivaju na promjenu predsjednika poručujem: prepustite Ukrajincima da sami odlučuju o svojim izborima i svojoj budućnosti, u skladu s vlastitim zakonima - poručio je.

Za razliku od kritika upućenih Trumpu, Zelenski je vrlo pozitivno govorio o talijanskoj premijerki Giorgiji Meloni. Njihov odnos opisuje kao izvrstan te zahvaljuje Italiji na dosadašnjoj pomoći. Istodobno naglašava da vojna suradnja nije jednosmjerna. Ukrajina talijanskim partnerima prenosi znanje i iskustva stečena na bojištu, a zajednički projekti pridonose razvoju talijanske obrambene industrije. Posebno je istaknuo suradnju s kompanijom Leonardo, jednim od najvećih europskih proizvođača obrambene opreme. Prema njegovim riječima, takva suradnja otvara radna mjesta u Italiji i pridonosi modernizaciji europskog obrambenog sustava.