Ovogodišnja, 62. po redu, Münchenska sigurnosna konferencija od samog je početka postavila tmuran ton. Pod motom "U procesu uništavanja" (Under Destruction), najvažniji svjetski forum o međunarodnoj sigurnosti okupio je više od pedeset šefova država i stotinu ministara u trenutku, kako su sami organizatori rekli, "fundamentalne prekretnice". Glavne teme bile su rat u Ukrajini koji ulazi u petu godinu i napetosti unutar NATO-a, no raspravama je dominiralo jedno pitanje: budućnost odnosa Europe i Sjedinjenih Država u eri obnovljenog Trumpovog predsjedništva. Dva ključna govora, ona njemačkog kancelara Friedricha Merza i američkog državnog tajnika Marca Rubija, razotkrila su duboki jaz koji dijeli nekad najčvršće saveznike.

Čast da otvori konferenciju pripala je domaćinu, njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu, koji je iskoristio priliku da pošalje oštru i nedvosmislenu poruku. Bez okolišanja je proglasio kraj jedne ere, ustvrdivši kako je moto konferencije možda preblag.

​- Odabrali ste mračan moto za ovu konferenciju, 'u procesu uništavanja', što vjerojatno znači da se međunarodni poredak temeljen na pravima i pravilima trenutno uništava. Ali bojim se da to moramo reći još oštrijim riječima: Taj poredak, koliko god manjkav bio čak i u svom zenitu, više ne postoji - izjavio je Merz.

U govoru koji je odjeknuo dvoranom hotela Bayerischer Hof, Merz je ocijenio da je "unipolarni trenutak" koji je nastupio nakon pada Berlinskog zida, s usponom SAD-a kao jedine supersile, završen. Svijet je, prema njemu, ušao u novu eru politike velikih sila, koja čak i najjače nacije stavlja u veću opasnost. U izravnoj poruci Washingtonu, upozorio je da Sjedinjene Države neće biti dovoljno moćne da "idu same" u novom dobu. Posebno oštar bio je prema unutarnjoj američkoj politici, izravno se osvrnuvši na agresivni govor potpredsjednika J.D. Vancea na istom mjestu prošle godine.

​- Kulturni ratovi MAGA pokreta u SAD-u nisu naši. Ovdje sloboda govora završava tamo gdje su izgovorene riječi usmjerene protiv ljudskog dostojanstva i našeg temeljnog zakona. Mi ne vjerujemo u carine i protekcionizam, već u slobodnu trgovinu. Držimo se klimatskih sporazuma i Svjetske zdravstvene organizacije jer smo uvjereni da se globalni izazovi mogu riješiti samo zajedno - poručio je njemački kancelar.

Merz se nije zaustavio samo na riječima. Otkrio je da je poduzeo konkretne korake kako bi smanjio ovisnost Europe o američkom sigurnosnom kišobranu. Potvrdio je da je započeo "prve razgovore" s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o stvaranju zajedničkog europskog nuklearnog odvraćanja, koje bi bilo "ugrađeno u naše nuklearno zajedništvo unutar NATO-a".

​- Ne radimo to otpisujući NATO. Radimo to gradeći snažan, samoodrživ europski stup unutar saveza - objasnio je.

Ovaj potez, uz ponovljeno obećanje da će Bundeswehr postati "najjača konvencionalna vojska u Europi", jasan je signal da Berlin ozbiljno shvaća potrebu za europskom strateškom autonomijom. Kancelar je pozvao Europljane da "okrenu prekidač u svojim glavama", ističući nesrazmjer između ekonomske i vojne moći kontinenta.

​- Ruski BDP trenutno iznosi oko dva bilijuna eura. Onaj Europske unije je gotovo deset puta veći, ali Europa danas nije deset puta jača od Rusije. Naš vojni, politički, ekonomski i tehnološki potencijal je ogroman, ali ga jako dugo nismo iskoristili u potrebnoj mjeri.

Dan nakon Merzovog govora, na pozornicu je stupio američki državni tajnik Marco Rubio, čiji se nastup iščekivao s velikom neizvjesnošću. Za razliku od prošlogodišnjeg hladnog tuša potpredsjednika Vancea, Rubio je ponudio znatno pomirljiviji ton, nazvavši Ameriku "djetetom Europe" i poručivši da "pripadamo zajedno". Njegov je govor bio prožet pozivima na zajedništvo i obnovu saveza, što je izazvalo početno olakšanje među europskim liderima.

Međutim, ispod diplomatske retorike krila se suština politike Donalda Trumpa. Rubio je ponovio ključne točke koje izazivaju nelagodu u Europi. Osudio je ono što je nazvao "klimatskim kultom" i upozorio da "val masovne migracije bez presedana prijeti koheziji naših društava". Kritizirao je multilateralne institucije poput Ujedinjenih naroda kao neučinkovite i ponovio zahtjev da Europa preuzme veću odgovornost za vlastitu obranu i poveća vojne izdatke.

​- Mi u Americi nemamo interesa biti pristojni i uredni skrbnici upravljanog propadanja Zapada - rekao je Rubio, jasno dajući do znanja da Washington očekuje "ozbiljnost i reciprocitet" od svojih saveznika.

Reakcije europskih čelnika na Rubijev istup bile su podijeljene. Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, izjavila je da je "vrlo ohrabrena" njegovim govorom, no odmah je u svom obraćanju dodala da "Europa mora postati neovisnija - nema drugog izbora". Sličan stav iznio je i britanski premijer Keir Starmer, koji je upozorio da bi bila pogreška "ući u toplu kupku samozadovoljstva".

​- Kao Europa, moramo stati na vlastite noge - poručio je Starmer.

Bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis bio je još izravniji, kazavši da je Rubijev govor bio samo pristojnije upakiran ista poruka kao i lani. Prema njemu, sada je jasno da se transatlantski odnos temelji na interesima, a ne nužno na zajedničkim vrijednostima. Čini se da je to i ključni zaključak konferencije: dok je američka administracija promijenila ton, suštinske razlike ostaju. Europa je, čini se, shvatila poruku i ubrzano se priprema za svijet u kojem se više ne može bezrezervno osloniti na starijeg brata s druge strane Atlantika.

Hrvatska želi da svi oni koji su privrženi demokraciji i globalnom poretku utemeljenom na međunarodnom pravu ostanu na istoj strani, izjavio je u petak premijer Andrej Plenković govoreći o narušenim odnosima Europe i SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trumpom.

Trump je u prvoj godini mandata svrgnuo venezuelskog predsjednika, drugim zemljama Latinske Amerike zaprijetio sličnim postupcima, uveo carine saveznicima i suparnicima te otvoreno govorio o aneksiji Grenlanda, potez koji bi zapravo doveo do kraja NATO-a.

U izjavi novinarima na marginama sigurnosne konferencije u Muenchenu, Plenković je rekao da europski partneri i dalje pružaju ruke SAD-u, no da tek treba vidjeti kako će se suradnja dalje razvijati.

"Činjenica je da se svijet mijenja, da su tradicionalna savezništva malo manje čvrsta nego ranije, da ima puno kriza, ratova, agresije, kršenja međunarodnog prava, da cijeli globalni sustav upravljanja koji počiva na multilateralizmu i poštivanju vladavine prava ima u ovom trenutku ozbiljne nedostatke", rekao je Plenković.

"Zato je važno da oni koji su privrženi demokraciji, temeljnim načelima na kojima počiva međunarodni poredak nakon Drugog svjetskog rata budu i dalje na istoj strani. To je ono što Hrvatska želi i za što se zalaže", dodao je.

S Marcom Rubiom se Plenković bilateralno sastao na marginama konferencije i novinarima kasnije izjavio da su istaknuli odličnu obrambenu suradnju dviju država, budući da SAD značajno sudjeluje u opremanju hrvatske vojske dok prelazi s istočne na zapadnu tehnologiju.

Spomenuo je i uspješnu suradnju u energetici, posebno ulaganja i dizanje kapaciteta LNG terminala u Omišlju gdje oko 66 posto brodova dolazi iz SAD-a.