U HT muzeju u Zagrebu, Jurišićeva 13, otvorena je izložba "Pričajmo svi uz All-IP -  izložba telefonije u Hrvatskoj od 19. stoljeća do danas", kojom Hrvatski Telekom obilježava nedavni uspješni završetak projekta IP transformacije - modernizacije svoje fiksne telekomunikacijske mreže, u sklopu koje su fiksni telefonski priključci svih njegovih korisnika migrirani na IP (Internet protokol) tehnologiju. Izložba je poklon HT-a svim građanima te je ulaz slobodan.

Cilj izložbe je demonstrirati javnosti složen razvojni put telefonije na području Hrvatske u posljednjih 128 godina, koji kulminira uvođenjem IP tehnologije s mnogobrojnim pozitivnim implikacijama. Izloženi predmeti - dijelovi zbirki HT muzeja - dosljedno prate razvoj svih faza telefonije u Hrvatskoj, od njezinih početaka do današnjih dana.

Izložbu su otvorili Marijan Jolić, voditelj Odsjeka za osiguranje efikasnosti isporuke usluga Hrvatskog Telekoma i direktorica Korporativnih komunikacija HT-a Nina Išek Međugorac.

„Uspješnom realizacijom petogodišnjeg projekta IP transformacije HT je postao treća telekomunikacijska kompanija u Europskoj uniji koja je sve svoje korisnike i usluge prebacila u All-IP mrežno okruženje. Time smo potvrdili lidersku poziciju na hrvatskom tržištu i stvorili preduvjete za pružanje naprednih usluga budućnosti našim korisnicima, te smo još jednom pokazali kako smo i sami predvodnici na području tehnoloških trendova u industriji, i to u međunarodnim okvirima. Ova vrijedna i zanimljiva izložba pokazuje kako naši današnji uspjesi nisu slučajni, već im prethodi duga i tehnološki vrlo zanimljiva povijest“, izjavio je Marijan Jolić.

Alexander Graham Bell je izumom telefona 1876. godine svijet uveo u novu tehnološku eru. No, telefonski uređaji kroz povijest nisu bili elegantni kao danas, a prije 20-tak godina nije bilo moguće ni zamisliti da bi mogli stati u džep.

Telefon je uređaj koji je omogućio komunikaciju na daljinu i zauvijek promijenio svijet. Cilj Alexandera Grahama Bella bio je poboljšati telegraf, no sasvim slučajno dolazi do izuma bez kojega je danas život nezamisliv. Bell je tako otkrio da čelična žica trepereći nad magnetnom, proizvodi promjenljivu struju i ubrzo je nastao prvi telefon.

Za razliku od sitnih džepnih uređaja kakve danas poznajemo, nekoć su telefoni bili velike kutije koje su stajale na stolu ili visjele na zidu imućnijih domaćinstava. Današnji mobilni telefonski uređaji, osim prijenosa glasa omogućavaju i prijenos slike na daljinu te komunikaciju putem globalne mreže – interneta.

Bell 1875. godine prijavljuje patent te ga se smatra izumiteljem telefona. Tada je eksperimentirao s magnetno-električnom telefonskom linijom, a godinu dana kasnije ostvario je dvosmjernu vezu na dionici dugoj 16 km. Kasnije nastavlja usavršavati svoj telefon te ugradnjom Edisonovog ugljenog predajnika zvuka i Western Unionove sklopke izrađuje praktičan i upotrebljiv uređaj.

Bell je osmislio uređaj koji glas pretvara u inducirani električni signal, koji se prenosi putem kabla i ponovno pretvara u glas. Uređaj se sastojao od zasebnog mikrofona i slušalice, no zbog slabog prijenosa snage prvi Bellov telefon nije dopuštao prijenos govora na velike udaljenosti.

Za nastavak razvoja telefona važna je godina 1878. kad se s izumom ugljenog mikrofona značajno povećava doseg veze između dva telefona. Interesantno je primijetiti da se prvi telefoni prodaju u parovima, veze se uspostavljaju između dviju točaka, a kupuje ih bogatija i ekstravagantna klijentela.

Svega 6 godina nakon pojave prvog telefona u Americi, 7. siječnja 1881. godine proradila je prva telefonska veza u Zagrebu. Dužina prve linije iznosila je 3,5 km. Zanimanje za telefon ubrzo je poraslo te se pojavljuje i u Varaždinu, Osijeku i Vukovaru.

Rastom broja telefonskih linija pojavljuje se problem izmjeničnoga povezivanja više telefonskih aparata pa se uskoro pojavljuju prve telefonske centrale, gdje operateri ručno povezuju telefonske aparate na zahtjev i prema želji vlasnika telefona. Izgradnja telefonskih linija u Hrvatskoj prepuštena je isključivo privatnim poduzetnicima koji su za svoje potrebe uvodili telefon na imanja, u tvornice ili obrtničke radionice.

Prvu koncesiju za izgradnju javne telefonske mreže u Hrvatskoj dobio je Zagrepčanin Vilim Schwarz koji je prvu telefonsku centralu i mrežu pustio u promet prvoga dana 1887. godine.

Na nju je bilo priključeno 45 pretplatnika. Uvidjevši da telefonski promet donosi dobre prihode, u šest godina kasnije država Schwarzu oduzima koncesiju i 1895. pokreće prvu državnu centralu.

Razvoj tehnologije i povećanje broja korisnika telefona, odnosno telefonskoga prometa došlo je do automatizacije centrala, a promjene doživljava i telefonski aparat. Novi telefon dobiva rotirajući brojčanik s bregastom osovinom. Ona otvara i zatvara kontakt u strujnom krugu, a strujni impulsi koji upravljaju centralom vezu prespajaju do željenog aparata. Izbor broja putem okretnog brojčanika oko 1960. zamijenio je tonski izbornik na dodir, no telefonski aparat do danas nije doživio bitnije promjene.

Telefonski sustav je napredovao s razvojem tehnologija, a prijenos glasa omogućen je i Internet protokolom, što se temelji na tehnologiji pod nazivom Voice over IP. Telefon koristi širokopojasni internet priključak (ADSL) za prijenos podataka u obliku paketa. Ovakvi telefoni su jeftiniji od mobilnih telefona i troškovno učinkovitiji prilikom komunikacije na velikim udaljenostima.

Danas se komunikacija s drugim dijelovima svijeta ostvaruje putem satelita i kompjutorskih sustava, a istovremeno se ostvaruju milijuni poziva. Telefon je osim u svakom domu prisutan i u svakom džepu, a razvoj telefonije i dalje je u središtu interesa.

Tekst je izvorno objavljen na portalu http://www.dom2.hr/.