Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet obilježila je u petak 25 godina nacionalne vršne internetske domene .hr, kojih danas ima registriranih sekundarnih više od sto tisuća, od čega je više od 70 posto registrirano besplatno, a Hrvatska je i jedina država u Europi koja nudi takvu mogućnost.

Podsjećajući da je sve počelo 1993., kada je američki znanstvenik i internetski autoritet Jon Postel poručio tadašnjem ravnatelju Srca Ivanu Mariću da se registrira nacionalna domena .hr, slijedom čega je i prva registrirana domena bila srce.hr, predsjednik Povjerenstva za upravljanje domenom .hr Gordan Gledec na svečanosti obilježavanja je naglasio da je to važan nacionalni resurs koji djeluje u okviru CARNeta i traži stalnu pažnju u tehničkom i administrativnom smislu.

"Domena je iznimno važna za promet na internetu, znači i prepoznavanje Hrvatske u svijetu, a podrazumijeva i servere, sustav, niz usluga i domenski prostor kao dio globalnog domenskog prostora. Omogućava i veću sigurnost na internetu o čemu brinu "karnetovci", kao i o upravljanju i registraciji .hr domene, za čije korištenje postoje i pravila", kazao je Gledec, ističući i da je registracija i aktivacija nacionalne i vršne internetske domene bila i završni korak ka uspostavi interneta u Hrvatskoj.

Načela upravljanja domenama, prava, obveze i odnosi definirani su i posebnim pravilnikom, a iako se on već mijenjao nekoliko puta zbog liberaliziranja pravila registracije, u idućem se razdoblju očekuju nove promjene u korist korisnika i cjelokupne internetske zajednice, a mogla bi se promijeniti i nadležnost nad domenom.

Uslijed korištenja domene pojavljuju se i sporovi, primjerice kada dva ili više subjekta žele isti naziv uz domenu, a što se onda rješava arbitražnim postupcima, kojih na sreću, kako je kazao Gledec, nije bilo puno, odnosno 52 u 25 godina.

U ime CARNeta registraciju i administraciju naplatnih .hr domena obavljaju ovlaštene fizičke ili pravne osobe tzv. registrari, koji su prvi s radom u Hrvatskoj počeli 2010., a trenutno ih je 23 ovlaštenih za registraciju isključivo naplatnih .hr i poddomene .com.hr.

Osim .com.hr postoji još par poddomena, poput .from.hr, a od ukupnih više od 100 tisuća .hr domena najviše ih je ili oko 64 tisuće besplatnih na ekstenziji .hr.

"Svi nam se u svijetu čude što imamo besplatne domene jer je to resurs na kojemu se svugdje dobro zarađuje, no kod nas je to tako i vjerojatno će i ostati u dogledno vrijeme. O tome treba raspravljati. Besplatnu domenu .hr mogu registrirati svi oni koji ostave svoj naziv, primjerice neka tvrtka ili fizička osoba prema svom imenu, dok se bez tog uvjeta domene naplaćuju i mogu koštati do oko 650-700 kuna sa svim troškovima. Domena se svake godine obnavlja, što najčešće ide automatski, a tvrtke ili pojedinci mogu i drugima prepustiti pa i prodati svoju domenu, pri čemu je bitno da se izvrši registracija promjene korisnika", objasnio je Gledec.

Na svečanosti obilježavanja izneseno je i niz zanimljivih primjera iz 'domenskog života', poput one da najduža registrirana .hr domena ima 54 znaka, da je od 2016. moguća registracija domene i brojkama te s dijakritičkim (hrvatskim) znakovima (č, ć , đ, š i ž), kao i da je od 2014. omogućena i registracija domena pravnim osobama iz EU.

Iz CARNeta su sa svečanosti korisnicima i poručili da je iznimno važno da vode računa o podacima na domeni, da brinu o ažurnosti kontakt podataka na svojoj domeni bez obzira imaju li besplatni ili naplatni status, a začetnik hrvatskog domenskog prostora Predrag Pale je naglasio i da je "internetska domena temelj identiteta i pravo svake fizičke i pravne osobe".